Kuća je predviđena za život višečlane, višegeneracijske porodice pod istim krovom; Render: A12 project
Regionalni projekti

Blog „Moj povratak na selo“ iliti kako ubediti suprugu da živi na selu

Blog prati putešestvije i peripetije s kojima se jedan mladi bračni par susreće u postupku izgradnje porodične kuće u Crnoj Gori.

Kako trajno rešiti problem stambenog pitanja i kako steći uslove za prekid podstanarskog života – teme su koje često muče mlade bračne parove na početku zajedničkog života. Pritisnuti između čekića i nakovanja skromnih mesečnih primanja i astronomskih cena nekretnina, mladi profesionalci često promišljaju koje su im alternative na raspolaganju.

Da li kupiti novi stan ili renovirati stari, ili ipak sagraditi kuću? Koje su prednosti života u gradu, a koje života na selu? Kako dobiti kredit za izgradnju kuće? Odgovore na ova, ali i na mnoga druga pitanja, daje Mišo Savović u svom zanimljivom blogu „Moj povratak na selo“.

Nakon života u Podgorici, Mišo se odlučio da se sa porodicom preseli u Danilovgrad

Blog prati putešestvije i peripetije s kojima se jedan mladi bračni par susreće u postupku izgradnje kuće u Crnoj Gori.

Blog prati putešestvije i peripetije s kojima se jedan mladi bračni par susreće u postupku izgradnje porodične kuće u Crnoj Gori, finansirane pomoću bankarskog kredita. Kroz zanimljiv sadržaj i ilustracije, iz prvog lica i ličnog iskustva, Mišo daje odgovore na ključna pitanja, ali i skreće pažnju na stvari od posebne vrednosti i značaja.

„Ta ideja o gradnji kuće na dedovini u Bjelopavlićima je tinjala u meni odavno, nakon čega je prvo zaključavanje gradova zbog Covid-19 tokom proleća 2020. godine samo potvrdilo sve blagodeti koje život u sopstvenom dvorištu može da pruži“ – navodi Savović za portal Bankar. Naime, Mišo se sa svojom porodicom suprostavlja ideji i uverenju da su život u gradu i stanu najbolja stambena opcija.

Blog prati mladi bračni par u njihovoj avanturi izgradnje porodičnog doma

Kako sam ubijedio suprugu da pređemo da živimo na selo?

U svom blogu, Mišo se dotiče važnih i centralnih pitanja koji su neizostavni deo procesa odlučivanja, projektovanja, odabira materijala i izvođača. U nizu od više desetina objavljenih tekstova, obrađene su teme kao što su rešavanje stambenog pitanja, odakle početi kod gradnje kuće, kako odabrati arhitektu, šta od dokumenata treba za gradnju kuće u Crnoj Gori ili kako rešiti odvodnjavanje placa.

No, posebno zanimljiv tekst nosi naslov Kako sam ubijedio suprugu da pređemo da živimo na selo? Pored već poznatih prednosti koji stanovanje u kući sa sobom nosi, centralna argumentacija bila je izgradnja bulevara Podgorica-Danilovgrad, u dužini od 15 km, koji će dva grada učiniti bliža u prostornom i vremenskom smislu.

Za kratak vremenski period blog je privukao veliki broj čitalaca, ali i značajnu pažnju medija i javnih servisa u Crnoj Gori.

Za kratak vremenski period blog „Moj povratak na selo“ privukao je veliki broj čitalaca, ali i značajnu pažnju medija i javnih servisa u Crnoj Gori. Kao inicijator poduhvata, Mišo je gostovao u jutarnjem programu RTCG, ali i na radiju sa nacionalnom frekvencijom. Pored toga, veliki broj portala prenelo je vest o ovoj inicijativi, čime je značajno unapređenja njena popularnost.

Međutim, stručni sajtovi za arhitekturu i građevinarstvo (u Crnoj Gori i regionu) do sada nisu obratili pažnju na ovaj entuzijastički projekat, iako se on dotiče jedne važne i jako rasprostranjene teme, te pruža odgovore na značajan broj ustaljenih pitanja i nedoumica.

Kako izgraditi kuću u CG

Naime, za legalnu gradnju kuće u Crnoj Gori potrebno je podneti zahtev za urbanističko-tehničke uslove (UTU) nadležnom opštinskom organu. Potom, klijent bira licenciranog arhitektu koji će izraditi idejno rešenje, a na koje saglasnost treba da da glavni gradski arhitekta. Potom se radi glavni projekat, čiju proveru vrši ovlašćeni revident.

Onda sledi plaćanje naknade za komunalno opremanje zemljišta. Nakon toga, vlasnik placa zaključuje ugovor sa izvođačem radova i vršiocem stručnog nadzora i podnosi prijavu građenja nadležnoj inspekciji. Kao što se može videti, procedura nije složena, ali može da potraje i po nekoliko meseci.

 

Želja klijenata bila je da se kuća na selu uradi u neo-tradicionalnom stilu.

Naravno, najveća nedoumica svakako jeste kako odabrati arhitektu i za kakvu se kuću odlučiti, koje materijale odabrati. Da li se opredeliti za malu ili veliku kuću, prizemni ili spratni objekat?

Kako navodi arhitekta Slobodan Petrović iz podgoričkog studija A12 Project, želja klijenata bila je da se kuća uradi u neo-tradicionalnom stilu. Dodavanje manjih volumena na jedan centralni rezultovalo je razuđenom osnovom i pristupnim terasama. Pored toga, fasadne površine su različito tretirane u pogledu materijalizacije i teksture čime je dobijen razigrana pojavnost – karakteristična za mediteransku vernakularnu arhitekturu.

Efektu tradicionalnog izgleda doprinose i postament od rustičnog kamena, spoljašnja stolarija u dekoru drveta i ograda od kovanog gvožđa. Upečatljiv oblikovni motiv čine naglašeni krovni venci u kojima su na sofisticirani način sakrivene olučne horizontale.

Klijent je želeo da za svoju porodicu izgradi kuću na sprat; Render: A12 project

Kuća za povratak na selo

Objekat je zamišljen kao prostor za stanovanje višegeneracijske porodice pod istim krovom. U tom cilju, prizemlje objekta se definiše kao zona zajedničkih aktivnosti, dok je na spratu (pored spavaćih soba) planiran i apartmanska jedinica sa dve prostorija. Maksimalna dozvoljena površina objekta iznosi 250 m2, odnosno oko 125 m2 po etaži. Kako je plac u potpunosti ravan, postavlja se  pitanje zašto se klijent umesto za klastera prizemnih objekta kompaktne osnove (koji se mogu zidati fazno), ipak odlučio za razuđeni objekat sa spratom?

Konstrukcija objekta je planirana kao masivni sistem kod kojeg noseću ulogu imaju poprečni zidovi, vertikalni i horizontalni serklaži. Međuspratna konstrukcija između prizemlja i prvog sprata je planirana da bude armirano-betonska ploča. Krovna konstrukcija je planirana da bude kose armirano betonska ploča. Takođe sve vertikalne komunikacije – stepeništa, je planirano izgraditi od armiranog betona livenog na licu mesta. Drugim rečima, Savovići su u svakom smislu želeli kuću od solidnih materijala.

Ploče kosih ravni izlivene su od armiranog betona; Crtež: A12 project

Popunjavanje informacionog jaza

Svi smo mi eksperti kada je reč o stanovanju kao svakodnevnom iskustvu. Ali, nismo svi stručni kada je reč o stanovanju kao preduzetničkom ili inženjerskom poduhvatu. Izgradnja kuće je odgovoran poduhvat koji zahteva značajna novčana ulaganja, poznavanje standarda i normativa, te angažovanje stručnih i licenciranih profesionalaca.

Trajno rešavanje stambenog pitanja kroz izgradnju kuće je dug put, pun neočekivanih događaja i komplikacija. Za najveći broj ljudi, reč je o velikoj crnoj rupi. Baš iz tog razloga, blog „Moj povratak na selo“ dragocen je izvor konkretnih saveta. Nadamo se da će Mišo uspeti u svojim nastojanjima i da ćemo ovog leta videti i prve fotografije s gradilišta.

Faktografija:

  • naziv objekta: Kuća porodice Savović
  • mesto: Danilovgrad, Crna Gora
  • investitor: Živko i Mišo Savović
  • autori projekta: A12 Project
  • autorski tim: Slobodan Petrović, Milica Purić, Luka Papan i Bojana Petrović
  • godina projektovanja: 2020.
  • godina izgradnje: 2021-2022.
  • površina kuće: 250 m2
  • površina placa: 4.488 m2
  • spratnost: P+1
  • blog: Moj povratak na selo

 

Kada ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

3 komentara

  1. Стојан

    ха, ха, управо оно што ми треба 🙂

  2. Pavle

    Povratak Na Selo mladih iz grada

Оставите одговор на Стојан

Obavezna polja *