Zeleno srce Beograda; Foto: Aleksandar Knežević
Domaći projekti, Izdvojeno

Zeleno srce Beograda – intrigantni kompleks ušuškan u gnezdo

Zgrade u Green Heart Belgrade liče na kruzere koji stvaraju osećaj izolovanosti od gradske vreve, u čemu najviše pomaže prostrana parkovska celina, po kojoj je i sam kompleks dobio ime.

Gotovo da nema prolaznika koji se šeta ili češće vozi ulicom Milutina Milankovića u Bloku 41a  na Novom Beogradu, a da nije zapazio novoizgrađeni kompleks belih poslovnih zgrada. Kako se u jednu od zgrada, najbližoj ulici, uselila kompanija Nordeus, javnost je ovaj kompleks nazvala upravo tim imenom. Međutim, njegov pun naziv je Green Heart Belgrade (Zeleno srce Beograda), a sam projekat je inovativan na više nivoa, naravno i po činjenici da je okupio neke od najznačajnijih projektnih biroa koji su radili na izradi arhitekture i enterijera.

Foto: Aleksandar Knežević

Zgrade u kompleksu Green Heart Belgrade liče na višespratne jahte i prekookeanske kruzere.

Investitor, Atlas centar d.o.o. želeo je jednu potpuno nesvakidašnju arhitekturu koja će oplemeniti prostor i privući što više kvalitetnih zakupaca. Takođe, na postojećoj parceli su već bila izgrađena dva objekta, koje je valjalo vešto inkorporirati u novu celinu. Posao je poveren austrijskom projektnom birou Atelier Thomas Pucher iz Graca, koji je na vešt način izveo prekomponovanje i konačno uobličavanje prostora. Beogradski projektni biro Zap, na čelu sa arhitektom Bojanom Zabukovcem, koji je kao lokalni partner autor projekta za građevinsku dozvolu, projekta za izvođenje i koji je bio zadužen za kompletno praćenje i kvalitetno izvođenje samog rešenja.

Zeleno srce Beograda; Foto: Aleksandar Knežević
Green Heart osnova

Izolovanje od gradske vreve

Pored dva postojeća objekta, autor je projektovao i tri nova, kao i znatno uvećanje kapaciteta podzemne garaže, a sve to zaodenuto u u jednu neobičnu arhitekturu. Arhitekta su u ovom projektu okrenuo principima starim više od pola veka, po kojim su predstavnici internacionalne moderne svoje zgrade projektovali po uzoru na brodove. Bilo da su u pitanju bile forme ili samo detalji okruglih brodskih prozora (okulusa), te moderne zgrade su po svemu gledale da se drže tada aktuelnih trendova mašinskog dizajna, a koji je revolucionarno promenio i industriju automobila, vozova i aviona. Ako je tada akcenat bio na novoj industrializaciji i „mašinama za stanovanje“ (Le Korbizje), sada su sve više aktuelni koncepti prostora za opuštanje, tj. da ljudima boravak na radnom mestu što više bude ugodniji i opuštajući, pa je i sama arhitektura ispratila ovaj koncept.

Zgrade u kompleksu Green Heart Belgrade svojom ekspresionističkom formom takođe liče na brodove, ali više na višespratne jahte i prekookeanske kruzere, koji stvaraju osećaj izolovanosti od gradske vreve, u čemu najviše pomaže prostrana parkovska celina, po kojoj je i sam kompleks dobio ime.

Dodatno integrisanje prostora u jednu celinu izvedeno je putem fasadne brisolej opne, koja se proteže i kroz slobodni prostor.

Parterno rešenje je oblikovano u duhu zen budizma, što se primećuje po odabiru žbunastih i drvenastih biljaka, površina posutih belim kamenjem i klupicama za odmor i relaksaciju tokom radnih pauza. Stare i nove zgrade su inkorporirane istovetnom arhitekturom, a dodatno integrisanje prostora u jednu celinu izvedeno je putem fasadne brisolej opne, koja se proteže i kroz slobodni prostor, čineći na taj način iluziju ušuškanog gnezda u kojem se odvija skladno poslovanje nekoliko većih privatnih kompanija.

Rušenje barijere između eksterijera i enterijera

Kompanija Nordeus je za potrebe uređenja enterijera angažovala projektni biro Antipod, o kojem je već bilo reči. Međutim, na projektu uređenja pristupnih, javnih enterijera posebno je bio angažovan biro KDA na čelu sa arhitektom Ksenijom Đorđević. Ona je prepoznala želju investitora da svaki element kompleksa, bilo da je u pitanju arhitektura ili enterijer, mora biti nesvakidašnji, ali i koncept austrijskog kolege, pa je svojim rešenjem samo još dodatno obogatila javne zone kompleksa.

Foto: Relja Ivanić

Centralni motiv enterijera su klupe i prijemni pult, koji su izvedeni sa istim ekspresionističkim motivima rebrastih segmenata.

Kako je akcenat u celom projektu stavljen na prisustvu prirode, koja se nalazi u apsolutnom skladu sa čovekom, Đorđević se odlučuje za rušenje barijere između eksterijera i enterijera, uvodeći u prostor znatno više biljaka, kako podnih tako i u visećim žardinjerama i dekoracijom u vidu stilizovanih ptica. Naravno, centralni motiv su klupe i prijemni pult, koji su izvedeni sa istim ekspresionističkim motivima rebrastih segmenata. Osvetljenje je takođe bilo detaljno usklađivano, pa su pored direktnih svetiljki prisutne ambijentalne, integrisane unutar rebara klupa i plafonskih pergola.

Foto: Relja Ivanić

Održivi prostor za sve

Iako je komples Green Heart Belgrade relativno skoro dovršen, pa posađena vegetacija u parteru i po spratovima zgrada još uvek nije dovoljno izrasla, tj. nije dostignut maksimum njene bujnosti, već sada možemo prepoznati sve kvalitete ovog prostora. U skorijoj budućnosti on neće biti ekskluziva samo za svoje poslovne zakupce već i za okolne sugrađane, koji bi u popodnevnim časovima, nakon završetka radnog vremena, javni prostor mogli da koriste kao parkovsku celinu za opuštanje i relaksaciju.

Kako će kompleks izgledati kada ozeleni:

Grafičke podloge:

Osnova 1. sprata
Osnova 1. sprata
Osnova 4. sprata
Osnova 4. sprata
Osnova 6. sprata
Osnova 6. sprata
Osnova 7. sprata
Osnova 7. sprata
Green Heart osnova
Green Heart osnova
Fasada
Fasada

Fotogalerija

Zeleno srce Beograda; Foto: Aleksandar Knežević
Zeleno srce Beograda; Foto: Aleksandar Knežević
Zeleno srce Beograda; Foto: Aleksandar Knežević
Zeleno srce Beograda; Foto: Aleksandar Knežević
Foto: Aleksandar Knežević
Foto: Aleksandar Knežević
Foto: Relja Ivanić
Foto: Relja Ivanić
Foto: Relja Ivanić
Foto: Relja Ivanić

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

16 komentara

  1. Novobeograđanka

    A šta bi pokazale fotografije kad bi se kadar malo spustio? Ima istine u ovom tekstu, ali ukupno gledano više se radi o šminki nego u potpunosti kvalitetnom i funkcionalnom prostoru. Ok, za razliku od bezličnih poslovnih zgrada u obližnjim blokovima kao što su npr Sirius, Navigatori, NCR, itd, ovde jeste načinjen iskorak u oblikovanju arhitekture. Postavlja se pitanje – kako smo došli od prvobitna 2 objekta do 4, uz povećanje % zauzetosti? Da li je opna i priča o zelenoj unutrašnjosti samo markentiški trik koji maskira realan manjak % zelenila? Na nižem kadru bi se video nakaradni haos sa parkiranjem zbog manjka parking mesta za toliki broj zaposlenih u kompleksu, kako ovom tako i okolnim, zbog prvenstveno malog broja propusanih parking mesta, a onda i zbog načina korišćenja garaža gde parkiraju samo privilegovani. Zaposleni na početku dana imaju muku kako će stići do posla, gde će parkirati, a onda tu muku prenose na okolne starije stambene blokove. Tek kad budemo imali potpuno zaokružena funkcionalna rešenja novih kompleksa možemo pričati i o oblikovnim i enterijerskim vrednostima… a toga u Beogradu nema.

    1. Petar

      Kompleks poseduje veliku novu garazu na 3 nivoa, koja je, nazalost, najvecim delom prazna (za sad). Pretpostavljam da vecina firmi koje su useljene ne zele da placaju zakup garaznih mesta za svoje zaposlene.

  2. Student arhitekture

    Meni je projekat super.

  3. Anton

    Za poćetak da kažem da mi je ova fasadna brisolej opna potpuno odvratna. Deluje kao fomralistička dečja zavrzlama. Ako se to izuzme arhitektura jeste simpatična mada ništa posebno. A ovo što „Novobeograđanka“ kaže ako je tačno, onda je ovaj projekat smeće. I dužnost ljudi koji izveštavaju o ovakvim projektima je i da pomenu infrastrutkuralnu opremljenost i urbanističke parametre.

  4. Marko

    Istina je što se tiče parkinga, to sam video na licu mesta, ali su mi iz jedne od kompanija rekli da su u procesu rešavanja tog problema. Ne znam šta im to znači, da li žele da prošire garažu ili šta već, ali zbog takvog odgovora nisam mogao da uzmem u obzir taj podatak i napišem. Hvala na napomenama. Što se tiče arhitektonske forme, to je već stvar ukusa i može se dopasti ili ne.

  5. Žilijen

    Poštovani kolega,

    lepo je što pišete o dešavanjima u Beogradu što se tiče arhitekture, ali molim Vas da ubuduće malo smanjite hvalospeve za pojedine biroe, jer čovek stiče utisak da je sve ovo jako dobro plaćena reklama ili što bi narod rekao „uvlačenje“ pojedinim biroima. Ovde pominjete neka imena i prezimena sa nazivom biroa, a druge samo u nazivu biroa. Ja mislim da i ti biroi imaju neko „ime i prezime“ . Oseća se neka nelagoda u čitanju takvog teksta. I ovi biroi koji imaju jedno ime, siguran sam da iza njih stoji još dosta vaših kolega koji su tu, rade i po 10-12 sati, i koji zapravo ceo projekat iznesu na svojim leđima, a da ti vlasnici biroa samo pokupe „kajmak“.. i u hvalospevima ali i u ekonomskom smislu. To je ok, oni su se za to borili. Kako.. oni znaju, ali ako već pišete o njima, zašto bar i malim slovima, nege na dnu teksta, ne bi ste napisali i ostele saradnike.. bar one koji obično guraju ceo projekat na svojim leđima… A obzirom da o ovim nekim biroima imate, koliko vidim, dosta informacija, mogli bi ste da uložite i još trunku napora i navedete te ljude… čisto da neko kao ja kada čita Vaš članak ne pomisli da je na krenuo EPP blok…
    Ovo Vam mladi kolega kažem kao neko ko je u zenitu svoje karijere i ko se nagledao i načitao svega i svačega u svojih, sada već 7 decenija života. Od srca Vam želim da i dalje ostanete mladi entuzijasta koji će objektivno da piše o dešavanjima u našem gradu. Ali objektivno. Jer ovakvih koji pišu radi nečijeg EPP-a je bilo i biće, ali niko se nije dugo zadržao, baš iz tog razloga.
    Svako dobro Vam želim.

    1. Marko

      Hvala dragi kolega na brizi i na opažanjima. Mnogi .isle da je ovo pr marketing (plaćen od strane biroa), ali nije. I pre se u novinama pisalo o arhitektama, ali su uvek navođena njihova imena kao autora, a nigde ništa drugo. Sada je akcenat na imenima biroa, gde se negde pojavljuje, a negde ne predvodnik, tj. vlasnik. Mislim da u ovakvim situacijama navođenje saradnika nije potrebno jer se potpisuju samo autori rešenja ili neke od etapa
      izvođenja. Pun tim se navodi na panou izložbe. Koliko je meni poznato, u svim knjigama gde se spominju predratne ili posleratne arhitekte stoje isključivo samo autori, što ne znači da širi tim nije postojao. Dakle, navođenje naziva biroa, kao naziva tima je već veliki iskorak, kako ovde tako i u inostranstvu, jer ne vidoh da se igde potpisuje 5, 10 ili 20 dodatnih imena. Isto je kao sa muzičkim grupama, gde će u tekstu stajati nazv nekog benda, ali ne i svaki put nabrajanje članova, jer se oni kao i u arh. biroima menjaju.

      1. Žilijen

        Dragi moj mladi kolega, vidim da Vam baš ništa nije bilo jasno šta sam želeo da kažem.
        Ali, na kraju, i nije bitno šta ja mislim. Samo mi je žao što vidim da imate potencijala ali ne želite da skinete stege od onoga „šta je nekada bilo“… Jedino ste u pravu da je to „nekada“ bilo mnogo jasnije i čistije nego ovo „danas“.
        Tačno je da je na starijim objektima potpisan samo jedan autor, kada je to tako nekada zaista i bilo.
        Pa da li vi zaista mislite da su autori ljudi koje gore pominjete? Malo se raspitajte bolje, ako i dalje ne želite da svi misle da je ovo sve jedna dobro plaćena reklama za pojedine biroe.
        Nemojte obmanjivati javnost i forsirati neka imena koja nemaju ni ono „A“ od autora, osim što je projekat prošao kroz „njihovo sito“ i onda su oni od jednom „autori projekta“ a kada bi sa njima popričali vrlo brzo bi ste shvatili da oni nemaju pojma šta se dešava u projektu, a kamoli sebe nazivati autorima.
        Zato Vas još jednom molim, da bar zbog šire javnosti, pišete činjenice a ne „plaćene reklame“.

        Svako dobro Vam želim.

        1. Igor Conić

          Zdravo Zilijen,

          piše lepo ko su autori projekta po svim fazama. Ako to nije tačno onda lepo iznesite te informacije s dokazima, a ne da zbunjujete javnost sa dezinformacijama i čaršijskim pričama.

          Ovo nije nikakav placen tekst već predstavljanje projekta.

          Pozdrav,
          Igor

          1. Žilijen

            Poštovani Igore,

            kako kažete „lepo piše ko su autori“… Ja ću Vam na to odgovoriti „lepo piše da nije sve kako je u tekstu navedeno“. I kažete da objavljujem javnost, jer nemam dokaza. Objasnite Vi meni gde su dokazi koji potkrepljuju gore napisani plaćeni tekst? I šta ćemo sada, na pitanje da odgovaramo pitanjima… Iznesite vi dokaze da je sve kao što je u tekstu navedeno…. a ja ću Vam dokazati da niste u pravu.

          2. Igor Conić

            Znaci austrijski biro Atelier Thomas Pucher obmanjuje javnost da su oni autori projekta? http://www.thomaspucher.com/category/work/?project=286_gtc_green-heart

          3. Žilijen

            Vidim da ste zabranili da se odgovara na Vaš poslednji komentar.
            Možda je baš ovo dokaz da ne dozvoljavate da se kaže ništa što je suprotno vašem mišljenu. Mislite da druga strana nema šta više reći.. ili da nije dovoljno kompetentna, da ne kažem pametna da komentariše.
            A za ovaj Vaš poslednji komentar zaista ne znam šta bih rekao.
            Izvrćete moje reči. Nije tačno da sam rekao da ATP nije autor projekta. Nigde to nisam napisao. Za vašu informaciju, gospodina Tomasa ličn poznajem godinama, i vrlo dobro znam šta i koliko radi.
            I ovde nije bio akcenat na ATP već na ove naše biroe…
            Žao mi je što niste shvatili šta sam Vam hteo reći.
            Više se neću oglašavati, a Vas ostavljam da i dalje radite kako mislite da treba, po savesti ili po računu…
            Kako god, i za jedno i za drugo zajednička je PROFESIONALNOST, ne možete ljudima da zabranite da kažu šta misle… ili mislite da može…
            Želim Vam dobro zdravlje

          4. Igor Conić

            Kako mislite zabranjujemo suprotna mišljenja a objavljujemo vaše, doduše veoma kontradiktorne, komentare?

            Dakle, ne izvrćemo mi vaše reči. Ovo su vaše reči „Pa da li vi zaista mislite da su autori ljudi koje gore pominjete?“

            Pozdravite Thomasa.

          5. Žilijen

            Igore,
            rekoh Vam da se neću više oglašavati, ali, pošto ste pitali, nije korektno da ostanete bez odgovora.
            Ipak smo mi akademski građani, zar ne?
            Kada navodite moje reči „Pa da li vi zaista mislite da su autori ljudi koje gore pominjete?“ moram da vas pitam da li se u tekstu pominje SAMO Atelier Thomas Pucher???
            Hoćete reći da niste naveli neka druga imena? Neke druge biroe?
            Tačno je da su oni UČESTVOVALI u delovima projekta, ali da napišete „lokalni partner autor projekta za građevinsku dozvolu, projekta za izvođenje i koji je bio zadužen za kompletno praćenje i kvalitetno izvođenje samog rešenja“…
            Da li vi znate ko je bio nadzor nad izvođenjem radova? Ko je bio, kako se to danas moderno kaže „project manager“ celog projekta i ko je u stavri ispratio ceo projekat? Autor jeste u nekim krucijalnim stvarima, mada, iskreno, ni svi njegovi zahtevi nisu ispoštovani.
            Kada se malo bolje raspitate, možda se i neka lepa reč i o njima pojavi….
            To je ono što Vam ja, dragi mladi kolega, od početka pričam. Bilo je tu još mnogo ljudi koji su učestvovali u „praćenju i kvalitetnom izvođenju samog rešenja“…
            O tome Vam ja pričam, ali mi je žao što niste razumeli poentu moje priče.
            Ne želim da ulazim u to zašto oni nisu pomenuti.. da li zato što nisu platili reklamu ili su nepodobni ili je nešto treće u pittanju.. Nisam ničiji advokat, samo kažem kao neko ko je skoro 50 godina u ovom poslu i ko je decenijama gledao kako se radi i kako se piše o našim građevinskim poduhvatima.
            I kada ste me već pitali, moram i ovo da pomenem… napisali ste „Parterno rešenje je oblikovano u duhu zen budizma, što se primećuje po odabiru žbunastih i drvenastih biljaka, površina posutih belim kamenjem“…
            Raspitajte se kod našeg zajedničkog poznanika, inače autora celog kompleksa, da li je razmišljao o ZEN BUDIZMU dok je osmišljavao ovaj prostor…
            Toliko od mene, ali ovoga puta zaista… verujem da sam Vam dao malo elemenata za novinarsko istraživanje, pa se malo pozabavite time.
            Svako dobro Vam želim, i ne shvatite ovo ništa lično. I ja sam na strani „struke“.

          6. Igor Conić

            Znaci, nije problem autor vec project manager. Stvarno nemamo informaciju ko je to bio. Vi?

  6. Žilijen

    Vidim da se i dalje trudite da „ne razumete“.

    Ako neko želi doći do informacija, doći će.

    Pozdrav

Ostavite odgovor

Obavezna polja *