Projekat rekonstrukcije potpisuje biro Remorker; Foto: Miloš Martinović
Domaći projekti, Izdvojeno

Novi događaj na Bulevaru 79

Centralni momenat rekonstruisanog objekta u srcu Beograda jeste fasada koja privlači pažnju ne samo prolaznika već i struke. Saznajte kako je ona nastala ali i šta se krije iza nje.

Nekada su se sve zanimljivosti u Bulevaru Kralja Aleksandra (nekadašnji Bulevar Revolucije), društvene i arhitektonske, završavale na broju 77a, to jest, na zgradi Ustanove kulture „Vuk Stefanović Karadžić“. Nakon nje se na levoj strani Bulevara protezao nepregledni niz jednoličnih stambenih i poslovnih zgrada, sve do broja 179 na kojem se nalazi nešto drugačija stambena zgrada arhitekte Milana Lojanice. Od skoro je ovaj niz obogaćen jednim novim događajem i to na broju 79 u vidu rekonstruisane zgrade nekadašnjeg preduzeća „Trudbenik“. Zgrada je prodata za oko 4 miliona evra, a novi vlasnik je rekonstrukciju ovog objekta poverio projektnom birou Remorker iz Beograda. Ovaj tim beogradskih arhitekata se potrudio da zgrada oživi ne samo svojom arhitekturom već i aktivnostima koje se u istoj odvijaju.

Stara Trudbenikova zgrada projektovana je u maniru jedne funkcionalne i ne baš atraktivne arhitekture.

Stara Trudbenikova zgrada projektovana je u maniru jedne funkcionalne i ne baš atraktivne arhitekture, koja je masovno nicala tokom 60-ih i 70-ih godina. Nakon izgradnje staklenih nebodera popularnog CK i hotela „Slavija“, upotreba staklo-čelik fasadne zavese je počeo naglo da se širi među projektima mnogih poslovnih zgrada. Takva je bila i situacija s Trudbenikom, koji iako dobija atraktivnu lokaciju na Bulevaru, ne uspeva da to materijalizuje u jedan atraktivni objekat. Naravno, to je bilo vreme kada se konstantno gledalo da poslovne zgrade društvenih preduzeća (kao i mnoge stambene) budu građane u duhu jedne skromne, neupadljive arhitekture, jer je u državi konstantno vladao duh socijalne jednakosti i odgovornosti. Kao rezultat, dobili smo mnoge zgrade, pa i Trudbenikovu, koje sada predstavljaju pravi izazov za arhitekte da ih na jedan originalan način rekonstruišu.

Nekad i sad:

Nekad
Nekad
Sad
Sad

Dvostruka zid zavesa

Projektni biro Remorker je u potpunosti bio na visini zadatka. Kako je utvrđeno da je zgrada svojom unutrašnjom strukturom odlično izvedena, autori su odlučili da se konstrukcija zgrade zadrži, a da se pristupi rekonstrukciji fasade i enterijera. Od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika su dobijene potvrde da zgrada nije zaštićena kao kulturno dobro, što je značilo veliku autorsku slobodu u projektovanju.

Kompletna postojeća staklena fasada je uklonjena, kao i parapeti i prozori iz ulaznog prizemlja, čime je stvoren ulazni trem, koji je u zoni stepeništa otvoren, a u nivou ulaznog hola zastakljen providnim staklom. S druge strane, poslovni prostor, koji se isto nalazi u nivou prizemlja, takođe dobija transparentan stakleni izlog. Fasada spratnih etaža je izvedena po principu dvostrukog zida zavese, to jest, troslojnih staklenih prozora u jednom sloju i aluminijumske potkonstrukcije koja nosi kompozitnu brisolejnu strukturu u drugom sloju. Brisoleji su upotrebljeni kako bi redukovali osunčanost zgrade, čija fasada je okrenuta ka jugu.

Zgradu krasi rešetkasta konstrukcija, izvedena od horizontalnih i vertikalnih rebara, sa manjim perforiranim segmentima.

Kako fasada ne bi ostala samo na tehničkoj funkciji, autori joj daju i jedan umetnički dojam, projektujući rešetkastu konstrukciju, izvedenu od horizontalnih i vertikalnih rebara, koji svojim oblikom/pozicijom postepeno izranjaju iz fasadnog platna. Ovo izranjanje započinje u nivou fasadnog platna na strani gde se zgrada naslanja na jednu stariju međuratnu zgradu i postepeno se naglašava u pravcu slobodnog ugla rekonstruisane zgrade. Ovaj razigrani patern dodatno je obogaćen manjim perforiranim segmentima, koji na više mesta pokrivaju prozorska stakla, govoreći nam da su autori podjednako vodili računa i o detaljima.

Cela konstrukcija je izvedena u beloj boji, kako zbog praktičnih razloga (južna strana), tako i iz razloga vizuelnog isticanja same zgrade u odnosu na sivilo okolnih objekata. Zbog svoje lokacije zgrada nakon rekonstrukcije dobija jednostavan naziv – Bulevar 79.

Banka koja je svoju poslovnicu uselila u prizemlje, odlučila je da svoj enterijer u potpunosti izvede u duhu arhitekture zgrade.

Unutrašnjost spratnih etaža zgrade Bulevar 79 u potpunosti je ispratio savremeni duh fasade. Kompletan enterijer je poslovni i rešen je primenom savremenih materijala, gde se pre svega ističu transparentne staklene pregrade i odlično rešena ulazna partija sa vertikalnim komunikacijama. Iako nisu angažovali biro Remorker, Banka Inteza, koja je svoju poslovnicu uselila u prizemni poslovni prostor, odlučila je da ne kvari celokupni dojam i svoj enterijer u potpunosti izvela u duhu ove arhitekture. Po prvi put je poslovni prostor, posebno onaj namenjen klijentima i njihovim potrebama, rešen kao jedna velika stambena jedinica, s elementima dnevnog boravka i trpezarije, kao i drugim motivima koji simuliraju mnogo više životno nego poslovno okruženje.

Foto: Facebook Banca Intesa
Foto: Facebook Banca Intesa

Važnije od nagrada

Iako izložen na Salonu arhitekture, ovaj projekat nije odneo nijednu nagradu, što ne bi trebalo da obeshrabri autore jer je isti izazvao pravu lavinu pozitivnih komentara na društvenim mrežama, ponajviše kolega, što je nekada mnogo značajnije od priznanja u vidu nagrade.

Fotogalerija:

Projekat rekonstrukcije potpisuje biro Remorker; Foto: Miloš Martinović
Projekat rekonstrukcije potpisuje biro Remorker; Foto: Miloš Martinović
Projekat rekonstrukcije potpisuje biro Remorker; Foto: Miloš Martinović
Projekat rekonstrukcije potpisuje biro Remorker; Foto: Miloš Martinović
Nekad
Nekad
Sad
Sad
Foto: Facebook Banca Intesa
Foto: Facebook Banca Intesa

Foto: Miloš Martinović

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

2 komentara

  1. Zoran

    E, ovo je fenomenalno!
    Zaista vrhunski odrađeno..

  2. miki

    ovo je užas kao savremeni beli alu radijatori! prozori uski mali,sve je šiljato,špicasto,agresivno, klaustrofobično i passe odavno! prolazim tramvajem i potpuno je tupa fasada, čini mi se da je bolja roaming seljanka( tako je zovu)staklena zgrada sa južnog bulevara!

Оставите одговор на Zoran

Obavezna polja *