Svaku od ovih kuća Žiri je odabrao zbog njihove „super moći“
Izdvojeno, Konkursi

Prvi rezultati: 5 pohvala na konkursu Mini home

Od planine, preko ravnice do mora: Ovih pet radova na konkursu pohvaljeni su od strane stručnog žirija.

Na konkursu za Malu montažnu kuću u prirodi, koji je raspisao portal Gradnja.rs, a čiji je pokrovitelj kompanija Alumil, stiglo je čak 130 radova. Konkurs je okupio 215 učesnika iz Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Za ovako veliki odziv i interesovanje najviše je zaslužno 30 medijskih partnera koji su raspis podržali i preneli.

Žiri u sastavu Lazar Kuzmanov (Kuzmanov&Partners),  Milka Gnjato (Zabriskie), Nemanja Zimonjić (Ten Studio), Miroljub Stanković (Kontra Studio) i Sonja Brstina (Gradnja.rs) imali su težak zadatak – da izaberu osam radova koji na drugačiji, do sada možda nepoznat i neprepoznat način, sagledavaju odnos čoveka i prirode posredovan arhitekturom male montažne kuće. Iako sa potpuno različitim favoritima i drugačijim stavovima, Žiri je ipak uspeo da se složi oko radova koji zavređuju pohvalu i pažnju.

Od pet pohvaljenih radova, četiri su iz Srbije a jedan je iz Crne Gore.

Pristigli radove vrednovani su na osnovu četiri kriterijuma. Kuća je morala da bude mala (do 48 m2), ali da uskladi obrasce organizacije i oblikovanja prostora male kvadrature. Zatim, kuća je morala da bude montažna, da se lako i brzo može sagraditi na nepristupačnom terenu. Kao treće, kuća je morala da bude u prirodi, te se posebna pažnja posvetila ispitivanju kontakta objekta i tla, propustljivosti njene opne, te usklađenosti kuće i okruženja na nivou primenjenih materijala. I poslednje, kuća je morala biti visokog ranga cene, opremljenosti i kvaliteta.

Gotovo svi pristigli radovi su bili posebni, ali i nepotpuni na sebi svojstven način. Ono što odlikuje svaki rad koji je dobio pohvalu ili osvojio nagradu jeste „super-moć“ kojom ustaljenu ideju montažne kuće dopunjuje sa dodatnom arhitektonskom vrednošću. Izbor radova tekao je u tri faze. Prvo, u finale je izabrano 32 rada (što je oko 25% pristiglih projekata). Potom, Žiri je izabrao najboljih 8 projekata, nakon čega je pristupio njihovom rangiranju.

Ovo su pet projekta kojima je stručni Žiri dodelio Priznanje koje se nagrađuje sa 100 evra. U daljem delu teksta detaljno vam prikazujemo pohvaljene radove, uz zvanično saopštenje Žirija.

Kuća-atrijum

autori: Vladimir Bojović i Nikola Jovičić – YOUTH by Arhi.Pro (Srbija)
šifra: 1641992

Atrijum kao konceptualni okvir daje novu dimenziju ideji montažne kuće jer je okrenuta ka sebi.

Polu-atrijum, kao težište ove kuće, daje divnu mogućnost istovremenog otvaranja objekta i ka unutrašnjosti i ka spoljašnosti. Atrijum kao konceptualni okvir daje novu dimenziju ideji montažne kuće jer je okrenuta ka sebi i pruža potencijal kreiranja nove dimenzije boravka oličen u principu ograđivanja. Raščlanjenost funkcija, bez naglašene namenske hijerarhije prostora (a koju ulazni polu-atrijum uvezuje u celinu i svojim dimenzijama i dizajnom naglašava) uvodi osećaj snažne meditativnosti prostora. Mogućnost formiranja dva centra i fleksibilnost u stepenovanju otvorenosti osnove veliki su plus. Organizacija prostora daje mogućnost dinamičkog kretanja i niz atmosfera, što je izuzetan kvalitet za duži boravak u prostoru svedene kvadrature i za nenametljivu integraciju unutrašnjeg i spoljnog prostora.

Kuća daje potencijal udvajanja, ili izgradnje u nizu – što je izdvaja od drugih pristiglih rešenja. Zamerka je najpre zasnovana na odnosu prema tlu i velikoj eksternoj platformi koja nije u skladu sa osnovnim idejom atrijumske kuće. Osnova na kojoj kuća leži i zatvorenost fasade čine da ona nedovoljno korespondira s okruženjem u kome se nalazi. Unaprediti pozicije i dimenzije otvora na spoljnoj fasadi, odnosno do kraja izvesti težnju kuće ka ravnopravnoj 360 stepeni orijentaciji prostora. Razmotriti mogućnost da terasa “izvire” iz atrijuma kao njegova ekstenzija u spoljašnjem prostoru. Iako je osnova maestralno rešena, u njoj nedostaje dovoljno kapaciteta za odlaganje stvari – naročito u scenarijima kada u kući istovremeno boravi više ljudi. Grupisanjem objekta ovakvog tipa na Kosmaju se može formirati atraktivno vikend-naselje.

L-Kuća

autori: Andrija Kandić, Nađa Milaš i Ksenija Gomilanović (Crna Gora)
šifra: 0119150

„L“ organizaciona postavka otvara mogućnost formiranja intimnog dvorišta.

Smešten blizu obale mora na stenovitom terenu u Crnoj Gori, kuća predstavlja životni prostor koji je montažan, lagan za transport i od kompaktnih elemenata koji grade otvorenu strukturu. Sama oblikovnost kuće je inspirisana brodskim kontejnerima, dok je prostor projektovan kao višenamenski. Mogućnost zatvaranja objekta, jednostavnost izrade i montaže stavljaju ovaj objekat u red retkih koji celovito zadovoljavaju kriterijume konkursa. „L“ organizaciona postavka otvara mogućnost formiranja intimnog dvorišta. Lako prilagodljiva potrebama porodice i mogućnosti dogradnje i promenljivosti. Način formiranja prostora nije zavistan od forme i ideja ima potencijal da se razvije kao projekat i u različitim dimenzijama, oblicima, budžetima.

Odnos prema okruženju je upitan, jer se formiranjem slova “L”, te nije zadovoljila jasna određenost prema neposrednom krajoliku. Objektu nedostaje prateći prostor na otvorenom (terasa ili trem) – čime bi se njegova upotrebna vrednost višestruko unapredila. Pozicioniranje mokrog čvora u ugaonom delu je upitno jer nepotrebno razdvaja prostornu celinu na dva suprotsavljena dela, a ujedno je i ova prostorija u potpunosti zatvorena – bez prirodne ventilacije i osunčanja. Autori su na oba spoljašnja prostorna prikaza prikazali kuću sa prednje strane, dok je njen izgled sa zadnje strane ostao nepoznanica. “Prednja” i “zadnja” strana objekta nisu tretirane ravnopravno – ni u prezentaciji, ni u organizaciji.

 

Kuća-vidikovac

autori: Dejan Mitov, Krsto Radovanović, Željana Davidović i Ivo Andrić (Srbija)
šifra: 0102010

Vidikovac u ravnici izvire iz prirodnog okruženja i postaje reper u vojvođanskom bespuću.

Najveći kvalitet ovog rešenja jeste složena kontekstualnost vertikalne organizacije objekta, gde se maksimalno koristi najvažnija karakteristika ravnice – horizont od 360 stepeni. Vizure jesu ravnopravne ali zahvaljujući rotaciji pogleda, repeticija istog modula nije monotona. Vidikovac u ravnici izvire iz prirodnog okruženja i postaje reper u vojvođanskom bespuću. Svojom centralnošću kuća nepregledni prostor ravnice pretvara u mesto, čime postaje tačka okupljanja i orijentacije.

Pohvaljujemo stepenovanje funkcije od prizemlja sa ekonomatom, preko rada do slobodnog vremena, dokolice i meditacije na vrhu. Upotrebna vrednost vertikalne kuće bi bila daleko veća da se autori nisu odluči za osnovu od svega 8 m2 neto površine. U ovakvim vitkim formama, funkcija je uvek nešto što trpi na uštrb samog oblikovanja. Razmisliti o potpunom korišćenju funkcionalne logike ravničarske „čeke“ sa  stepeništem izvan osnovnog zatvorenog modula. Konstruisanje objekta je zasnovano na održivoj ideji, koja nije razrađena dovoljno, pa se potencijal samog rešenja kao posledica toga u prostornom i izvođačkom smislu ne može dovoljno sagledati, iako je ideja veoma kreativna, jedinstvena i cenjena.

 

Kuća-bivak

autori: Nikola Stojković i Katarina Nešković (Srbija)
render: Stefan Stoisavljević
šifra: 0035711

Po svojoj formi naginje tradicionalnim oblicima privremenog boravka u prirodi – kao što je bivak.

Kuća je zamišljena kao izolovano ostrvo u planinskom ambijentu. Ideja ove kuće nudi životni prostor koji je zasnovan na introvertnosti i selektovanog odnosa sa prirodom, uz veoma jasnu konstruktivnu logiku. Po svojoj formi naginje tradicionalnim oblicima privremenog boravka u prirodi – kao što je bivak. Kroz jednu vrstu skulpturalnosti kuća dominira u planinskom surovom okruženju kao znak simbol života i revitalizacije. Savremena interpretacija poznatih motiva je velika prednost predloženog rešenja. 

Naglašena kadriranja pogleda i linearno nizanje sadržaja donose kvalitet korisničkog iskustva i boravka, te izvesnu uzbudljivost. Zasečenom pločom i denivelacijom u enterijeru dobijen je objekat koji deluje kao da lebdi, ali je stabilnost objekta u bočnom pravcu upitna. Ekološki i energetski standard kuće je za pohvalu. Kuća se u celosti gradi primenom drveta kao osnovnog materijala. Ispitati neophodnost bočnog otvaranja i razmotriti mogućnost zenitalnog osvetljenja težišnog dela prizemlja pomoću krovnog prozora.

Atraktivnost i razrađenost projekta su na visokom nivou. Kritika Žirija zasnovana je na složenosti rešenja koje je za razmeru male montažne kuće moglo biti za nijasnu jednostavnija, najpre u izvođačko-konstruktvinom smislu. Zamerana je preizražena kompleksnost forme jer ne obećava lakoću izvođenja na nepristupačnom terenu. Pravac unapređenja vidi se u daljoj razradi funkcije koja je ostala nezrela i zarobljena u atraktivnom dizajnu, a u pojedinim delovima i dimenzionalno podnormirana. Višestruke kružne veze i visinsko razdvajanje osnovnih zona aktivnosti doprinose složenom karakteru prizemlja, ali je upotrebna vrednost galerije mogla biti na višem nivou. Rešenje bi bilo daleko celovitije i prihvatljivije da poseduje prateći prostor na otvorenom u vidu pristupne platforme ili terase – koje stepenuju vezu objekta i tla.

 

Kuća-šator

autori: Dušan Bujuklić i Irinej Vasilijević (Srbija)
šifra: 1991990

Jednostavna i standardna konstrukcija čine ovo rešenje prihvatljivim i vrednim.

Ova mala montažna kuća nalazi se na jugo-istočnim obroncima planine Stolovi. Kući se pristupa isključivo terenskim vozilom – čime se profil korisnika jasno određuje. Šator u obliku montažnog objekta – ideja koja je zasnovana na lakoj konstrukciji, arhetipu osnovnog arhitektonskog “izvornog” oblika u prirodi koji se veoma lako može sagraditi u bilo kojim uslovima. Jednostavna i standardna konstrukcija čine ovo rešenje prihvatljivim i vrednim. Jednostavno, nenametljivo, svedeno, očekivano rešenje kuće u planinskom okruženju. Krov objekta obložen je limom, ali su enterijer i konstrukcija u celosti izvedeni od drveta. 

Sa druge strane, potrebno je preispitati formalni pristup koji je otežao funkcionalno rešenje. Dvostrano “zasecanje” osnovnog oblika po dijagonali deluje efektno ali suvišno – jer pravi značajne poteškoće u organizaciji osnove. Pojednostavljena verzija ove kuće bi imala više potencijala i svakako pripada realnim i ekonomski, ali i ekološki poželjnim rešenjima. Odabir drvenih temelja je više nego upitna odluka – možda čak i neizvodljiva. Otvaranje unutrašnjosti ka prirodi i pristupnom platou najveće su prednosti ovog jednostavnog, ali elegantnog rešenja. Ova zamisao je možda najrealnija i najpristupačnija za razradu i izgradnju.

 

Partneri konkursa

Posebnu zahvalnost za uspeh konkursa dugujemo našim partnerima. Naime, raspis i poziv je podržalo i prenelo preko 30 stručnih udruženjainstitucija i portala. Sponzor konkursa Mala montažna kuća u prirodi je kompanija Alumil.

Prve tri nagrade

Pogledajte ko je osvojio treću nagradu kao i ko je osvojio drugu nagradu. Prva nagrada biće objavljena 17. juna.

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

7 komentara

  1. Ana

    Imamo pretalentovane ljude u ovoj Srbiji. Svetski.

  2. miki

    sve je ovo divno i krasno i već viđeno sto puta ko prati arhitekturu kao ja , ovo nisu talentovani ljudi ovo je praćenje savremene arhitekture i ništa više, ali vi morate da shvatite da se kod nas zidaju kuće sa video nadzorom i u 21.veku i još gore zidaju zidovi oko kuće kao da si u zatvoru, nama više odgovara meksički sindrom ili latinski tip kuća, meksiko recimo sa zidova okolo od 3 metra i bazenima unutar jer nema slobode objekata i nikad neće biti na žalost , ovo je balkan a ne uređene zemlje švedska, danska i holandija, balkan je utopija slobodnog i bogatog života i slobodnih kuća sa velikim prozorima! uostalom imate primer senjaka, dedinja, surčina,zlatibora , ledina i cg primorja da ja ne pojašnjavam, veliki pozdrav

    1. Dragan Marković

      Ne bih se složio sa vama i imam statistiku da dokažem da vi niste upravu.

      Tri najčitanija članka na temu „montažnih kuća“, a koje smo objavili na portalu Gradnja pregledani su više od 450.000 puta, a zadržavanje ljudi je preko 1.500.000 minuta. Šta svi oni traže? Šta sve njih zanima?

      Nisu u potrezi za latino-američkim citadelama sa ogradom od 4 metara, već za rešenjima malih, montažnih i pristupačnih kuća. Cilj konkursa je bio da ispita mogućnosti, dođe za zainteresovanih strana, otvori pitanja i započne raspravu.

      Pozivam sve koji imaju nešto da kažu da to i urade. Ako mislite da je nešto bilo dobro – pohvalite. Ako mislite da je nešto moglo biti bolje – na to nam ukažite. Svaka refleksija će nam biti od velike koristi prilikom organizovanja i raspisa narednog konkursa (kojeg planiramo za sledeću godinu).

      1. miki

        ja mislim da vi mene uopšte ali uopšte niste shvatili šta sam napisao? ja pričam o realnosti a vi o fantazmima, člancima i interesovanjima . ponavljam vam idite do cg, dedinja ,ledina,surčina, zlatibora i videćete kakve zidove i objekte ljudi srbi grade, to je istina i to je realnost života u srbiji svakog ko ima novca za gradnju ! srbija nije eu,nikad neće biti,srbija nije slobodna država, srbija je zatrovana i zatrpana plastikom i smećem ,ovde niko nije bezbedan bez obezbeđenja ,kamera,zidova i pasa čuvara, ponovo vam kažem idite na lokacije i pustite čitanje i fantazije pogledajte realnosti u oči!

        1. Zagorka Andjelkovic

          Ima i nas koji bas ovaj dizajn hoće. Pripadam grupi starijih gradjana koji žele da osnuje i živi u ekozajednicui starijih. Tražimo lokaciju. Imamo projektni zadatak sa mobilnim kucama od fabričkih panela., površine os 18 – 36m2. Želimo da sami proizvodimo hranu, struju i vodu. Nećemo kanalizaciju ni septicku jamu, hoćemo kompostirane toalete. Tražimo izvodjace bas ovakvog arhitektonskog dizajna. Arhitekte, proizbodjaci i izvodjaci predložite nam sve sto je u skladu sa našim konceptom. Zahvaljujemo se za svaku vašu ponudu!

          1. Dragan Marković

            Poštovana Zagorka,

            Hvala na javljanju i više nego interesantnom predlogu.

            Biće nam potrebno još par informacija, ali ideja ima potencijala.

            ECO Resort za starije, primera radi, se može realizovati u sredinama koje već imaju Genrentološki centar, a imaju bogatu prirodu. Recimo, to može biti Sombor.

            Meni se vaša ideja dopada i javiću vam se povratno sa predlogom za dalji korak.

  3. Ljuboson

    Mislim da nije fer da neko zove Iva Andrića u tim.

Оставите одговор на Zagorka Andjelkovic

Obavezna polja *