U eksperimentu je korišćen i kamen iz Apolonovog hrama u Korintu; Foto: Pixabay
Fakta iz ad akta

Preteča kranova: Stari Grci su možda koristili ovu napravu za podizanje teških blokova

Prema novom naučnom radu, ova primitivna mašina za podizanje tereta predstavlja prvu dokumentovanu upotrebu poluge u grčkoj arhitekturi.

Kranovi su se prvi put pojavili u staroj Grčkoj pre više od 2.500 godina, ali nova istraživanja sugerišu da je primitivna mašina za podizanje tereta – neka vrsta preteče krana – bila u upotrebi oko 150 godina ranije.

Stari Grci su poznati po svojoj monumentalnoj kamenoj arhitekturi, koju su uspeli da sagrade bez pomoći savremene opreme. Ipak, antički stanovnici Peloponeza su koristili kran, koji se možda prvi put pojavio u kasnom šestom veku pre nove ere.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Neka vrsta preteče krana bila je u upotrebi oko 150 godina ranije nego što se znalo; Foto: Pixabay

Važan prethodnik savremenog krana

Ranije se smatralo da su Grci podizali teške kamene blokove koristeći rampe napravljene od zemlje ili opeke od blata, slično onome što su stari Egipćani i Asirci radili vekovima ranije.

Novo istraživanje objavljeno u godišnjaku Britanske škole u ​​Atini otkrilo je da su graditelji prvih kamenih hramova u grčkoj istoriji, uključujući svetilišta u Istmiji i Korintu, koristili primitivnu mašinu za podizanje još sredinom sedmog veka pre nove ere.

Kako se tvrdi u novoobjavljenom dokumentu, ova rana naprava za podizanje može se smatrati važnim prethodnikom krana i bila je sposobna da podigne blokove od kamena težine do čak 400 kilograma.

Ova vrsta zidanja predstavlja ključni korak u razvoju grčke monumentalne kamene arhitekture.

Autor ove nove studije, Alesandro Pjeratini sa Univerziteta Notr Dam, tvrdi da su ovu mašinu za podizanje prvobitno izmislili Korinćani, koji su napravu koristili za izgradnju brodova i za spuštanje teških sarkofaga u uske, duboke jame.

Tehnički gledano, ova mašina za podizanje nije bila kran, jer nije koristila vitla ili dizalice. Umesto toga, grčki graditelji su preusmerili silu pomoću užeta prebačenog preko rama.

„Ova vrsta zidanja predstavlja ključni korak u razvoju grčke monumentalne kamene arhitekture, označavajući odmak kako od izgradnje od blatne cigle, koja je bila norma za većinu grčkih građevina, tako i od prethodnih eksperimenata sa kamenom konstrukcijom“, napisao je Pjeratini u radu.

Paralelni žlebovi kao dokaz

Ključni dokazi za ovu tvrdnju potiču iz žlebova urezanih na dno kamenja korišćenog za izgradnju hramova u Korintu i Istmiji.

Istoričari antike su upoznati sa ovim žlebovima, ali nije poznato da li su žlebovi korišćeni za podizanje blokova tokom procesa izgradnje ili za njihovo pomeranje po kamenolomima.

Za ovu studiju, Pjeratini je proučavao kamene blokove koji su se koristili u ranim grčkim hramovima, dok se takođe bavio eksperimentalnom arheologijom.

„Moj rad preispituje blokove iz hramova iz sredine sedmog veka u Korintu i Istmiji i njihove neobične isečke – dva paralelna žleba za užad na njihovoj donjoj strani i koji se okreću na jednom kraju“, rekao je Pjeratini za Gizmodo.

Blokovi iz svetilišta u Istmiji; Foto: Alessandro Pierattini

Preispitivanje zaključuje da su žlebovi služili za podizanje i svedoče o prvim eksperimentima sa podizanjem blokova u grčkoj istoriji.

„Naučnici su predložili dva alternativna tumačenja za ove žlebove: oni su služili ili za pričvršćivanje blokova na mašine za podizanje ili za pomeranje blokova u kamenolomu. Moje preispitivanje zaključuje da su žlebovi služili za podizanje i svedoče o prvim eksperimentima sa podizanjem arhitektonskih blokova u grčkoj istoriji”, dodao je on.

Koristeći stvarno kamenje i užad, Pjeratini je pokazao da su žlebovi mogli da imaju dvostruku funkciju, omogućavajući graditeljima da podignu blokove i da ih čvrsto postave uz njihove “susede” na zidu.

„Sa teškim kamenim blokovima i velikim trenjem između kamenih površina, ovo je bio veoma problematičan korak u izgradnji koji će u kasnijim vremenima zahtevati setove namenski napravljenih rupa za korišćenje metalnih poluga“, rekao je Pjeratini.

Arheološko nalazište u Korintu; Foto: Pixabay

Prva dokumentovana upotreba poluge

„Tumačenjem rezova koje su prethodne nauke bile zanemarile, moj rad pokazuje da su graditelji ranih hramova u Korintu i Istmiji već koristili poluge za konačno postavljanje blokova. Ovo predstavlja prvu dokumentovanu upotrebu poluge u grčkoj arhitekturi“, rekao je on za Gizmodo.

Prema njegovom radu, stari Grci su koristili mašine za podizanje za izgradnju kamenih hramova još sredinom sedmog veka pre nove ere, što je oko 150 godina pre uvođenja i širenja potpuno razvijenih kranova, sa svojim dizalicama i vitlima.

Ukratko rečeno, ovo otkriće samo je još jedan dokaz o starim Grcima i njihovoj izvanrednoj genijalnosti.

Izabrali smo za vas...

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *