Budući izgled bioskopa Balkan
Domaći projekti, Izdvojeno

Projekat rekonstrukcije bioskopa Balkan 2020

Gradska scena će uskoro biti bogatija za jedan od najsavremenijih višenamenskih prostora u Beogradu.

Kultni bioskop Balkan uskoro će otvoriti svoja vrata za publiku željnu bioskopskih projekcija, ali i mnogih drugih kulturno-umetničkih dešavanja. Zgrada bioskopa je trenutno pod rekonstrukcijom, a otvaranje je planirano zaključno sa 2020. godinom. Dok sa nestrpljenjem iščekujemo ovaj trenutak, napravimo jedan preliminarni osvrt na istorijat zgrade i projekat rekonstrukcije koji je nastao u periodu od 2016-2017. godine.

Priča o bioskopu Balkan započinje u drugoj polovini 19. veka, kada u periodu između 1860. i 1875. godine, braća makedonski Cincari, Janja i Đorđe Pašona, zidaju gostionicu na temeljima starog turskog hana. Kako se plac na kojem su zidali nalazio na početku današnjeg Bulevara despota Stefana, gostionici su dali ime Bulevar. Nakon izvesnog vremena najverovatnije je usledila dogradnja objekta, gde je prizemlje zadržano kao gostionica, prostor na visokom prizemlju bio je namenjen sali za igranke i zabavu, dok su na spratu organizovane hotelske sobe, kada objekat dobija naziv hotel Bulevar.

Stare fotografije objekta; Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture
Stare fotografije objekta; Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture
Presek kroz stari objekat; Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture
Presek kroz stari objekat; Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture
Izgled fasade starog objekta; Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture
Izgled fasade starog objekta; Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture

Već 1899. godine u hotelu je održana prva filmska projekcija, a 1909. godine izvedena je i prva opera u Beogradu.

Kako su braća Pašona ušli u dugove, odlučili su da se uzajme kod trgovca Vanđele Tome, stavivši svoj hotel kao zalog. Nažalost, nisu uspeli da vrate dug, a hotel dolazi u vlasništvo trgovca Vanđele. U periodu krajem 19. i početkom 20. veka, hotel Bulevar postaje ozbiljna muzičko-scenska kuća, u kojoj su gostovali umetnici, glumci i muzičari iz više evropskih prestonica, a dopisnik engleskog lista Dejli Ekspres, H. Vivijen hotel prikazuje kao prvi beogradski mjuzik hol.

Već 1899. godine u hotelu je održana prva filmska projekcija, a 1909. godine izvedena je i prva opera u Beogradu, kada objekat menja naziv u hotel Opera. 1910. godine u hotelu je prikazan i prvi zvučni film, a ubrzo posle toga u okviru zgrade je počeo da radi i stalni bioskop, takođe pod nazivom Opera. U međuratnom periodu hotel je najverovatnije i prepravljen, a možda i dograđen, što je praćeno i promenom njegovog naziva, kada isti 1928. godine postaje hotel Balkan. Nakon Drugog svetskog rata, hotel je zatvoren, a celokupna zgrada bila je preuređena za potrebe bioskopa, koji je ostao kao svedočanstvo i kontinuitet namene ovog zanimljivog zdanja.

Svedeni akademizam

Zgrada hotela je izvedena u svedenom akademizmu, sa plitkim fasadnim dekoracijama i prozorskim otvorima. Prozori u visokom prizemlju su zalučeni, dok su na spratu, na fasadi koja gleda ka bulevaru, bogato dekorisani elementima kao što su plitke balustrade i nadprozorni timpanoni. Objekat je posedovao podrum, prizemlje koje je bilo namenjeno gostionici, visoko prizemlje namenjeno muzičko-scensko-bioskopskim događajima i sprat sa 14 soba namenjen hotelskom smeštaju. Zgrada je 1984. godine zaštićena kao kulturno dobro-spomenik kulture.

Projekat BALKAN 2020

Novo rešenje enterijera bioskopa Balkan; vlasništvo Fondacije Saša Marčeta

Nakon privatizacije, novi vlasnik bioskopa Balkan započinje njegovu rekonstrukciju. Rekonstrukcija fasade objekta izrađena je na osnovu projekta koji je dobio odobrenje za izvođenje radova 2009. godine, kada je izrađen i prvi projekat rekonstrukcije objekta. Međutim, 2016. godine je investitor angažovao drugi tim arhitekata, koji čine dr Dijana Adžemović Anđelković, dr Vladimir Anđelković i Aleksandar Bogojević, da ponude novo rešenje, koje je prihvaćeno 2017. godine i na osnovu kojeg se rade projekti za izvođenje redova.

Projekat rekonstrukcije zgrade podrazumeva potpuno preuređenje unutrašnjeg prostora, gde će od postojeće zgrade biti sačuvani spoljni noseći zidovi.

Projekat rekonstrukcije zgrade podrazumeva potpuno preuređenje unutrašnjeg prostora, gde će od postojeće zgrade biti sačuvani spoljni noseći zidovi, sa atraktivnom unutrašnjom dekoracijom, čime su autori stavili akcenat na kontinuitet duha samog zdanja. Novim konceptom je posebna pažnja usmerena na osavremenjavanje funkcije i prilagođavanje namene savremenim zahtevima i tendencijama u projektovanju višenamenskih kulturno-umetničkih objekata.

Maketa; vlasništvo Fondacije Saša Marčeta
Maketa; vlasništvo Fondacije Saša Marčeta
Maketa; vlasništvo Fondacije Saša Marčeta
Maketa; vlasništvo Fondacije Saša Marčeta

Fleksibilno gledalište

Predviđa se rekonstrukcija sale bioskopa, odnosno potpuno zadržavanje i oslobađanje unutrašnje opne bioskopske sale gde se uvodi fleksibilno gledalište umesto klasičnih fiksnih fotelja. Teleskopske tribine su projektovane s namerom da se prostor sale, osim za filmske projekcije, koristi i za organizovanje teatra; koncerata kamerne muzike i manjih koncerata kada sedišta nisu potrebna, čime se omogućava da se prostor gledališta u potpunosti oslobodi čineći salu višenamenskim prostorom za održavanje aktivnosti vezano za kulturu (izložbe, radionice, festivali) i osnovnu namenu objekta. Ništa manje neće biti atraktivni i spratni prostori, naročito potkrovlje, koje je dizajnirano kao radni prostor, kancelarije i sobe za učesnike u programu.

Za potrebe izrade projekta spoljnog osvetljenja, timu se priključio i arhitekta Nebojša Glišić, koji je vredna iskustva stekao na tek rekonstruisanim zgradama na Kosančićevom vencu i ulicama Pop Lukinoj i Karađorđevoj.

Zadržan duh starih vremena

Koncept se može porediti sa jednom sličnom rekonstrukcijom, enterijerom zgrade Jugoslovenske kinoteke, za koju je njen autor, arhitekta Pavle Vasev dobio nekoliko prestižnih nagrada.

Projektom Balkan 2020 predviđa se jedan od najsavremenijih višenamenskih prostora u Beogradu, koji je svojim idejnim rešenjem zadržao duh nekadašnjeg objekta i podigao na jedan viši nivo organizovanje kulturno-umetničkih događaja, a samim tim i pozicionirao bioskop Balkan na nivo kulturne institucije.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

4 komentara

  1. itwasntme

    Gotovo svaki put se zapaitam, kada pregledam vase objave, da li imate bilo kakav kriticki stav ili vam je to zabranjeno…!?

    1. Igor Conić

      Pa eto, autoru teksta se svidja projekat. To nije stav?

    2. Marko

      Mislite, nisam pljunuo po nečemu, samo zato što je sada trend pljuvati po svemu što se projektuje ili gradi za vreme političara ili od strane investitora koji nisu po volji javnosti? Sve što je kvalitetno ja gledam da promovišem, a ako ima neku negativnu stranu, ja gledam da je navedem. Ali sve to radim normalno, sa merom, pa se zato ne uklapam u mnoštvo manje ili više nebitnih kritičara ili takozvanih kritičara. Lično ne vidim ništa loše u ovom projektu, a svakako ako neko želi da pronađe nešto loše, on to može da uradi. U svakom projektu može da se pronađe neki propust, ali to rade sitničave, ljubomorne, isfrustrirane cepidlake, kojima je to duhovna hrana. A Vi ako mislite da nešto ovde nije u redu, navedite. Svaku konstruktivnu kritiku prihvatam, a verujem i autori, jer su normalni ljudi od struke.

  2. Anolina

    Odličan tekst! Ne obazirite se na hejtersku (ne)kulturu i njihove komentare! 🙂

Оставите одговор на Igor Conić

Obavezna polja *