Hedonistička održivost i raj za digitalne nomade su ideje vodilje budućeg razvoja Novalje; Foto: Albatross
Urbanizam

Novalja 2030 – Vizija turističkog grada budućnosti

Ova urbanistička ideja ima za cilj da u poznato turistički centar privuče digitalne nomade i olakša dobijanje sredstva iz EU fondova. Pogledajte i kako.

U cilju da skrenu pažnju na sebe, gradovi širom Evrope teže atraktivnom identitetu. U skladu sa novim trendovima, gradovi na jadranskoj obali imaju velike ambicije. Oni žele da pospeše ekonomski razvoj, a pored toga cilj im je da privuku veći broj turista i investicija.

Međutim, ove težnje četo nisu uređene, određene i pretočene u jasnu viziju. Radi si ad hoc i na brzinu. Primera radi, u cilju da postane epicentar masovnog omladinskog turizma Novalja je otišla predaleko i potpuno izgubila kontrolu nad svojim identitetom. Nagli razvoj turizma doveo je do ogromne neravnoteže ekonomskog sistema.

Najpoznatija destinacija za laki provod u Hrvatskoj (tokom pandemije) shvatila je koliko opasno zavisi o turizmu zabave. Izgradnjom klubova i apartmana nije se došlo do održivog rešenja. Ono što je do skora bila velika prednost, preko noći se pretvorilo u golemu manu.

Gradske vlasti našle su se u nemiloj situaciji. Đavo je odneo šalu. Situacija je bila urgentna.

Gradovi na Jadranu mogu postati mesta rada i zabave mladih; Foto: Albatross.rs

Da li ste već pročitali?

Novalja u ćorsokaku

Plaža Zrće, koja je najviše doprinela svetskoj popularnosti mesta, ne bi trebalo biti nosilac urbanističkog i arhitektonskog identiteta grada – zaključak je gradskih čelnika. Zato se pristupilo sveobuhvatnom re-brendiranju. Napravljen je radikalni zaokret u urbanoj politici. Angažovani su urbanisti i arhitekte da osmisle buduću viziju najbogatijeg grada u Hrvatskoj.

„Kroz istraživanje i kreativno projektovanje cilj studije izrađene za grad Novalju na ostrvu Pagu bio je doći do specifičnog rešenja. Želeli smo da prepoznamo čemu je upravo ta lokacija posebna i drugačija od drugih, što ona želi ili treba biti da bi imala svoju jasnu diferencijaciju“ – navode autori.

Premisa studije, a čiji izdavač je Arhitektonski fakultet u Zagrebu, jeste da li se gradu, kojeg svake godine obilazi na stotine hiljade posetilaca iz čitavog sveta, može ponuditi održiva alternativa – ne samo nešto što je kontekstualno i lokalno, već zaista savremeno rešenje koje je specifično samo za Novalju?

Alen Žunić, vođa tima koji je izradio studiju, smatra da je to moguće. Pogledajte kako i na koji način.

Urbana studija predlaže da Novalja postane raj za digitalne nomade; Foto: Albatross.hr

Uzeti novac iz EU fondova

Urbanistička vizija Novalje nije obavezan dokument. Ona je strateški instrument. Njen glavni cilj je da olakša dobijanje sredstava iz EU fondova, a radi izgradnje velikih projekata.

„Izrada urbanističko-arhitektonske vizije bio je preduslov da Novalja dobije jasan smer za nadolazeće godine i desetleća i da svi naredni koraci budu delovi slagalice koji se nadopunjuju kako bi se došlo do predviđenog finalnog cilja. Studija omogućava gradu da u startu zna u šta ulagati, za koje projekte kroz narednih 5, 10 i 20 godina tražiti partnere ili se prijaviti na EU fondove“ – ističe Žunić.

Kako postoji jasno pripremljena vizija onda gradovi pravovremeno ulažu u resurse i prethodno razvijaju infrastrukturu nužnu za buduće velike projekte. „Često se umesto planiranja pozitivnih aspekata u prostoru ponavljaju oni negativni. Segmenti urbanog tkiva izvode se bez međusobne povezanosti i to je trend koji se primarno pokušava zaobići ovakvim vizionarskim projektovanjem“ – navode autori studije.

Umesto tačkaste izgradnje i parcijalnog pristupa predlaže se niz sinhronizovanih intervencija. Cilj je integrisati rad i zabavu, turizam i rekreaciju, odmor i zaradu – osmisliti ekološki, ekonomski i društveno održiv sistem. Glavna namera je napraviti odmak od planerskog krpljenja prostora trenutno delimično prisutnog i u Novalji.

Cilj studije je da olakša dobijanje sredstava za izgradnju velikih projekata; Foto: Albatross.hr

Rad, zabava i odmor

Prema viziji ALBATROSS-a, Novalja ima priliku da postane centar za rad, zabavu i odmor. Istovremeno ona može biti i mesto gde turisti imaju uslove za rad na svojim projektima, poslovima i planovima koji će im omogućiti da (tokom turističkog dolaska ili dužeg boravka u Hrvatskoj i Novalji) bez problema zarađuju.

„Kako je trenutno najveći broj posetioca mlađe dobi, dodavanjem hubova, inkubatora i radnih prostora Novalja bi postala primamljiva destinacija za produženje sezone i boravka na tako atraktivnoj lokaciji. Posebno bi se mogla istaknuti kao žarište za gaming zajednicu ili digitalne nomade koji uz sport i aktivnosti, more i sunce, zabavu i provode, mogu podjednako naći prostore i uslove za rad“ – ističu mladi vizionari iz zagrebačkog biroa.

Konceptualni dijagram novog identiteta grada; Foto: Albatross.hr

Četiri povezane celine

Novalja bi bila razvijana u budućnosti kroz četiri celine:

  1. nova luka / marina
  2. šetalište sa plažom
  3. hotelska zona sa sportsko-rekreativnim centrom
  4. proširena poslovna zona sa stanovanjem

Četiri glavne celine bi međusobno bile povezane pešačkom i biciklističkom linijom. Duž ove linije bi se nalazili sportski i rekreativni sadržaji.

Umesto spavaonice, istorijski gradski centar predviđa se kao mesto aktivne rekreacije; Foto: Albatross.hr

Još aktuelnih projekata sa Jadrana:

„Trenutno je najzapostavljeniji centar grada koji je administrativno središte sa velikim brojem apartmana. U centru grada posetioci uglavnom samo prespavaju. To bi se moglo promeniti novim poslovnim prilikama i preuređenjem obale i glavnog ulaza u grad. Na primer, uvođenjem novih boutique-hotela i proširenjem poduzetničke zone s kojom grad ima priliku postati vodeće mesto u širem kontekstu granica Novalje, na nivou otoka Paga i cele županije“ – navode autori.

Digitalna aplikacija NOWalja

U sklopu studije razrađen je i novi vizuelni identitet grada. Predloženi dizajn prati sve planirane intervencije u prostoru kroz primenu novog logotipa. Osim toga, autori studije predlažu i nove oblike grafičke komunikacije i signalizacije.

Kao produžetak planiranih transformacija u fizičkoj okolini, osmišljena je i digitalna aplikacija. Ona omogućava suživot realnog i virtualnog, stvarnog i digitalnog. Kao takva, ona se nastavlja na postulate pametnog grada (smart city).

„Aplikacija je u skladu sa planiranim identitetom Novalje koja je već i sada savremena i mlada destinacija, a digitalnom platformom bi se okrenula ka novim tehnologijama i trendovima budućnosti u skladu s principom The Future is Now“ – naglašava Žunić.

Željena transformacija grada odražava se tako i kroz ime kreirane aplikacije – NOWalja. Njena svrha je da različite grupe korisnika (u realnom vremenu) uputi jedne na druge i informiše ih o raspoloživim gradskim sadržajima i događajima.

Novalja može postati idealno mesto za digitalne nomade; Foto: Albatross.hr

Da li ste već pročitali?

Veliki potencijal malih gradova

Vizija Novalje 2030 samo je početak talasa reurbanizacie malih gradova širom Jadrana. Naime, urbanističko-arhitektonska studija najbogatijeg grada u Hrvatskoj razvijena je kao početak – inovativna metodološka studija slučaja. Kao takva, ona se može primeniti i u drugim sredinama.

Na njenim iskustvima već sada se rade urbane vizije za još nekoliko ambicioznih hrvatskih gradova na Jadranu. Vizija stratašekog urbanog razvoja grada Pazina samo je jedna od njih.

Najveća prilika leži tamo gde je odgovornost najviše zapostavljena. U tranziciji, mali gradovi u Hrvatskoj ostali su po strani. Kroz specijalizaciju oni ipak mogu poznati značajni igrači. Potrebna im je jasna jasna vizija višedecenijskog razvoja, jer kad ne znaš kuda ideš – svaka staza te vodi nikuda.

Studija Novalja 2030 ima više stotina stranica; Foto: Albatross

Faktografija:

  • naziv: Novalja 2030
  • projekat: Idejna urbanističko-arhitektonska studija grada
  • izdavač: Arhitektonski fakultet Sveučilištva u Zagrebu
  • autor studije: ALBATROSS
  • autorski tim: Alen Žunić, Petra Vlahek, Fran Polan, Rea Mihelko i Nedjeljko Špoljar
  • saradnici: Alen Pučar, Ivana Zec, Nikša Laušin i Damjan Bujak
  • klijent: Grad Novalja (Hrvatska)
  • godina: 2021.
Preporuka urednika:

Srodni tekstovi

PRIJAVI SE NA NEWSLETTER

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

1 komentar

  1. Željko cvetković

    Cijenim viziju moderne turističke, poslovne i perspektivne Novalje u narednim godinama. Međutim, koliko sam mogao primijetiti, pristupni putevi do Novalje su veliki minus, daleko od suvremenih tendencija i korisne prakse. Npr., udaljenost od Karlovca do Novalje iznosi oko 260 km ako se putuje starom cestom preko Plitvica pa do Udbine, nakon čega se možete uključiti na autoput pa izaći u Maslenici ili Posedarju. Takvo putovanje traje gotovo četiri sata pa i duže s obzirom da cesta prolazi kroz mnoga naseljena mjesta s ograničenjem brzine kretanja.
    Time se putovanje svodi na puževu brzinu što je prema europskim mjerilima putne brzine neprihvatljivo i krajnje zamarajuće. Osim navedene rute putovanja posoji i druga mogućnost a to je da se od.Karlovca na istu destinaciju (Maslenica ili Posedarje) pa opet preko Paškog mosta
    dođe autoputom. Međutim, umjesto da skrati putovanje, udaljenost autoputom je par desetaka kilometara veća nego starom cestom te još uključuje cestarinu. Tu se gubi svaka ekonomska računica jer putovanje tom rutom postaje
    zamalo dvostruko skuplje i rijetki će se na to odlučiti s obzirom na sve veću cijenu goriva. I naravno, postoji treća mogućnost a to je da se iz Karlovca ide starom cestom do Ogulina pa na autoput i izlaz za Senj, ili direktno iz Karlovca autoputom pa opet izlaz za Senj. U bilo kojoj od te dvije varijante čeka nas mukotrpno spuštanje do Senja te još pedesetak kilometara magistralom do Prizne. Nikad doći jer magistrala obilazi svaku uvalu i svaki veći kamen, gotovo bez ijednog mosta, vijadukta ili tunela koji bi skratili i ubrzali to putovanje. Kad napokon stignemo do Prizne, očekuje nas (a naročito u turističkoj sezoni) dugotrajno čekanje na vrelom suncu i skupa karta za samo trinaest minuta vožnje trajektom do Žigljena na Pagu.
    Iz svih navedenih razloga, putovanje do Novalje bilo kojim putem ispada suviše skupo i mukotrpno pa vjerujem da stotine tisuća ljudi niti ne pomišlja ikada krenuti na odmor u Novalju. Zaključno, želim kazati što je bio motiv da sve ovo nspišem. Smatram da Novalja, ako ubuduće ima namjeru i želi postati turistički raj u svakom pogledu, mora svakako razmisliti i poraditi na boljem i bržem pristupu na otok Pag jer posojeći modeli će uvijek predstavljati otegotnu okolnost i značajno usporavati razvikak i prosperitet Novalje u željenoj mjeri. Ako se stvarno misli na dugoročan uspješan razvitak i napredak, onda je izgradnja mosta na potezu Prizna – Žigljen ili nekoj drugoj
    eventualno pogodnijoj lokaciji neizbježan korak koji treba zakoračiti što prije. Treba poduzeti sve pa i tražiti europska sredstva da se takav projekt provede u stvarnost. Tada se možda, između ostalog, neće više događati da Novalja u nekoliko navrata godišnje bude zbog vremenskih uvjeta potpuno odsječena od ostatka svijeta jer se ni cestom, ni morem, ni zrakom ne može do nje niti iz nje. A što bi tek sve novi most donio za Novalju u budućnosti, to bi se ubrzo vidjelo. Nešto što ne možemo ni zamisliti. Procvat tijekom cijele godine. Zabava, turizam,
    trgovina, proizvodnja, zapošljavanje, izgradnja i sve što uz to ide. Mnogi bi htjeli doći i ostati u Novalji kada bi se razvijala kao jedna moderna i prometno pristupačna destinacija u koju i iz koje će šleperi robe i turisti dolaziti i odlaziti lagodno i u svako doba.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *