Smiljanićeva ulica; Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
Urbanizam

Smiljanićeva ulica u Beogradu od sada pod zaštitom

Smiljanićeva ulica predstavlja neprocenjivo nasleđe i svedočanstvo u okviru hronologije razvoja prestonice.

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda je uradio predlog odluke, a na sednici Vlade Republike Srbije održanoj 8.4.2021. godine, Smiljanićeva ulica u Beogradu je utvrđena za prostorno kulturno-istorijsku celinu.

Smiljanićeva ulica predstavlja gradski prostor koji je formiran krajem 19. i početkom 20. veka. Iako se proteže od Makenzijeve ulice do Krunske, sa kulturno-istorijskog i arhitektonsko-urbanističkog aspekta najvredniji deo Smiljnićeve ulice je na potezu od Njegoševe do Krunske ulice, u okviru bloka između ulica: Njegoševe, Kneginje Zorke, Krunske i Smiljanićeve, navode iz Zavoda.

Zaštićeni blok; Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Smiljanićeva ulica predstavlja neprocenjivo nasleđe i svedočanstvo u okviru hronologije razvoja prestonice.

Prostorno kulturno-istorijska celina „Smiljanićeva ulica“ iako obuhvata manji prostor, zbog svojih karakterističnih tipoloških odlika i arhitektonsko-urbanističke vrednosti, odnosno zbog činjenice da formira jedan skladan ambijent s početka 20. veka, kakvih je malo sačuvano do danas, predstavlja neprocenjivo nasleđe i svedočanstvo u okviru hronologije razvoja prestonice. Specifičan ulični potez koji čine prizemne kuće autentičnog izgleda, građene u istom vremenskom periodu i istih tipskih odlika i stilizacije, neraskidivi je deo arhitektonsko-urbanističkog razvoja šireg područja Istočnog Vračara.

Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Raznolikošću do bogatstva

Vizija dvojice stranaca o novom, urbanizovanom naselju na zapuštenom terenu, raznolika sociološka struktura stanovnika od građevinara, generala/majora učesnika u Prvom svetskom ratu, doktora, sudija do profesora na Univerzitetu koja razotkriva posebnost uloge pojedinca i njegovog uticaja u različitim sferama srpskog društva sa početka 20. veka i nadalje, predstavljaju kulturno-istorijsko nasleđe ove značajne i vredne celine, navode iz Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Smiljanićeva ulica danas predstavlja jedinstven gradski prostor koji poseduje kulturno-istorijske, urbanističke, arhitektonske i sociološke vrednosti. Osnovna svojstva ovog područja predstavljaju očuvanost građevinskog fonda i urbanističke matrice, sa karakterističnom urbanističkom koncepcijom u okviru širenja i razvoja grada Beograda.

Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Graditeljsko nasleđe pripada stilskim karakteristikama koje se vezuju za akademsku i secesijsku koncepciju.

Očuvan je niz objekata koji se ističu svojim arhitektonskim karakteristikama, stilskim i tipskim posebnostima. Graditeljsko nasleđe pripada stilskim karakteristikama koje se vezuju za akademsku i secesijsku koncepciju. Sociološka i kulturno-istorijska vrednost prostorno kulturno-istorijske celine vezana je za ličnosti koje su imali neposredan uticaj na društveni i obrazovni razvoj Beograda i Srbije, a koji su bili stanovnici ovog prostora, zaključuju iz Zavoda.

Na istoj sednici Vlade Republike Srbije održanoj 8. aprila 2021. godine, Sava Centar je utvrđen za kulturno dobro. Podsetimo, 2. februara ove godine Centralna zona Novog Beograda dobila je status institucionalne zaštite – prostorno kulturno-istorijske celine.

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

2 komentara

  1. ivan

    Koliko god delovalo da ce ovo moje zvucati grubo. Sta ima od tog nasledja? Porez na kucu u centrankom gradskom jezgru da bude 5 puta veca nego sto je do sada pa da vidimo da li ce srediti te memljive i prljave i odvratne kuce.! a da ne pricmao sta je iza tih kuca! Koja akadnemka secesija..stalno se nekom bedom ponosimo! ? O cemu vi pricate kultorlosko naskedje! Treba srusiti sve to …i resiti urbanisticki ceo taj potez, ja zivim u smiljanicevoj i obozavam vracar i ceo taj kraj! Na sta lici ta strana smiljaniceve- UZAS jedan jel ima nesto pametno da se uradi il iopet da se donese takav akt o zastiti.. Nikakvu umetnicku vrednost ni arhitektonsku nemaju te zlokobne kuce.-Rusiti to ili nek placajuporez 5to dupli sa obevezom sredjivanja fasade ..itd itd….ako vec necete da se rusi. Ili koncept smislite…sta god ..a ovako da ostane…budi bog snama!!! Akt da se sredi i konzervira da …i to o trosku vlasnika! Trulez.

    1. Pele

      Ocigledno da niste prosli Smiljanicevom ulicom, jedina ruina je na samom uglu Krunske i Smiljaniceve.
      O problematici sa tom ruinom bi se moglo pisati nasiroko tako da necu sada pisati o njoj.
      Sve ostale kuce su i vise nego pristojno sredjene, ukljucujuci i one u dvoristima. A svima nama iz tog bloka je muka (ja sam sa strane knjeginje zorke) vise od vas sa interesima koji dolaze da nam prete, da nas ubedjuju itd. da prodamo ne bi li tu izgradili hiljade kvadrata, izlili betoncinu preko travnjaka i posekli svo zelenilo ne bi li se vase bogatstvo jos malo uvecalo.
      Moja porodica je u ovoj kuci generacijama i tako i planiramo da ostane. Mnogo puta do sada smo mogli da je prodamo za dobar novac, ali nama novac nije bio bitan vec medjukomsijski odnosi gradjeni generacijama, prijateljstva od malena kada smo se svi iz ulice igrali u jednom od dvorista, a sutradan ako se desi da su nekome roditelji zauzeti bili na rucku i cuvanju kod komsije dok ne dodju po nas.
      A to sa dizanjem poreza je vec oprobana taktika takvih kao sto ste vi. Zasto bih ja ili moja deca za 10 godina placala veci porez nego vi, gde god da zivite?
      Mi nemamo nikakvu zaradu niti dobit od toga sto ovde zivimo ili zbog toga sto su nam nekretnine zbog lokacije trenutno na ceni.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *