Atletske staze u Smederevskoj tvrđavi; Foto: Wikipedia + Twitter/Ceca_Kana
Urbanizam

Smederevska tvrđava: kulturno dobro od atletskog značaja

Iako najčešće probleme u javnim prostorima stvara nedovoljna pokrivenost urbanističkim planovima, postoje apsurdne situacije gde pogrešna „preplaniranost“ lokacije može biti problematična.

Smederevska tvrđava jedna je od najbolje očuvanih srednjevekovnih tvrđava u Evropi, i kao takva predstavlja ključnu tačku identiteta grada Smedereva. Analizirajući turističku ponudu, kao i fokuse urbanog razvoja grada, može se primetiti da Tvrđava sa Dunavom formira atraktivnu celinu čijoj promociji grad teži.

Smederevo je težilo promociji teritorije Tvrđave i akvatorije Dunava i Jezave do te mere, da je na relativno maloj površini koju ove celine obuhvataju zastupljeno najmanje šest planova različite hijerarhije, od kojih su dva plana detaljne regulacije, koji se preklapaju na istočnom bedemu Tvrđave i levoj obali Jezave. Ipak, glavni plan – Prostorni plan područja posebne namene (PPPPN) Smederevske tvrđave, na čiju se izradu pozivaju drugi planovi – i dalje ne postoji.

Smederevo u Prostornom planu Republike Srbije i međunarodnim agendama i projektima, Autorka: Milja Mladenović

Tvrđava i usvojeni planovi

Prema Prostornom planu grada Smedereva iz 2005. godine, predviđenom za implementaciju u tri faze – 2010-2015-2020, Tvrđava se prepoznaje kao kulturno dobro od izuzetnog značaja i treba da predstavlja jedan od fokusa politika urbanog razvoja kroz različite planove i strategije, među kojima je i Park kulture na Dunavu, koji je deo međunarodne inicijative za povezivanje gradova Podunavlja u Evropi.

Prostorni plan Smedereva takođe prepoznaje Tvrđavu kao potencijal za formiranje turističke zone sa Marinom Smederevo, i predviđa razvoj infrastrukturnih sistema kojim se podiže ambijentalna vrednost Tvrđave kao elementa kulturnog nasleđa. Za formiranje ambijentalne celine i detaljnije parametre implementacije Prostornog plana, predviđena je izrada PPPPN-a Tvrđave, koji treba da bude najvažniji planski dokument za ovu zonu. Tokom perioda implementacije Prostornog plana, predviđeno je uklanjanje luke i železničke stanice, restauracija i revitalizacija postojećeg nalazišta, kao i stvaranje uslova za sistematska arheološka istraživanja.

Generalni urbanistički plan (GUP) Smedereva iz 2011. godine, Smederevsku tvrđavu posmatra i kao gradski park, sa sportsko-rekreativnom zonom, ali koji mora da se tretira u kontekstu integrativne zaštite graditeljskog nasleđa Tvrđave. Zbog značaja koji ima kao simbol grada, srednjevekovno utvrđenje je i u GUP-u predstavljeno kao tačka fokusa urbanog razvoja u odnosu na čiju zaštitu treba da se oblikuju drugi planovi nižeg ranga.

Tvrđava u planskoj dokumentaciji na gradskom nivou, Autorka: Milja Mladenović

Problemi planiranja Smederevske tvrđave upravo dolaze do izražaja u planovima detaljne regulacije. Na lokaciji su zastupljeni Plan detaljne regulacije zone „Dunavska obala“ u Smederevu – Veslački klub – Marina iz 2007. godine i Plan detaljne regulacije „Marina Smederevo“ iz 2017. godine. Iako najčešći problem u domaćoj planerskoj praksi predstavlja neusaglašenost sa planovima višeg nivoa, ovde je problem nastao u prevelikoj vremenskoj distanci između planova koji se tretiraju kao „stečene obaveze“ i realnih potreba savremenog grada koji identitet zasniva na srednjevekovnoj kulturi i identitetu Podunavlja. Upravo u planovima detaljne regulacije u Smederevu vidi se koliko može biti opasno detaljnom planiranju pristupati bez revidiranja i preispitivanja delova planova višeg ranga.

Bez postojanja PPPPN-a Smederevske tvrđave, kao jedini plan zaštite utvrđenja važi Plan namene prostora i objekata Smederevske tvrđave koje je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo doneo u julu 1997. godine. Upravo je ovaj plan odgovoran za propuste u izradi i implementaciji svih drugih planova, a što su obrađivači planova detaljne regulacije iz 2007. i 2017. morali da dovedu u pitanje.

Sportsko-rekreativne površine prema Planu namene prostora i objekata Smederevske tvrđave iz 1997. godine, Autorka: Milja Mladenović

U sklopu parka predviđa i čitav pojas sportsko-rekreativne zone između istočnog bedema Tvrđave i Marine.

Plan namene prostora i objekata Smederevske tvrđave predviđa korišćenje prostora Velikog grada kao parkovske površine sa sportsko-rekreativnom zonom sa fudbalskim igralištem u jugoistočnoj zoni utvrđenja, koja po svojoj površini zauzima značajan procenat ukupne površine parka. Međutim, i sam Plan je kontradiktoran sam sebi, pa se osim fudbalskog igrališta u sklopu parka predviđa i čitav pojas sportsko-rekreativne zone između istočnog bedema Tvrđave i Marine, zbog čega karakter plana izlazi iz domena integrativne zaštite i ulazi u polje planiranja sportsko-rekreativnog kompleksa.

Iako Plan namene prostora predviđa i uvođenje muzejsko-izložbenih objekata i pratećih sadržaja kojim bi se promovisalo kulturno nasleđe Tvrđave, prenošenjem na planove detaljne regulacije se ovaj aspekt planiranja izgubio, a sportski centar postaje jedan od fokusa razvoja planova na svim nivoima.

Plan detaljne regulacije zone „Dunavska obala“ očekivano je preuzeo smernice i parametre iz GUP-a, Prostornog plana Smedereva i Plana namene prostora i objekata Smederevske tvrđave, pa je zato i u tom planu zastupljen veliki procenat sportsko-rekreativnih sadržaja u zoni Tvrđave, koji su dodatno prilagođeni potrebama veslačkog kluba.

Ono što je iznenađujuće nisu toliko prepisivanja uslova iz planova nastalih pre usvajanja Agende 2030 Ujedinjenih Nacija, implementacije evropskih projekata „Interreg“ i „Eurovelo“, koji su uticali na savremeni razvoj gradova u Srbiji, već zastupljenost zastarelih uslova u PDR-u „Marina Smederevo“. Saradnja Gradske uprave Smederevo sa nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju „GIZ“ u koncipiranju razvoja zone „Marina Smederevo“, trebalo je da pokrene savremeni integralni pristup planiranju kroz obuhvat lokacije u čijoj se zapadnoj zoni nalazi Smederevska tvrđava.

Obuhvat i koncepti planova detaljne regulacije u zoni Tvrđave, Autorka: Milja Mladenović

Staza je metastazirala u vizuelno dominantnu strukturu koja ruži ambijentalnu celinu Tvrđave.

Atraktivna lokacija zapuštene akvatorije nekadašnje reke Jezave, koja je isušena i danas je samo rukavac Dunava, mogla je da se tretira kao lokacija dualnog karaktera na kojoj bi se spajali sadržaji kulturno-istorijske zone Tvrđave na levoj obali Jezave, odnosno zapadnoj obaloutvrdi Marine, i nautičkog kompleksa na desnoj obali. Ipak, iznenađujuće je da izrada ovog plana nije rezultirala izmenama zastupljenosti sportsko-rekreativnih sadržaja, iako su uvedeni javni prostori mešovitog karaktera, koji mogu da anticipiraju odvijanje kulturno-obrazovnih manifestacija.

Povezivanje Tvrđave sa Marinom u okviru PDR-a „Marina Smederevo“ predviđa se ponovnim otvaranjem Jezavske kapije na istočnom bedemu, kako bi se razvio potencijal za formiranje turističke zone koja povezuje prostor Velikog grada i Marine. Iako PDR dodatno naglašava da je Tvrđava zaštićeno kulturno dobro od 1975. godine, a kulturno dobro od izuzetnog značaja od 1979. godine, na podlozi grafičkog priloga plana vidi se ucrtana površina fudbalskog terena preuzeta iz GUP-a iz 2011. godine, koja nipošto nije optimalna struktura za tretman kulturnog nasleđa i formiranje turističke trase kroz Jezavsku kapiju.

Kako to izgleda u praksi?

Kada je fudbalski teren i sportsko-rekreativna zona zastupljena, možda potpuno nekritički, na svim nivoima planske dokumentacije za ovu lokaciju, nije neočekivano što je implementacija planova upravo od fudbalskog terena i počela. Od nekadašnje atletske staze koja se nije mogla razlikovati od drugih staza u parku i bila je adekvatno uklopljena u okruženje, za današnji izvedeni projekat moglo bi se reći da izgleda kao da je ta staza metastazirala u vizuelno dominantnu strukturu koja ruži ambijentalnu celinu Tvrđave.

Fudbalski teren u Velikom gradu 2016., 2019. i 2020. godine, Izvor: Google Earth

Iako su i na Kalemegdanskoj tvrđavi zastupljeni brojni sportski tereni, oni se ne nalaze u okviru srednjevekovnog utvrđenja, već izvan bedema tvrđave u parku, koji je po svojoj površini neuporedivo veći od površine Velikog grada Smederevske tvrđave. Zbog toga nije moguće povući paralelu između ova dva utvrđenja, kao ni zbog činjenice da Smederevska tvrđava spada u najbolje očuvane srednjevekovne tvrđave u Evropi.

Na sreću, atletska staza nije struktura koju je teško ukloniti, ili čije postavljanje, odnosno uklanjanje može da ugrozi arheološki lokalitet, ali problem leži upravo u kontinuitetu nekritičkog prepisivanja urbanističkih parametara, na osnovu kojih postoji opasnost da će cela Tvrđava dobiti atletski karakter, sa izuzetkom Malog grada, koji je godinama unazad sakriven kulisama koje nakon snimanja nisu uklonjene.

Atletska staza unutar Smederevske tvrđave, Izvor: Glas javnosti; Foto: Twitter/Ceca_Kana

Bez adekvatne intervencije različitih zavoda za zaštitu spomenika kulture, ili budućih obrađivača planske dokumentacije na ovoj lokaciji, odnosno konačno i izrade Prostornog plana područja posebne namene, može se očekivati čak i ekstrem u kom će autentična srednjevekovna tvrđava Đurađa Brankovića postati regionalni atletski centar, jer trenutni ambijenti i planovi svakako na to upućuju.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

2 komentara

  1. Maja Ristić

    Bila u avgustu i užasnula se prljavštinom, prašinom. Spoljni zid do pruge u ruševnom stanju, kule se odvajaju od zida. Dalje od prvog dvorišta gde su radnici pravili stazu nisam ni išla. Razvalina. I jedna divna zelena vila preko pruge, na čujemo je dimnjaku gnezdo, vapi za obnovom.

  2. Dragan Marković

    Čitam tekst i ne mogu neke stvari da objasnim sebi.

    Ako sam dobro razumeo, na Savskom trgu u Beogradu podižemo spomenik Stefanu Nemanji. Upucavamo ogromna sredstva u produkciju serije „Nemanići – Rađanje kraljevine“.

    Pravimo neke velike priče o slavnoj srpskoj istoriji, a na prostoru tvrđave u Smederevu gradimo atletsku stazu i stadion, razaramo potpuno svoje nasleđe i kulturni identitet. Kako to?

Оставите одговор на Dragan Marković

Obavezna polja *