Izložbena sala umetnica Uzbekistana (1974). Tašken, Uzbekistan; Foto: Stefano Perego
Arhitektura

Uticaj istoka na sovjetsku arhitekturu u Srednjoj Aziji

Zgrade kao svedoci preplitanja evropskih i azijskih motiva.

U drugoj polovini 20. veka sovjetska arhitektura širila je kolektivnu estetiku u veoma raznolikim sredinama, čineći sastavni deo promocije totalitarne ideologije koja je zanemarivala lokalne kulture, a sve u cilju stvaranja što homogenijeg društva. Ipak, u praksi se arhitektura pokazala podložnom lokalnim uticajima najviše u Srednjoj Aziji.

Koliki je ovaj uticaj bio možda se najviše vidi iz fotografija Roberta Contea i Stefana Perega objavljenih u njihovoj novoj knjizi Sovjetska Azija (Soviet Asia) koju je objavio FUEL.

Fabrika alata (1980). Samarkand, Uzbekistan. Foto: Stefano Perego

Autori istražuju arhitekturu u bivšim sovjetskim republikama Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan i Tadžikistan.

Iako je brutalizam nastao u posleratnom Ujedinjenom Kraljevstvu, on je osvojio sovjetsku arhitekturu tek sedamdesetih godina prošlog veka, zamenjujući klasicistički stil koju je zagovarao Staljin. Ono što se generalno naziva sovjetskim modernizmom zapravo je arhitektura koju odlikuju masivne strukture i sirove teksture. “Međutim, režim je bio otvoren za kompromise i za ponovnu kontekstualizaciju lokalne istorije, kao što je slučaj sa sovjetskom arhitekturom Srednje Azije”, kažu autori knjige.

Od 1950. do 1991. godine

U ovom fotografskom eseju, autori istražuju brutalističko nasleđe u bivšim sovjetskim republikama Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan i Tadžikistan, detaljno opisujući regionalne varijacije sovjetskog modernizma u Srednjoj Aziji. Fotografi dokumentuju arhitektonsko nasleđe izgrađeno od 1950. pa sve do 1991, odnosno do godine raspada SSSR-a. Veliki deo ovih arhitektonskih dela uglavnom je nepoznat široj publici, a neke zgrade se po prvi put uvršćene u foto-arhivu sovjetske arhitekture.

Fakultet Al-Farabi (1970). Almati, Kazakhstan. Foto: Roberto Conte

Persijski i islamski uticaji

Urbani razvoj u sovjetskoj Srednjoj Aziji poprimio je specifičan oblik, crpeći inspiraciju iz persijskih i islamskih uticaja koji su oblikovali identitet i arhitekturu regiona mnogo pre asimilacije u SSSR. Arhitekte iz Kijeva, Moskve i Lenjingrada dovedeni su u prestonice bivših država SSSR u Srednjoj Aziji kako bi razvili arhitekturu i urbanizam u duhu Sovjetskog Saveza. Međutim, lokalni arhitekti su uzeli slobodu u projektovanju. Tako su nastale zgrade u bojama, teksturama i oblicima u kojima se jasno vidi preplitanje evropskih i azijskih uticaji .

Zgrada televizije (1983). Almati, Kazakhstan; Foto: Stefano Perego

Živopisne fasade

Betonska konstrukcija kupole na Čorsu bazaru u uzbekistanskoj prestonici Taškentu tipična je za pijace širom Sovjetskog Saveza. Međutim, ono što je izdvaja jeste živopisni spoljašnji izgled zgrade, koji prikazuje istočnjačke uticaje. Isto tako, kružna zgrada Cirkusa u Biškeku u Kirgistanu ima ukrašenu fasadu sa motivima lokalnog arhitektonskog konteksta.

Bazar Čorsu (1980). Taškent, Uzbekistan; Foto: Stefano Perego

Svedoci vremena

Tokom poslednje dve decenije, mnoge od ovih sovjetskih zgrada u Dušanbeu, Taškentu i Almatiju srušene su u pokušaju da se države odvoje od totalitarne prošlosti. Međutim, u nekim drugim bivšim sovjetskim državama nastoji se da se zadrže svi zatečeni objekti kao svedoci jednog vremena ali i lokalnog arhitektonskog konteksta.

Cirkus (1976). Taškent, Uzbekistan. Foto: Roberto Conte

Knjigu možete kupiti ovde.

Knjiga Sovjetska Azija sa fotografijama Roberta Contea i Stefana Perega

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *