Upola manje betona nego kod klasične betonske ploče; foto: ETH Zurich
Građevinarstvo, Izdvojeno

Švajcarci napravili laganu betonsku tavanicu s oplatom od peska

Naučnici s univerziteta ETH Zurich uz pomoć robota prave eksperimentalnu kuću u kojoj će tavanice biti napravljene korišćenjem oplate od peska koja je konstruisana 3D štampom.

Za pravljenje kuće zvane DFAB House u švajcarskom Dibendorfu koristiće se betonske ploče Smart Slab čije su dimenzije i oblici dobijeni iz uslova da se koristi najmanja moguća količina materijala, čime je upotreba betona smanjena za polovinu u odnosu na konvencionalne ploče.

Statičkim proračunima dobijen je oblik ploče, koji podseća na dijagram momenata, a potom je napravljena oplata koja može da isprati ovako složenu formu. Ona je izrađena 3D štampom od peska koji je otporan kao kamen peščar kada se stvrdne. Preko ovakve oplate, koja liči na peščane dine, sprejom je nanesen beton armiran vlaknima.

Pogledajte kako to izgleda:

Tavanica od 80 kvadrata teška je 15 tona, a u pojedinim presecima debela je svega 20 milimetara.

Naučnici iz ETH Zurich se nadaju da će inovacija pomoći da se građevinska industrija odvikne od pravljenja „jednih te istih ploča“.

„Mana konvencionalne izrade betonskih ploča jeste prekomerna upotreba betona što dovodi i do velikog karbonskog otiska“, navodi se u saopštenju ETH Zurich. „Metode digitalne fabrikacije mogu pomoći da se elementi optimizuju uz održanje stabilnosti konstrukcije što bi dovelo da manjeg korišćenja betona.“

„Geometrijska kompleksnost elementa nije nikakav otežavajući faktor kada je u pitanju 3D štampa niti košta više jer štampač jednostavno štampa ono što mu se kaže.“

Ploča izgleda kao dijagram momenata; foto: ETH Zurich

Ploča debela 2 cm

Tavanica Smart Slab pokriva 80 kvadratnih metara između prizemlja i prvog sprata kuće. Ukupno je teška 15 tona, a zahvaljujući prilagođenom dizajnu u pojedinim presecima debela je svega 20 milimetara.

Beton armiran vlaknima nanošen je sprejom; foto: ETH Zurich

Lagana betonska ploča razvijena je na ETH Zurich pod vodstvom arhitekte Benjamina Dillenburgera.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

1 komentar

  1. Vladimir

    Bas lepo, jedino sto to sa ekonomijom gradnje nikakve veze nema. Na betonu i armaturi se ustedelo 3000-4000 EUR pod uslovom da je beton za ovakvu plocu jednako skup/jeftin kao normalni beteon. Stampanje oplate takodje nije bas jeftino, a umesto „na kubike“, beton se ugradjuje prskalicama. Posto je akusticka zastita nikakva, potrebni su visestruki slojevi te zastite koja je visestruko skuplja od betona.
    Sto bi se reklo, „skuplja dara nego mera“ i to visestruko.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *