Žičana, promenljiva i prozračna fasada objektu daje izvesnu poroznost; Foto: Dragan Marinčić
Domaći projekti, Izdvojeno

Prozračna fasada za novu generaciju zgrada na novosadskom Telepu

Žičana, promenljiva i prozračna fasada krasi novi stambeni objekat u delu grada koji tek gradi svoj identitet.

Fasade stambenih objekata u novogradnji tema je kojoj se poklanja premalo pažnje. Kako se fasada stambene zgrade, po redosledu stvari, izvodi na kraju, ona često trpi različite redukcije i izmene za koje se investitor i izvođač zalažu zajedničkim snagama. Na kraju, rezultat je ružna slika. Lice zgrade ne izgleda kao na renderu. Energetska efikasnost je upitna. Stanari nisu dobili onakvu zgradu kakvu su očekivali i platili. Investitor ode sa dosta većom zaradom, a arhitekte na drugi projekat prelaze s dozom razočaranja.

No, nije sve uvek tako sivo. Postoje primeri dobre prakse koji nam ulivaju nadu i optimizam. U neposrednoj blizini Dunava, u novosadskom naselju Telep (na adresi Bolmanska 13) nikla je višeporodična stambena zgrada kojoj je dvostruka fasada glavni oblikovni motiv. Ovaj nesvakidašnji inžinjerski projekat potpisuje novosadski biro Studio M+, a o detaljima ove građevine upoznaje nas arhitekta Dragan Marinčić – jedan od troje projektanata.

Prozračnost fasade bila je tema na kojoj su arhitekte iz Studija M+ insistirale; Foto: Dragan Marinčić

Smicanjem u odnosu na otvore u osnovnoj ravni fasade ostvaruje se dinamika u dnevnom i noćnom izgledu.

„Zbog osetne blizine nasipa i Dunava, te odsustva gradske vreve, lokacija objekta je privlačna za stanovanje. Samim tim, projektni zadatak odnosio se (pre svega) na osmišljavanje određenog broja funkcionalnih stambenih jedinica srednjih kvadratura. Nije postojao specifičan zahtev u pogledu oblikovanja, ali je klijent pokazao određenu otvorenost za mogućnost malo drugačijih rešenja, koja bi se uklopila u predviđeni budžet“ – navodi arhitekta Marinčić za naš portal.

Glavni ideja projekta potekla je od teme koje su projektanti iz Studija M+ više puta istraživali kroz objekte različitog formata – pre svega, konkursne radove. U pitanju je žičana, promenljiva i prozračna fasada, koja objektu daje izvesnu poroznost. „Smicanjem u odnosu na otvore u osnovnoj ravni fasade ostvaruje se dinamika u dnevnom i noćnom izgledu, kao i u vizurama iz unutrašnjeg prostora“ – naglašava Marinčić.

Telep u Novom Sadu postaje jedna od poželjnih lokacija za život

Dvostruka fasada od perforiranog lima

Konstrukcija objekata izgrađena je u armirano-betonskom skeletnom sistemu. Osnovna fasada je kontakta (demit). Pregradni zidovi u zgradi su od opeke klasičnog formata. Spoljašnja stolarija je PVC u beloj boji.

“Spoljni, polutransparentni omotač nije mogao da bude materijalizovan od čelične žice s obzirom na budžet i tržišnu vrednost objekta, pa su kao pristupačnija alternativa primenjeni paneli od perforiranog lima. Otvori u ovom spoljnom omotaču su svojim dimenzijama i položajem smaknuti u odnosu na otvore u primarnom fasadnom platnu što stvara više slojeva transparentnosti u sagledavanju fasade” – navodi arhitekta.

Dupla fasada objekta izgrađena je od perforiranih panela

Najveći izazov je bio ne odustati od osnovne teme prozračnog volumena objekta.

Jedan od osnovnih zahteva bio je ostvariti dobru i humanu organizaciju stanova, prilagođenu potrebama kupaca, ali i zahtevima investitora i tržišta. Tipična etaža sadrži 7 stambenih jedinica, grupisanih oko centralnog hodnika. Struktura stanova je različita i kreće se u rasponu od jednostrano orijentisanih garsonjera do dvostrano orijentisanih dvosobnih stanova.

No, realizacija netipične fasade u praksi naišla je na brojne probleme i poteškoće. „Najveći izazov je bio ne odustati od osnovne teme prozračnog volumena objekta i prilagoditi prvobitno zamišljenu materijalizaciju fasade stvarnim mogućnostima. Prilikom izvođenja, bilo je potrebno izbeći rešenja koja bi narušili tu osnovnu ideju bilo kakvim grubim i teškim detaljima.“ – priseća se projektant.

Tipična etaža sastoji se od 7 stanova različitih veličina, od kojih svaki ima lođu
Izgled dvostruke ulične fasada po sunčanom danu; Foto: Dragan Marinčić

Nova generacija susedstva

Regeneracija obodnih zona Novog Sada je proces koji je u početnoj fazi razvoja. Kao i u drugim delovima grada, tako i na Telepu, još uvek postoje različite stambene tipologije (višeporodične i jednoporodične), pa se može reći da se radi o ambijentu koji tek gradi svoj identitet. Još uvek ne postoje specifične smernice, zahtevi i ograničenja u pogledu novogradnje – osim onih koje su sadržane u zadatim urbanističkim parametrima.

„Prazno mesto“ u neizgrađenom tkivu obodnih zona velikih gradova investitorima i arhitektima nudi brojne mogućnosti da kroz suptilne arhitektonske gestove kupcima stanova ponude kvalitet više. Zbir pojedinačnih zgrada ovog tipa mogao bi formiti novu generaciju susedstva jasnog i prepoznatljivog identiteta, ali i višeg stambenog standarda. Dobra arhitektura ne utiče samo pozitivno na izgled zgrade i njene fasade, već i na povećane cene stanova i njihov bolji plasman na tržištu, što nam zgrada u Bolmanskoj 13 to svojim primerom i pokazuje.

Grafički prilozi:

Faktografija:

  • naziv objekta: Višeporodični stambeni objekat
  • mesto: Bolmanska 13, Novi Sad
  • investitor: G.P.L. INVEST
  • autori projekta: STUDIO M+
  • autorski tim: Dragan Marinčić, Aleksandra Marinčić i Ana Gojković
  • godina projektovanja: 2019.
  • godina izgradnje: 2020.
  • površina: 1.808 m2
  • spratnost: P+2+Pk
  • fotografija: Dragan Marinčić
  • izvođači: NS INŽENJERING-PROJEKTNI BIRO

 

Kada ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

10 komentara

  1. Nikola

    Nakaza, jeste li vi to videli uživo? Izgleda kao žica na marici.
    Nova najruznija zgrada u Novom Sadu.

    1. Dragan Markovich

      Zanimljivo gledište. Pogotovo ovaj deo za „nova najružnija zgrada u Novom Sadu“. Ali, pogledajmo ovaj stav iz drugog ugla.

      Pored zgrada upitnog kvaliteta na Detelinari i drugim delovima Novog Sada, teško je uopšte govoriti lepoti i skladnosti fasada. Ali, već smo se dodatkli ove osetljive teme…

      Zgrade o kojima govorim su, iz uglas skladnosti i proporcija, tolko katestrofa da je to užaš. Ali, njihov broj je toliko veliki da su one postale standard. One su stvar koja je normalna i koja se očekuje. Tako je ružno, zapravo, u Novom Sadu postalo svakodnevno. Ovakav pristup je naročito izražen kod za investitora, arhitekata i kupaca koji „ne žele da se izdvajaju“. Postavlja se pitanje – kako, uopšte, izgleda dobro skrojena, savremena fasada?

      Prema konformističkom uverenju, sve što istupa iz poznatog se označava sa „ružno“ – to je poznata stvar. Nije ova zgrada ružna. Ona je lepa na način koji još uvek nije (niti će skoro biti) normativ i osnovni standard. Da li od hrabrih i smelih rešenja treba odustati od toga – naravno, da ne.

    2. Nemanja

      Meni nije loša

  2. Komsha

    Konacno neka arhitektura vredna paznje

  3. Neša

    „Prozračna fasada za novu generaciju zgrada na novosadskom Telepu“ i tri zelene saksije.

  4. miki

    smelo, a skromno ,jako efektno rešenje jednostvano fantastično! bravo lale u ovom pravcu treba ići ! samo vas molim jednu stvar nekako nametnite zakonom da se koristi samo nekoliko boja i biće fantazija ! nemojte cirkus adrija praviti od grada!

  5. Anton

    Sterilna arhitektura. Ovako nešto bi možda moglo na neki naučni centar ili laboratoriju ili eventualno za poslovanje , ali mu nije mesto u stanovanju kao tipologiji.

    1. Student građevine

      U pravu si, treba puknuti boje Jamajke na fasadu xD. Sarkazam, naravno

  6. Zoran

    Stanovi su mali, zar ne?!
    Na renderu izgleda mnogo bolje, zasto se odustalo, pa se otvori na limu smanjili i time pokvarila zamisao….tko zna…
    Recimo, da su se roletne odradile u nekim bojama (venecijaneri mozda, drveni), i tekako bi se odbila lepsa arhitektura.
    I krov je trebalo odraditi da se vidi. I jos nekoliko detalja, moze se diskutovati

    1. Nesa

      Jel gledamo iste fotografije i nacrte?

Оставите одговор на Zoran

Obavezna polja *