Toplotna pumpa „vazduh-vazduh“ liči na klima-uređaj; Foto: Pixabay.com
Opremanje

Kako je Norveška popularizovala toplotne pumpe

Norvežani su svetski prvaci u instaliranju ovog visokoefikasnog uređaja za održavanje toplote u domovima, koji pritom ostavlja mali ugljenični otisak.

Kada je Karen Biskov Lindberg kupila kuću u Oslu 2018. godine, krenula je sa renoviranjem kojim bi drastično promenila potrošnju energije.

Nakon što je uklonila stari sistem kotlova na lož-ulje, postavila je poboljšanu izolaciju zidova, nove okove za prozore, sistem za rekuperaciju vazduha i, što je najvažnije, toplotnu pumpu.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Kuća Karen Lindberg; Foto: Karen Lindberg & Reasons to Be Cheerful

Instalirane u 15 miliona evropskih domaćinstava

Kao rezultat toga, ona kaže da je prosečna potrošnja energije objekta pala sa 35.000 kilovat sati (kWh) godišnje na samo 8.500 kWh – manje od četvrtine onoga što je bilo ranije, piše portal Next City.

„Potrošnja energije je izuzetno niska“, kaže Lindberg, koja je 43-godišnja univerzitetska profesorka u norveškoj prestonici. „To je ekonomski isplativo, ali takođe smanjuje emisiju CO2.“

Poput Lindbergove, milioni ljudi u Norveškoj i širom Evrope se sve više okreću toplotnim pumpama kao hiperefikasnom, ekološki prihvatljivom načinu zagrevanja svojih domova.

Prema podacima Evropskog udruženja toplotnih pumpi (EHPA), skoro 15 miliona domaćinstava u Evropi imalo je toplotne pumpe u 2020. godini, što je 7,4 odsto više u odnosu na godinu ranije.

Ali Norveška je daleko ispred svih. Sa 1,4 miliona jedinica, ova država ima instalirane 604 toplotne pumpe na svakih 1.000 domaćinstava. Sledeće najbliže su Švedska sa 427 i Finska sa 408 pumpi na 1.000 stanovnika.

Norveška prednjači sa 604 toplotne pumpe na svakih 1.000 domaćinstava; Foto: Pixabay.com

Broj pumpi je godinama ostajao relativno nizak, sa manje od 10.000 jedinica instaliranih do 2005. godine.

Toplotne pumpe su počele da se pojavljuju u Norveškoj nakon naftne krize 1970-ih, kada je uspostavljen program za podsticanje njihove upotrebe koji je finansirala vlada. Ipak, broj pumpi je godinama ostajao relativno nizak, sa manje od 10.000 jedinica instaliranih do 2005. godine.

Međutim, na kraju su se Norvežani ipak okrenuli toplotnim pumpama, podstaknuti vladinim subvencijama, visokim porezima na fosilna goriva, niskim stopama električne energije i ograničenjima na kotlove na naftu (koji su zabranjeni od 2020. godine)

Toplotne pumpe teško je pobediti

Dok toplotne pumpe tek treba da postanu široko rasprostranjene širom sveta, stručnjaci za ovu vrstu grejanja nude nekoliko prednosti u poređenju sa tradicionalnim načinima.

Lake za održavanje i jeftine za rad, one rade kao sistem i za grejanje i za hlađenje, i imaju veoma efikasnu stopu konverzije energije u toplotu. Takođe su lagane u pogledu emisija ako je električna energija kojom se napajaju obnovljiva.

„Ako želite da budete nezavisni od gasa, potrebna su vam druga rešenja. A kada je u pitanju električna energija, toplotne pumpe je teško pobediti”, navodi Rolf Iver Miting Hagemoen, generalni sekretar Norveškog udruženja toplotnih pumpi.

Mogu da rade na spoljnim temperaturama od -25 stepeni Celzijusa

U nekim zemljama postoji biomasa, ali kada je u pitanju energija na struju, toplotna pumpa je mnogo efikasnija.

Toplotne pumpe, koje mogu da rade na spoljnim temperaturama od -25 stepeni Celzijusa i obezbeđuju toplu vodu na 65 Celsijusa, dolaze u nekoliko oblika.

Najčešća je pumpa vazduh-vazduh, koja liči na klima uređaj. Ona usisava vazduh i distribuira ga preko sistema cevi napunjenih rashladnom tečnošću, koja se zagreva i pretvara u gas. Pumpa kompresuje gas nazad u tečnost da bi oslobodila uskladištenu toplotu, koja se širi kroz radijatore ili podno grejanje, radeći kao frižider u obrnutom smeru.

Nik Ejr, profesor energetske i klimatske politike na Univerzitetu u Oksfordu i direktor Centra za istraživanje rešenja potražnje energije, kaže da su toplotne pumpe jedna od najefikasnijih opcija za dekarbonizaciju sistema grejanja.

„Vodonik je opcija, ali je daleko od masovne upotrebe. U nekim zemljama, kao što su one u Skandinaviji, postoji biomasa. Ali kada je u pitanju energija na struju, toplotna pumpa je mnogo efikasnija”, zaključuje on.

Izabrali smo za vas…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

1 komentar

  1. mika

    Ja vec 11 godina koristim TP kao osnovno grejanje kuce.Prvi uslov je termoizolacija objekta (zid,pod,plafon) a drugi jako vazan faktor je izbor TP.Za mene jedini dobar izbor je TP , vazduh/voda i vazduh/vazduh i to jedinu i iskljucivo Japanski proizvodjaci.Jeste nesto skuplje ulaganje u startu ali su jedini ispravan izbor.

Оставите одговор на mika

Obavezna polja *