Domaći projekti, Izdvojeno

Inovativna zgrada u Kragujevcu koja negira kontekst ulice

Stambeni objekat N1 smešten je u najužem gradskom jezgru, na uskoj parceli koja je tipična za haotično urbano okruženje nasleđeno iz prošlosti.

Projekat zgrade sa četiri stana u Nemanjinoj ulici broj 1 u Kragujevcu, kojeg potpisuju Marija i Petar Simović iz Studija Simović, nastao je bez direktnog obaziranja na najuži kontekst ulice jer se on tokom godina izgubio u onom smislu koji podrazumeva odnos objekta prema ulici, gradu, prolaznicima i na kraju korisnicima.

Kontekst profane jednoporodične arhitekture, bez jasnih stilskih odlika i nedefinisanog odnosa prema urbanitetu postao je teren koji je jedino moguće bilo negirati.

 

Kontekst profane jednoporodične arhitekture, bez jasnih stilskih odlika i nedefinisanog odnosa prema urbanitetu postao je teren koji je jedino moguće bilo negirati, dok sa druge strane objekti koji su imali određenu estetiku međuratne arhitekture namenjene za tada nešto boljestojeće korisnike, ostali su kao setna reminiscencija na prošlost. Takođe, deo ulice čini jedan višeporodični objekat izgrađen u poslednjih deset godina koji je primer klasičnog graditeljstva za tržišnu upotrebu.

Objekat N1 projektovan je isprva sa slobodnim prizemljem za zelenilo i parkiranje, ali kako su se isprečila birokratska ograničenja, objekat je „potopljen“ zadržavajući sve zamišljene morfološke karakteristike na parceli koja ima ulični front od oko sedam metara.

Tako je projektantskim rešenjem ulaz u objekat kao i parkiranje premešteno u formalno podrumsku etažu. Zelenilo je nadomešteno parternom baštom na koju izlazi jedan od stanova u prizemlju, kao i dvema krovnim baštama namenjene za dva dupleksa.

Zbog oblika objekta koji se definiše kao neprekinuti niz, on komunicira sa ulicom samo preko ulične fasade. Kako bi se ona zaštitila od kasnijih deformacija i intervencija korisnika, tretirana je tako da nema terasa, a ventlisanom fasadom čiji pločasti HPL materijal je postao i materijal koji je poslužio da se razreši zasenčenje stanova, rezultirala je jednom preciznom i „akontekstualnom“ fasadom.

Kako bi se zaštitila od kasnijih deformacija i intervencija korisnika, zgrada je tretirana tako da nema terasa.

 

Dvorišna fasada je sa druge strane tretirana tako da postaje nenametljiva u odnosu na haotičnu unutrašnjost bloka i svojim oblikom ne sugeriše višeporodično stanovanje.

Diskretan kontekstualizam sa objektima međuratne arhitekture koja je jedino uzeta u obzir kao merodavan okvir okruženja, na prvi pogled je neuočljiv i ogleda se u urednoj fenestraciji i restauriranim ulaznim vratima sa jednoporodičnog objekta koji se prethodno nalazio na parceli.

U tipološkom smislu zgrada se sastoji od dva dvosobna i dva tripleks stana na čijoj se trećoj etaži nalaze zeleni krovovi sa kojih se pružaju vizure na gradsko jezgro.

Zgradu nosi armiranobetonska konstrukcija sa rasponima od jedne do druge bočne granice parcele i to od 7 do 7,5 metara. Ovo omogućava korisniku slobodu u organizovanju prostora.

 

Posebna pažnja je posvećena konstrukciji koja je izvedena kao armiranobetonska sa rasponima od jedne do druge bočne granice parcele i to od 7 do 7,5 metara zbog trapezoidnog oblika parcele. Time je omogućeno budućim korisnicima da svoje stambene jedinice organizuju kako žele i sa punom slobodom, bez konstruktivnih ograničenja u vidu stubova ili nosećih zidova unutar stanova.

Proces gradnje zgrade N1 možete videti na Instagramu putem ovog linka.

Foto: Relja Ivanić

Srodni članci na portalu Gradnja.rs:

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

13 komentara

  1. Saša

    Možete vi da pričate šta hoćete, u zgradu vam se ulazi iz podruma…
    Kao da je nekome ispala ogromna kutija i zabola se. I svima smeta. Brdo nekog betona na placu od 5 metara širine. Prednja fasada je jednostavno…ružna. A kako je lepa kuća bila na njenom mestu…

    Ova „zgrada“ klasičnom graditeljstvu za tržišnu upotrebu može samo da pljune pod prozor.

  2. naled

    Sjajno! Sustina je u ovoj recinici: „Kako bi se zaštitila od kasnijih deformacija i intervencija korisnika, zgrada je tretirana tako da nema terasa.“ Takvi smo kakvi smo

  3. Adamovic Miroslava

    Slazem se sa Naledom. Odlicno i mudro.

  4. Ana

    Projekat je zanimljiv i izgled objekta ka ulici, ali kontekst prostora i pozicija objekta je strašna.
    Ako se ne planira rušenje okolnih objekata i izgradnja sličnih zgrada, onda je to investitorski urbanizam, ugurati što veči objekat na što manju parcelu.

  5. Duško

    Kako su uopšte mogli dobiti dozvolu da prave preko čitave širine parcele?! Susjednim kućama su skroz blokirali pogled i značajno smanjili dnevnog svjetla. Kao što reče Ana, ako se ne ruše okolni objekti (a neće se rušiti), onda je to investitorski ne urbanizam nego vandalizam!

  6. Marina

    Ana, tačno tako!

  7. Kolega

    Ovaj tekst je sraman na više načina, ali je najsramniji gospodin „arhitekta“ koji vređa kolegu koji je radio „klasično graditeljstvo za tržišnu upotrebu“, jer gospodo lepo je biti drugačiji, ali je još bitnije ostati čovek u svojoj profesiji.

    Da krenemo redom:
    Objekat jeste zanimljiv i da kažemo „originalan“, ali ne na ovoj lokaciji, zašto nije prikazana cela ulica kako bi čitaoci videli kakva je situacija na terenu?
    Objekat je zauzeo 100% parcele i time napravio zidine od kojih prelepa kuća sa desne strane gubi na osunčanju i time ugrožava vegetaciju dvorišta koja je „za primer“ u našem gradu.
    U objekat se ulazi iz podruma, ne znam samo kojim pravilnikom, zakonom ili čime je to dozvoljeno?

    Nije problem biti originalan, ali ne na uštrb ugrožavanja komfora i kvaliteta života svih ostalih stanara ulice.

  8. Aleks

    Prelepo! A kolege koje su svoje zamerke iznele u komentarima verovatno projektuju „klasično graditeljstvo za tržišnu upotrebu“ pa su se uvredili. Šta se vređate, ovaj opis je čak jako kulturan za ono što vaše zgrade zaslužuju. Arhitektura u Srbiji je trenutno na jako niskom nivou, pogotovo ako pričamo o rezidencijalnim objektima, i to pogotovo u unutrašnjosti. Čestitam od srce kolegama koje su isprojektovale ovako lepu i dobru zgradu, a pogotovo što su uspeli da je izvedu! Da je više takvih arhitekata i investitora Srbija bi bila jedna mnogo mnogo lepša zemlja.

  9. Marija

    Možda je arhitektura na niskom nivou, ali je kod Vas Aleks pravopis na još nižem.

  10. Mirka

    Meni nije jasno zašto je toliko loše graditi za tržišnu upotrebu i zašto je u tekstu to iskorišćeno kao uvreda (slažem se da je jako ružno tako prozivati kolege).
    Valjda bi trebalo neko da misli i na kupce, da stanovi budu funkcionalni, da se ne maltretiram svaki put kad treba da uđem u zgradu, da imam gde da uđem kolima, da ne provedem pola dana u čišćenju svoje tri terase.
    Meni je ova zgrada oličenje vežbanja originalnosti. Komotno je mogla da ima sprat manje, da ne štrči onako sa ona dva izlaza na krov.

  11. Zile

    Urbanististicki uzas. Gabarit potpuno neprimeren lokaciji i parceli.Nije mi jasno kako je izdata dozvola za ovaj objekat.

  12. Petar

    Svaka cast. Jako zanimljiva prednja fasada.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *