Ova kuća na obali Dunava projektovana je tako da se u njoj može uživati svaki dan; Foto: Miloš Martinović
Domaći projekti, Izdvojeno, Kuća godine 2022

Mala gostinska kuća u Grockoj na samoj obali Dunava

Ova kuća projektovana je tako da ne privlači previše pažnje, već da se što bolje uklopi u okruženje kao i da omogući vlasnicima udobno uživanje u prirodnom okruženju.

Beg iz grada postao je jedan od aktuelnih trendova i poželjan oblik životnog stila. Za vreme vikenda, odmora i praznika, u gradu ostaje samo onaj koji mora i onaj koji nema gde. U talasu ogromne potražnje za vikendicama i kućama za odmor, arhitektica Milena Zindović iz beogradskog biroa MZ Studio našla se pred jednim nesvakidašnjim zadatkom – kako na mestu pomoćnog objekta sazidati atraktivni stambeni objekat.

Zadatak je bio da se isprojektuje gostinska kuća na parceli uz Dunav, uz poštovanje i očuvanje postojeće prirode ali i pogleda na reku. Na parceli je već postojao jedan objekat, čija je rekonstrukcija i dogradnja planirana u narednom periodu. Projektni zadatak za gostinsku kuću je bio da to bude manji, pomoćni objekat.

Srodni članci na Gradnja.rs:

Jedna od najvećih prednosti ove kuće jeste njena atraktivna lokacija; Foto: Miloš Martinović

Kuća nije zamišljena kao vikendica već da u njoj može da se boravi tokom cele godine.

Njena lokacija na parceli bila je određena pozicijom starog objekta od čerpića, gde je već postojala formirana „terasa“ u izuzetno strmom terenu. Zbog odnosa između dva objekta na parceli, klijenti nisu želeli da manja kuća zakloni pogled na Dunav, što je direktno uticalo na skromnu visinu i nepravilno oblikovanje objekta.

Kuća nije zamišljena kao vikendica već da u njoj može da se boravi tokom cele godine. Ali, njen program je sveden na najmanju meru jer se radi o gostinskoj kući i u budućnosti se očekuje rekonstrukcija drugog objekta, koja će omogućiti da on preuzme vodeću ulogu na parceli“ – navodi Zindović.

Kako sačuvati pogled na Dunav

Specifičnost ove gostinske kuće je njena atraktivna lokacija. Kuća se nalazi na izuzetno strmom terenu  – na samoj obali Dunava. Oštar nagib terena koje je prirodno stabilizovan zelenilom je trebalo minimalno poremetiti. Iz tog razloga, objekat je smešten na postojeću „terasu“, gde je već nekad postojao mali pomoćni objekat.

Skučen prostor i već formirane zaravni ograničili su dubinu nove kuće, uz zadržanu potrebu da se i prostor ispred kuće aktivira kao njen produžetak. Iza kuće se nalazi visok potporni zid, tako da je i ovaj neophodni element konstrukcije, pored Dunava, uticalo na njenu orijentaciju.

Da bi se osiguralo da nova gostinska kuća ne blokira pogled na Dunav sa platoa glavne kuće, bilo je potrebno da objekat bude nizak, usled čega kuća ima prizemlje sa galerijom i terasom koja je „usečena“ u formu krova, kako bi se dodatno oslobodio pogled na reku.

Kuća je tako oblikovana da ne remeti pogled ka Dunavu; Crtež: MZ Studio

Preporučujemo za čitanje:

Kuća kao sa dečijih crteža

Objekat je zamišljen od početka kao savremena interpretacija arhitekture vikend naselja ili „naivne“ arhitekture, te je i oblikovanje inspirisano arhetipom kuće sa dvovodnim krovom.

„Želela sam da formiram oblikovno potpuno savremeni objekat ali koji ipak sadrži u sebi elemente tipičnih objekata kakve nalazite u kontekstu vikend naselja – male objekte vrlo jednostavne arhitekture, sa kosim krovovima, malim brojem otvora, koje ljudi grade sami.“ – navodi arhitektica.

Taj arhetip je potom modifikovan u odnosu na formu i orijentaciju kuće, a koje su direktno uslovljene njenom specifičnom lokacijom i teško pristupačnim terenom. Tako je sleme krova orijentisano kontra-intuitivno, po kraćoj strani, ali je to omogućilo bolje otvaranje unutrašnjih sadržaja prema spoljašnjosti.

Ispred kuće nalazi se prostrana terasa; Foto: Miloš Martinović

Sleme krova je orijentisano kontra-intuitivno, po kraćoj strani, ali je to omogućilo bolje otvaranje unutrašnjih sadržaja prema spoljašnjosti.

Ideja da kuća oblikovno bude što jednostavnija, gotovo svedena na logotip kuće, je dodatno naglašeno monohromatskom završnom obradom njenih fasada i velikim otvorima. Veliki prozori bez podele i prečki naglašavaju „naivnost“ oblikovanja – izgled i proporcije podsećaju na naivni dečiji crtež kuće.

„Po mom mišljenju, tako svedena, pojednostavljena arhitektura bolje se uklapa u prirodne pejzaže i ruralne predele od kompleksnih i razigranih formi, koje odvlače pažnju sa zelenila i prirode, i takmiče se u privlačenju pogleda. Ovde je zadatak bio da se uklapamo i da ne privlačimo previše pažnje, već da omogućimo klijentima udobno uživanje u prirodnom okruženju“ – naglašava Zindović.

Jutra sa pogledom na Dunav

Osim oblikovanja gabarita, koje je direktno proizašlo iz položaja objekta na parceli, kontekst je uticao i na orijentaciju objekta, njegov funkcionalni raspored i odnos enterijera prema eksterijeru.

Objekat se otvara prema Dunavu, dok su ostale fasade uglavnom „slepe“ uz izuzetak kupatilskog prozora. Na ovaj način se formira i privatnost gostinske kuće u odnosu na glavnu kuću (čija je izgradnja u planu).

„Otvori na fasadi su nestandardno velikih dimenzija jer je želja bila da se spoljašnjost i reka vide što više iz unutrašnjosti kuće, bez prepreka, pregrada i slično“ – napominje autorka.

Osim toga, klijenti su imali želju da se ujutru probude sa pogledom na Dunavom, što je ispoštovano dizajnom galerije na koju je smeštena spavaća soba i njenog velikog prozora.

U planu je dalje uređenje dvorišta, pristupa i povezivanja sa glavnom kućom, čija se rekonstrukcija tek očekuje.

Enterijer objekta oslikava karakter klijenta i njegov dobar ukus; Foto: Miloš Martinović

Graditi sa minimum mehanizacije

Objekat je izveden u masivnoj gradnji, sa minimumom mehanizacije (obzirom na tešku pristupačnost lokacije). Cela fasada obrađena je u fasadnim listelama, što dodatno ističe kompaktnost forme objekta. Krov je pokriven crepom u istoj boji kao fasada.

I aluminijumska stolarija je u istoj boji, a jedno što je naglašeno su špaletne otvora u tamno tirkiznoj boji. Oluci su skriveni, tako da ništa ne remeti masivnost i kompaktnost izgleda.

Ostvarena je energetska efikasnost sa ozbiljnim slojem termoizolacije u fasadi i krovu, koji doprinosi uštedi energije na grejanju zimi, jer se kuća ne koristi samo kao vikendica leti, već se u njoj boravi na duže periode i zimi.

Najviše komentara od drugih ljudi sam dobila na temu boje fasade – zašto je tamno siva?

„Najviše komentara dobila sam na temu boje fasade – zašto je tamno siva? Odabir boje urađen je u saradnji sa klijentima, ali mislim da finalni objekat i fotografije iz drona na kojima se vidi širi kontekst pokazuju da nismo pogrešili – ako je objekat u zelenilu i ne želimo vizuelno da poremetimo to zelenilo, tamne boje su najbolje rešenje jer ih oko u prirodnom pejzažu teže registruje“.

Sive listele na fasadi; Foto: Miloš Martinović

Preporuka uredništva portala:

Leteće stepenice

S obzirom na to da se radi o malom stambenom objektu, program je vrlo jednostavan i sveden na minimum. Objekat u prizemlju ima kupatilo, kuhinju sa trpezarijskim stolom, radni kutak i dnevnu sobu duple visine sa kaminom, sve ukupno 45 m².

Dupla visina dnevne sobe omogućila je formiranje krovnih prozora koji osvetljavaju glavni prostor kuće i omogućavaju da njena unutrašnjost uvek bude svetla bez obzira na pretežno severnu orijentaciju.

Dnevni prostor se kroz ogroman trokrilni klizni stakleni portal otvara u potpunosti prema spoljašnjosti i platou od dekinga ispred kuće. Deking na potkonstrukciji je omogućio da dobijemo nivelisani plato ispred kuće, na nivou poda prizemlja.

Kamin u dnevnom boravku postavljen je kao stožer kuće; Foto: Miloš Martinović

S obzirom na to da u kući nema male dece, mogli smo da ostavimo stepenice bez ograde.

Stepenice za galeriju smeštene su uz zadnju fasadu, i urađene su kao potpuno konzolne od tankih čeličnih flahova, bez ikakvih potpora koje izlaze u prostor.

Zbog male površine, prostor ispod stepenica bio je dragocen da se iskoristi za smeštaj kuhinjskih elemenata, mašinskih uređaja i sl.

“S obzirom na to da u kući nema male dece, mogli smo da ostavimo stepenice bez ograde, što dodatno doprinosi utisku lebdenja koji je ostvaren tankom čeličnom konstrukcijom.”

Na galeriji je smeštena spavaća soba i terasa od 14 m2 sa pogledom na Dunav. „Sa dekinga ispred kuće pogled na Dunav blokiran je postojećim zelenilom koje nismo želeli da poremetimo i koje je ključno za stabilizaciju prirodne škarpe, tako da je formiranje terase na spratu dobar način da ostvarimo još jedan otvoreni prostor koji bi imao nesmetan pogled na reku i bio više osunčan“ – ističe arhitektica Zindović.

Metalno, konzolno stepenište enterijeru daje posebnu dozu sofisticiranosti; Foto: Miloš Martinović

Džentrifikacija vikend naselja

Epidemija koronavirusa donela nam je puno loših stvari, ali i jednu veliku pogodnost. Život u provinciji, boravak u prirodi (na obali reke ili planini) postali su društveno prihvatljivi, možda čak i stvar privilegija i prestiža.

No, nadolazeći životni stil zahteva sebi odgovarajući prostorni okvir. Kuća u Grockoj, na samoj obali Dunava, po projektu poznate beogradske arhitektice, jedna je od manifestacija novih potreba. Naime, svaki ugledni klijent koji drži do sebe zahteva kuću po „svojoj meri“.

No, intervencije ovog tipa su još uvek tačkaste prirode. Reč je o pojedinačnim projektima koji će, nadamo se, u sabirajućem efektu imati dovoljno snage da utiču na pokretanje „džentrifikacije“ mnogobrojnih vikend naselja svuda po Srbiji. Kao i u slučaju regeneracija gradskog centra, centralnu ulogu u ovim procesima imaće arhitekte i njihova magična mogućnost da stvore novu vrednost.

Grafički prilozi

Crtež: MZ Studio
Crtež: MZ Studio
Crtež: MZ Studio
Crtež: MZ Studio
Crtež: MZ Studio
Crtež: MZ Studio
Crtež: MZ Studio
Crtež: MZ Studio
Crtež: MZ Studio
Crtež: MZ Studio

Fotoalbum

Foto: Miloš Martinović
Foto: Miloš Martinović
Sive listele na fasadi; Foto: Miloš Martinović
Sive listele na fasadi; Foto: Miloš Martinović
Foto: Miloš Martinović
Foto: Miloš Martinović
Foto: Miloš Martinović
Foto: Miloš Martinović
Foto: Miloš Martinović
Foto: Miloš Martinović
Foto: Miloš Martinović
Foto: Miloš Martinović
Faktografija
naziv objekta:

Kuća na Dunavu

mesto:

Grocka

godina izgradnje:

2019-2021.

neto površina:

74 m2

spratnost:

prizemlje i potkrovlje

fotografija:

Miloš Martinović

Izdvojeni projekti kuća i vikendica u Srbiji

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

7 komentara

  1. Koks

    Cista desetka! Da gledas i da se divis! Svaka cast!

  2. Mima

    lepo,funkcionalno,svetski.

  3. Milica

    DIvna je! Lepa, prostrana, moderna, sve je otvoreno, divno svetlo, odličan pogled… Jedino što bih eventualno dodala je neka lepa nadstrešnica ili Luna tenda ispred. Nekako mi je prazno ovako bez ičega, a bilo bi lepo imati nešto što će da deluje kao zaklon. Da može da se sedi napolju, da se obeduje, uživa, radi…
    Inače, što sve svega ostalog tiče, zaista je savršena.

  4. Zarko

    Sve je OK, samo fali cena, da bi smo se premerili!

  5. Have fun

    Velika većina naših autora ima problem sa projektovanjem kuća. Verovatno jer žive u stanovima. Ne shvataju da kad živite u kući, od marta do novembra eksterijer je sastavni deo te kuće i vi funkcionišete na relaciji unutra-spolja u svim vremenskim prilikama. Čemu terasa ako vi tokom leta ne možete da je koristite. Kad ogreje sunce, zatvorićete se u sobu i uključićete klimu kao da ste u soliteru. Mnogo pažnje se posveti detaljima a pogreši se kod suštinskih stvari.

  6. miki

    mala kuća, ništa spektakularno u arh.smislu sve skupa 74 kvadrata i nema reči o prostranosti u svakom smilsu bolji projekat gđ.zindović od njenog prethodnog, katastrofalne kocke iz železnika ako se sećate al presudnu ulogu je fala bogu imao investitor očigledno! nekada davno ovo je bio elitni deo beograda , sada uboga beda, starci, napušteni voćnjaci i vikendice koje su popljačkane i raspadaju se! napušteno, kuće se ili prodaju za cirka 20000 evra ili uopšte ne, zbog nerešenih imovinskih papira i nasledstva! nekada tu inženjeri, jatovci, direktori, prosveta , glumci , a sad pustoš i po koji starci dok budu mogli da hodaju! propast beograda i kulture, o dođošima srbistana u beograd novoj kvazi eliti ne bih uopšte, to je poseban soj ljudi koji ne želim da razumem

Оставите одговор на Zarko

Obavezna polja *