Futuristička kuća „Ventura“ koja izgleda kao da će svaki čas poleteti projekat je meksičke arhitektice Tatiane Bilbao (Foto: Rory Gardiner)
Arhitektura

Žene koje su promenile meksičku arhitektonsku scenu nabolje

Meksičke arhitektice, među kojima su Frida Escobedo, Fernanda Canales i Tatiana Bilbao, nedavno su za Dezeen govorile o svojim najvećim uspesima i izazovima u karijeri.

U poslednjih nekoliko godina, ove tri žene su privukle veliku pažnju na svetskoj arhitektonskoj sceni, što je vrlo značajno obzirom na to da sve one dolaze iz vrlo konzervativne sredine. Naime, u Meksiku su žene dobile pravo glasa tek 1953. godine (u Jugoslaviji se, na primer, to desilo osam godina ranije), što znači da je pojam rodne ravnopravnosti u ovoj zemlji, baš kao i u našoj, relativno nov.

Fernanda Canales je izjavila da je u Meksiku, sve do pre nekoliko godina bilo potpuno neuobičajeno da žena vodi arhitektonski studio, i to potpuno samostalno, bez pomoći muškarca kao „osobe s kredibilitetom“. Ipak, ova južnoamerička zemlja ima dugu tradiciju jakih, kreativnih žena, tako da su kad-tad stvari morale da se prelome u njihovu korist. Canales smatra da je, u tom smislu, mnogo pomogao uticaj stručnjaka iz stranih zemalja gde su stvari postavljene mnogo demokratičnije.

Fernanda Canales prošle je godine dobila priliku da osmisli dizajn važnog paviljona Tamayo u okviru meksičke Nedelje dizajna, što je zadatak koji se obično predaje vrhunskim dizajnerima u zemlji.

Ambiciozni projekat Casa Bruma potpisuju zajedničkim snagama arhitektice Fernanda Canales i Claudia Rodriguez (Foto: Rafael Gamo)

U Meksiku je sve do pre nekoliko godina bilo neuobičajeno da žena vodi studio bez pomoći muškarca kao „osobe s kredibilitetom“

Tatiana Bilbao još jedna je arhitektica koja je u poslednje vreme ostvarila značajan uspeh, kako u rodnom Meksiku, tako i na međunarodnoj sceni zahvaljujući svom društveno angažovanom pristupu arhitekturi.

Ona, sa druge strane, smatra da joj je baš to što je žena otvorilo brojna vrata u karijeri kojima u suprotnom ne bi mogla ni da se približi. Naime, ona priznaje da je na brojnim izložbama i projektima učestvovala zato što se našla na „pravom mestu u pravo vreme“, kao vrsna arhitektica, a opet pripadnica manjine. Ipak, njeno prisustvo na sceni uspelo je da privuče druge žene da se oprobaju u arhitekturi, i sve su zajedno s Tatianom postale vidljivije na sceni.

„Nevidljiva kuća u šumi“ po projektu Tatiane Bilbao (Foto: Rory Gardiner)

Neka nova klima u Meksiku

Prisustvo žena na arhitektonskoj sceni Meksika stavilo je pozitivan uticaj i na opšti razvoj arhitektonske prakse u ovo zemlji. Kako kaže Gabriella Carrillo, još jedna uspešna arhitektica, sve veći broj žena i devojaka otvara svoje biroe, pa je tako i čitava scena počela zdravije da se razvija.

Meksičke arhitekte su danas mnogo otvorenije i spremnije da pomognu kolegama, pa čak i da volonterski učestvuju na projektima od nacionalnog značaja što ranije nije bio čest slučaj. U to spadaju radovi na javim površinama, podizanje skloništa za ljude koji su ostali bez domova nakon prirodnih katastrofa i slično. Interesantno je da su baš pomenute arhitektice u svojim projektima počele da insistiraju na upotrebi lokalnih materijala i sirovina.

Renovacija poseda Krivičnog suda u Meksiku, jedan je od socijalno-angažovanih projekata na kojima je arhitektia radila sa Mauriciom Rocha. (Foto: Sandra Pereznieto, Rafael Gamo i Alejandro González)

Kompletan članak na ovu temu na engleskom jeziku možete pročitati u online magazinu Dezeen.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *