Arhitektura

Ovako će izgledati skulptura i trg Stefana Nemanje u Beogradu

Nakon završenog konkursa za spomenik Stefanu Nemanji, proglašena su pobednici. Predstavljamo prvonagrađeno rešenje, a na ovom linku možete videti kako izgleda realizovan spomenik.

Prvonagrađeno rešenje osvojio je tim na čelu sa profesorima iz Moskve i Beograda – skulptor Aleksandar Rukavišnjikov i arhitekta Petar Arsić, dok su kao konsultanti angažovani takođe moskovski stručnjaci – profesor Nikolaj Muhin, umetnik i akademik Nikolaj Šumakov. Na sam pogled imena tima nismo ni sumnjali da će produkt njihovih zamisli biti ništa manje od slavne ruske monumentalnosti.

Celokupno rešenje ostvareno je po principima centralne kompozicije i simetrije.

Kako bismo razumeli ovo rešenje i valorizovali ga na pravi način, potrebno je napraviti osvrt na neke stavke iz raspisa konkursa. U konkursnoj dokumentaciji je navedeno da je potrebno dati rešenje za spomenik i njegovo bliže okruženje. Takođe, navedeno je da figura koja predstavlja Stefana Nemanju mora biti u duhu realizma, a da lik našeg srednjovekovnog vladara mora biti u srednjim godinama. Autori su vodili računa o ovim stavkama, ali i o celokupnom ambijentu, naročito zgradi stare železničke stanice, kao budućoj zgradi Muzeja Nemanjića.

Kompozicija spomenika je veoma kompleksna i konceptualno višeslojna. Na prvi pogled se uočava da statua nema uobičajeni postament. U ovom slučaju on je zamišljen kao napukli vizantijski šlem, koji se putem svojevrsnih krakova oslanja na tlo, a iz kojeg se, kao iz izlomljene ljuske jajeta pomalja vladarsko žezlo, koje takođe počiva na tlu. Ovim se naglašava kontinuitet naše kulture, koja se kao feniks rađa iz vizantijske, na koju se najpre Stefan Nemanja, a zatim i njegovi potomci, u najvećoj meri oslanjaju tokom trajanja srednjovekovne srpske države. Nisu nam sačuvani podaci kako su izgledala žezla naših vladara, pa je njegov izgled u ovom slučaju proizvod slobodno zamisli samog skulptora. Prostor ispod vizantijskog šlema, to jest, oko žezla zamišljen je kao saborni prostor srpskog naroda, a sa njegove unutrašnje su ugravirane scene iz Nemanjinog života. Sa spoljne strane su prikazane njegove dve najznačajnije zadužbine – crkva manastira Studenice i manastir Hilandar.

Skulptor je po svom nahođenju, ali i crtama lica Nemanjinih potomaka, vladaru podario odgovarajući lik.

Sama figura Stefana Nemanje bila je poseban izazov. Za početak, nigde nisu sačuvani portreti Stefana Nemanje iz njegovog zrelog perioda, već isključivo iz monaškog života, kada se predstavlja kao monah Simeon. Skulptor je po svom nahođenju, ali i crtama lica Nemanjinih potomaka, vladaru podario odgovarajući lik. Njegova odeća je profana-vladarska, o boku mu je opasan mač, jer je pre svega njime izborena samostalnost prve srpske države, dok mu se u rukama nalaze Hilandarski tipik i visoko podignuti pravoslavni krst, kao simbol vere i crkve kojoj je bio duboko posvećen i na koju se najviše oslanjao tokom svoje vladavine. Možda se nekome ne dopada ova poruka, ali spomenik iskazuje simbiozu profane i sakralne vlasti, kakva je inače postojala u srednjem veku.

Urbanističko rešenje

Što se tiče urbanističkog rešenja trga, ono je u potpunosti podređeno spomeniku i zgradi železničke stanice u njegovoj pozadini. Kako je u pitanju spomenik i zgrada, koji su u duhu realizma, to jest, akademizma, celokupno rešenje je ostvareno po principima centralne kompozicije i simetrije.

Najpre se oko spomenika prostiru koncentrični krugovi u vidu svetlosti, koji simbolizuju stvaralačku energiju koju je odaslao naš veliki župan. Ovi krugovi se dalje pretvaraju u poluradijalnu parkovsku kompoziciju, koju čine travnate površine i pešačke staze. Spomenik okružuju fontane, a više rastinje i drveće su pomaknuti u najdalje zone poluradijalnog prostora, kako ne bi zaklanjali skulptoralnu kompoziciju i kako bi poslužili kao zvučna izolacija od okolnog saobraćaja.

Urbanističko rešenje u potpunosti sledi klasicističke predloške u rešavanju gradskih trgova, što je naročito važno zbog budućeg muzeja unutar zgrade železničke stanice, koja je izgrađena u duhu akademizma iz druge polovine 19. veka. Iz tih razloga, cela kompozicija je postavljena simetrično, a zvezdasta silueta koju tvori parkovska površina direktno se poziva na monumentalne predloške gradskih trgova devetnaestovekovnih svetskih metropola. Kružni oblik trga svojim zakrivljenim fasadama, već prate okolne zgrade, koje su izgrađene u međuratnom periodu i koje su još tada planirane da gledaju na polukružni Vilsonov trg.

Izazovi

Da bi se ovo rešenje izvelo, potrebno je u potpunosti izmestiti železničku stanicu na novu lokaciju Prokopa, ali i izvršiti celokupnu rekonstrukciju sadašnjeg trga, po kojoj je planirano kružno trasiranje drumskog saobraćaja i moguće istovetno trasiranje tramvaja. U našoj državi je sve neizvesno, ali se nadamo da bi ovaj projekat mogao u skorije vreme da se realizuje, u koliko se rekonstrukcija trga izvede u isto vreme kada i rekonstrukcija Karađorđeve ulice.

Foto: privatna arhiva autora

Srodni link:

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

41 komentara

  1. Milojko iz potoka

    Vladimire Putine razmakni nam butine. Nadam se da će jednog dana biti suđeno svim izdajnicima koji su prodali zemlju rusima.

    1. pera bre

      Ja se nadam da ce vama petoktobarskim „revolucionarima“ presuditi narod, kad tad.

  2. Bojan

    Masonerija ponovo ostavlja trag

  3. Marko

    Ovo nema nikakve veze sa našom kulturom i sa našim spomenicima. Dokle će više Rusi da falsifikuju našu istoriju za svoje potrebe?

    1. Avakum

      A ti znaš nešto o našim spomenicima? Pa najveći broj monumentalnih skulptura je radio hrvat Ivan Meštrović i Italian Enriko Paci. A koji falsifikat istorijski?
      Posle ovog trga i muzeja praviće se i muzej pred Nemanjićkim kraljevima i dinastijama.
      Uostalom i 18 (neki kažu 20) rimskih imperatora su bili srbi i njihove biste su izložene u Viminacijuma a često su i na gostujućim izložbama po Srbiji
      Nema više tajni i to je svakako jako dobro

      1. Saša

        Rimski imperatori rođeni na teritoriji današnje Srbije. Nije isto. Ili, napisati novu istoriju, dokazati (materijalno) da su Srbi bili na Balkanu u III i IV veku: u tom periodu su živeli ovi imperatori. I još jedna opaska: u njihovo vreme Rimsko carstvo imalo je po četiri imperatora istovremeno, dva na istoku Carstva, dva na zapadu. Radilo se o lokalnim vojnicima koji su napredovali u službi i dolazili do najvišeg vojničkog čina: „imperator“ znači „zapovednik“. I ovo: Цареви о којима је реч рођени су на просторима римских провинција Доње Паноније (Pannonia Inferior), Горње Мезије (Moesia Superior), касноантичких провинција Приобалне Дакије (Dacia Ripensis) и Унутрашње Дакије (Dacia Mediterranea), који се данас налазе у оквиру граница Србије. Itd., itd.

      2. Taja

        Rimski imperatori svakako nisu bili Srbi, nego su se rodili na teritoriji danasnje Srbije, a tada u kolonijama Rimskog carstva.

  4. CSDS

    Prvo pod Turcima a posle pod komunistima. Za nesto ovako smo se nacekali! Oj Srbi! Davorite!

  5. Zhaba

    Monumentalnost u 21 veku je na ceni iskljucivo u diktaturama.
    To je Srbija 21. veka!

  6. Шумадинац

    Композицијски и просторно сматрам да је ово решење одлично. Једино мислим да је било боље саобраћајно решити читав простор као кружни ток, и то са кружницом управо оваквом која је дата али која би се спојила у пун круг и са друге стране железничке станице. Мислим да би таквим решењем била обезбеђена боља повезаност и проточност саобраћаја а сам унутрашњи простор кружног тока би би био довољних димензија за несметано коришћење.

  7. Zoran

    Pohvala profesoru Arsicu i celom timu na sjajnom resenju – lepo bi bilo videti i Vejsanov drugoplasirani koncept.

  8. Aleksandar

    kakav debilizam

  9. Alen

    ne moze zelena boja! odmah to zaboravite, mi smo deo balkana i juzne evrope zato spomenik MORA BITI u belom ili bež Boje, kao SPOMENICI u grckoj, Italiji, turskoj, portugaliji, spaniji itd……
    Ta zelena boja je toliko ruzna i smejace nam se cijeli svet. A uostalom Nije Srpska Istorija pocela sa Nemanjom, nego su prije njega dokazano vladali Vlastimir, Mihajlo Vojisavljevic, Konstantin Bodin…….. Dje to ima da se jedna zemlja odrekne sopstvene istorije??????

    1. Luka

      Zelena boja je boja duha svetoga, inace se koristila za vrata I prozore da otera zlo u crkvama. A DJE se to Srbine Srbija odrekla istorije?

    2. Avakum

      Ovo je skulptura u bronzi a ona patintira na zeleno,što komentarišite kad se ne razumete

      1. Luka

        Pa kazem cega je simbol zelena, naravno da je to patina. Inace u skulpturi je bitno da ima razlog koji se materijal i patina koriste. Opravdavam boju. Avakume ako vec imate toliko znanja zasto Vi niste konkurisala? Sa Vasom pricom bili bi najbolji kandidat.

  10. Bane ns

    Spomenik u gradu koji nam dizu arapi,izvajace rusi… pored svih mladih,gladnih i talentovanih srpskih vajara,spomenik tvorcu moderne srpske drzave radice rusi… place mi se od ponizavanja naseg naroda od strane bednika u odelima koji nas vode!

    1. Avakum

      Pa što ti mladi nisu učestvovali na konkursu?
      Šta bi ti da se nekom bez konkursa da milionski projekat?

    2. Ana

      „Moderne srpske drzave“???? Tako ti je kad opismenis a ne obrazujes.

  11. Goran Ropi

    Braco srbi.Nemote molim vas da dozvolite da se desi isto sto i Skopju.Kiceraj,lopovluk i seljacanstvo umesto ulaganje u prave stvari.Zdravstvo,pomoc privredi i poduzetnishtvu.
    Sve je ovo isto scenario.Uzas.

  12. Milence

    dobra je zamisao ali je nekako previse „mekan“, ruski, trebao bi malo vise stilski da se drzi Vizantije bas kao sto se i nas ikonopis i freskopis mahom drzi grckog manira. ne sporim da je ruski poseban i ima svoj specificni pecat ali je vizuelno i istorijski, arhitektonsko slikarski nama blizi vizantijski stil, to bi trebalo ispoljiti i u vajarskom delu.

  13. Danilo

    Spomenik Stefanu Nemanji je mesto u Beogradu kao što je spomeniku Aleksandru Makedonskom u Skoplju. Nijedan od njih dvojice nisu bili u tim gradovima.

  14. Marko

    Pitam se pitam, jeli ovde samo jedan rusofob ili vas ima vise, sto mi deluje prosto neverovatno. Za EUSA botove jedno pitanje ko je osmislio i napravio sadanji Savski trg?

  15. Danilo

    Zar nije Beograd bio u Ugarskoj u vreme vladavine Stefana Nemanje. Kopiramo Makedonce, oni napravili spomenik Aleksandru Makedonskom u Skoplju, a mi pravimo Stefanu Nemanji u Beogradu, a nijedan od njih nikada nije bio u tom gradu.

  16. Lona

    Baš bi bilo lepo da vidimo ostale radove, kojima nije data šansa, jer su pobedniku i ostalim strancima platili da učestvuju, a zatim morali da ih postave na prva mesta. Utešna nagrada profi, a ostale radove kriju. Ali, čim sira javnost sazna detalje, biće osramoceni članovi žirija, koji su sramno glasali.

  17. Aleksandar

    Meni se render svidja, videcemo kako ce ispasti. Drago mi je da ste objasnili simboliku… naprsli vizantijski slem poput jajeta iz kojeg izbija vladarsko zezlo, koncentricni krugovi kao energija koja se siri, kao zelja za sirenjem drzave, prostor okolo kao sabornost… lepo… Ako bude ovako, bice monumentalno, mocno, svetski, taj trg konacno vise nece biti ruglo, ali ce morati redovno da se odrzava, a mi tu imamo problem. Ne smeta mi sto Rusi rade spomenik, zasto bi mi smetalo? Naravno, Srbinu nikad ne mozete ugoditi. Svako se pravi pametan, u sve se razume, skoro svi su negativni, puni nekih frustracija i hejtuju sve redom. Sto ljudi, sto cudi. Nikad se Srbi ni oko cega nece sloziti, ni dogovoriti. Konacno je dosao trenutak da imamo spomenik Stefanu Nemanji. On nije prvi srpski vladar, ali jeste prvi koji je sve Srbe ujedinio u jednoj drzavi, i jeste rodonacelnik najvaznije srpske dinastije. Ovakav spomenik je potreban, zasluzio ga je on odavno. Mi nismo narod i drzava od juce. Potrebno je da vise postujemo sebe, svoje velikane, svoju istoriju, svoju proslost, da bismo imali buducnost, a ne da pljujemo po svemu i omalovazavamo sve, svaciji trud…

    1. Stefan

      Ne mora čovek da bude vajar,kako bi znao dali mu se spomenik sviđa ili ne sviđa.U svakom slučaju svako ima pravo da iskaže svoje mišljenje o delu,kao što si i ti uradio u svom komentaru.Treba da pogledaš malo razne komentare u stranim novinama,koji su mnogo suroviji odnaših.Uvek je bolje komentarisati nečije delo nego komentare drugih posmatrača,koji svakako imaju sposobnost da da razlikuju lepo od ružnog i primerenog od heprimerenog.

  18. dip ing arh Vojislav Naumovic

    Ne znam za vecinu komentara, na osnovu kog zvanja i znanja su data.
    Da li na osnovu istoriskog ili umetnickog.

  19. Vasilije

    Skulptura je lepa ali kakva je ovo stvar na kojoj stoji? Odvratno izgleda. Lepo kamena kocka i kraj. Odvratno izgleda baza na kojoj stoji realno lepa skulptura.

    A ova svetla su kranje kic. Da li zelite da se takmicite sa Skopljem?

    1. Majlo

      Ne bi trebalo dirati Savski trg, pre bih ovu skulpturu postavio u sredinu velelepne fontane na Slaviji. Ipak je Stefan Nemanja bio čovek modernih shvatanja i njegova statua bi zasigurno dodatno oplemenila fontanu. Patina se na spoemniku na suvom mestu podrazumeva. Ovako bi se problem sam rešio tako što bi voda koja kruži u fontani bila obogaćena sirćetom i tako patine ne bi ni bilo.

  20. Mirko

    Umesto gradjanske Srbije, ponovo odlazimo u Srbiju Nemanjića.
    Hoće li se jednom manuti te istorije i pogledati sadašnjost?

  21. Milan Andrć

    Nažalost, loše rešenje, opterećeno narativom. Figuracija tek iznad nivoa betonskih lavova koje uspešni domaćini bez osećaja za lepo kače na stubove ograda. Glamur i atrakcija sa vodoskocima na nivou američkih provincija koje su 60-ih godina 20-og veka pokušavale da privuku pažnju atrakcijama popot najveće krofne, najvećeg ašova ili čekića i tako dalje. Sve je to već viđeno, recimo u Skoplju. Loših skulptura ima svuda i to nije nikakva tragedija, bronza se lako reciklira. Tragično je nereagovanje stručnih udruženja, arhitekti, umetnika, istoričara umetnosti. Beograd zaslužuje bolje.

  22. Milan

    Ja bih voleo da vidim i ostala idejna rešenja koja su prispela na konkurs. Nekada je uvid javnosti u prispele radove na konkursima bio obavezan. Teško mi je da poverujem da nije bilo boljeg i dostojnijeg rešenja.

  23. Jons

    Od prvog rendera prvo sam pomislio da je u pitanju Posejdon a ne Stefan Nemanja. Prezentacija je stvarno mogla mnogo bolje da se izvede.. ovo je na nivou boljeg studentskog rada –
    ne ulazim u kritiku samog sadržaja konkursnog rešenja. Meni je samo žao što se stalno ugledamo na Rusiju, Italiju, SAD.. ili bilo koju drugu zemlju gde se prave ogromni trgovi sa ogromnim statuama gde je cilj da se čovek oseti malim i da prikaže moć države. Nikad nismo bili moćna imperija, naše crkve su bile male, skromne za razliku od tipa katoličkih (naročito tada građene). Stalno smo opterećeni dokazivanjem pred drugim državama, umesto da se okrenemo sebi i pravimo stvari za nas spram nas…

  24. Maja

    Meni se čini da ovaj ogroman „šlem“ na kome stoji baš naglašava kako je vladar mali i neodoratao da nosi baš taj veliki šlem, nedorastao situaciji i položaju. Sve suprotno od onog što su želeli da naglase! Kamo drugi projjekti?

  25. Marko

    Svaka cast za ovaj projekat. Konacno da se podigne spomenik osnivacu srpske drzave. Vajar svetskog kalibra i verujem da ce skulptura izgledati onako kako dolikuje takvom vladaru. Citajuci komentare stice se utisak da se stidimo svoje istorije umesto da budemo ponosni na to. A spomenik ce biti podignut u Beogradu iz ociglednih razloga, turizam i glavni grad.

  26. Vlada

    Svaka čast za ideju i mesto gde postaviti spomenik i monumentalnost. Sam spomenik-figura je sasvim u redu, ali ovakvo postolje nije zaslužio osnivač srpske države i dinastije Nemanjića. Nemanja mora čvrsto da stoji na zemlji, odnosno na masivnom postolju i da to asocira na čvrstoću i stabilnost srpske države i pravoslavlja.
    Ovo izgleda kao da stoji na razbijenoj ljusci jajeta i da će se svakog trenutka okliznuti i propasti u kajganu, što nam se na kraju stalno i dešava.

  27. Teolog

    Zelena boja je boja Islama, pogledajte sve njihove zastave

  28. pera bre

    Zasto se menja originalna verzija koju je autor napravio sa krstom? Sada su politikanti i ulizice odlucili da umesto krsta stave mac, kako se arapi ne bi uvredili?!? Pa zasto mi pravimo spomenik i za koga?

  29. Neverovatno

    Zašto je ovo iz ptičje perspektive u obliku horusovog oka?

Ostavite odgovor

Obavezna polja *