I na nebu i na zemlji; Foto: Siemens Gamesa
Zelena gradnja

Od dotrajalih lopatica vetroturbina Danci prave nadstrešnice za bicikle

Nacija s najviše bicikala po glavi stanovnika dala je vetar u leđa dizajnerima da osmisle kreativne ideje za prenamenu starih vetroparkova.  

Danas je energija vetra jedna od najbrže rastućih tehnologija u sektoru obnovljivih izvora energije. Površine pod vetroparkovima se iz godine u godinu rapidno povećavaju na svetskom nivou pa se one sve češće mogu videti i u Srbiji.

U Danskoj se energija vetra toliko omasovila da su vetroturbine odavno postale deo pejzaža. Zapravo, vetar obezbeđuje 40% energije u Danskoj, a predviđa se da će dostići 70% do 2030. godine.

Kuda sa starim vetroturbinama?

Budući da se sektor obnovljivih izvora energije — a posebno energije vetra — odnosi na održivost, ima smisla zašto se povuklo pitanje recikliranja vetroturbina. S obzirom na to da je prosečni vek trajanja lopatica u vetrogeneratorima oko 20 godina, mnoge će uskoro morati biti zamenjene. Kuda sa njima? Do sada je većina starih vetroturbina završavala na deponijama što nikako nije održivo rešenje.

Stoga je danska vlada dala zadatak kompanijama da razmisle na koji način mogu da se recikliraju dotrajale lopatice, i došlo se do genijalnih ideja. Jedna od ideja je da se ove gigantske metalne konstrukcije pretvorene u garaže za bicikle.

Dobro štiti od vetra; Foto: Siemens Gamesa

Zahvaljujući neobičnom poprečnom preseku, ova struktura od lopatice izgleda veoma arhitektonično.

Iz mreže Re-Wind, koja okuplja stručnjake različitih oblasti, potekla je ideja za ponovnu upotrebu lopatica u arhitektonskim i inženjerskim strukturama tako što bi se od njih pravili zaštitne skloništa za bicikle ali i mostovi za pešake.

Jedna od ove dve ideje već je primenjena u danskoj luci Alborg, gde se može pronaći neobična garaža za bicikle, napravljena od starih vetroturbina koje su nekada pravile struju. Lopatica je iskorišćena kao nadstrešnica za bicikle, a zahvaljujući svojim neobičnom poprečnim presekom ova struktura izgleda veoma arhitektonično.

Lopatica je oslonjena na dva čelična nosača; Foto: Siemens Gamesa

Vetar u leđa novim idejama

U Irskoj, još jedan projekat tima Re-Wind uskoro će ugledati svetlost dana. Tehnološki institut Cork trenutno radi na recikliranju tri vetroturbine koje su razmontirane krajem 2020. godine.

Razmotreno je nekoliko predloga, a najverovatnije je da će lopatice vetroturbina biti upotrebljene u skejt parku, za tribine na stadionu i kao zvučna barijera u Belfastu. Na vidiku je i rešenje kojim bi od lopatica vetroturbina mogli napraviti čak i dalekovodi.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

7 komentara

  1. miki

    van pametni koliko su genijalni! napredno društvo u svakom smislu

  2. miki

    zašto coniću ne pokazujete stalno rešenja javnih toaleta tokija najuticajnijih japanskih arhitekata današnjice da srbi uče imate na internetu?! pozz

    1. Igor Conić

      Više bih voleo da prikazujem projekte javnih toalteta u Srbiji. Ali nešto ih nema…

      1. Marko

        Molim vas prikazite postojece, mozda nekoga natera na akciju u tom smislu…

      2. miki

        nemojte da ste sarkastični, nama je dozvoljeno da reagujemo sa humorom ponekad, a vama ipak više da edukujete zar ne? sami odlično znate koliko je jako loša arhitektura u srbiji u septembru 2021.

  3. Dragan Marković

    Cirkularna ekonomija je jako aktuelna tema, naročito u građevinskoj industriji.

    Privredna komora Srbije pokrenula je Centar za promociju cirkularne ekonomije.

    https://cirkularnaekonomija.org/

    1. miki

      odličan sajt ,daleko smo mi od tog nivoa azumevanja ali lepo razmišljanje dragane, pitali ste me kakve veze ima ritopek bez vode, kanalizacije, puteva, rasvete, bus stajališta i sl. na vazdušnoj liniji 3 km od penthausa na bgdh2o od nekoliko miliona evra i sada ste sami dali odgovor – cirkularna ekonomija ili transformacija novca od poreza, statusa, lažnog luksuza i svega ostalog u jednom jadnom izgubljenom, siromašnom gradu beogradu koji živi od donacija, dotacija i kredita u 21.veku! takav vid raslojavanja ljudi u 21. veku na nepravedan i ne civilizovan način prava evropa ne podnosi mislim da ste sad shvatili moju poentu!

Оставите одговор на Dragan Marković

Obavezna polja *