Top 10 najčitanijih tekstova u godini u kojoj je Gradnja.rs zabeležila gotovo 6 miliona pregleda i više od 2,3 miliona korisnika.
U godini u kojoj je obeležio 15 godina rada, portal Gradnja nastavio je svoj put s jasnim pogledom u budućnost, reafirmišući vrednosti kojima naša redakcija ostaje dosledna od samog početka, a to su promocija kvalitetne arhitekture, otvoreni dijalog i struka zasnovana na znanju i poverenju.
Prepoznat ne samo kao medij, već i kao organizator konkursa i konferencija, Gradnja.rs je od entuzijastične ideje prerastao u najposećeniji portal o arhitekturi i građevinarstvu u regionu, zabeleživši tokom 2025. godine bezmalo 6.000.000 pregleda stranica od strane ravno 2.382.790 korisnika što ga svrstava u TOP50 najposećenijih portala u Srbiji po istraživanju Gemiusa.
Konferencija BuildUp 2025: Horekatura okupila je više od 400 stručnjaka iz oblasti arhitekture, građevinarstva i hotelijerstva iz Srbije i regiona.
Veliki odjek u javnosti imala je i naša godišnja konferencija BuildUp, održana 23. oktobra u hotelu Crowne Plaza u Beogradu pod nazivom Horekatura – Arhitektura ugostiteljstva, koja je okupila više od 400 stručnjaka iz oblasti arhitekture, građevinarstva i hotelijerstva iz Srbije i regiona.
Takođe, uz već tradicionalno takmičenje za Kuću godine, u 2025. godini pokrenuli smo i Konkurs za modularnu prefabrikovanu kuću, koji je privukao veliku pažnju arhitekata i studenata arhitekture iz celog regiona, dok je naš reaktivirani „sestrinski“ portal – Dizajnenterijera.rs – ustanovio nagradu Enterijer godine.
Pročitajte još na Gradnja.rs:

Teme godine: Bijenale, Expo, Generalštab…
Kao i uvek, i u 2025. godini pomno smo pratili sva važna svetska dešavanja iz našeg domena, te smo vas slikom i rečju u više navrata vodili na Bijenale arhitekture u Veneciji, Expo 2025 u Osaki, ali i na BAU 2025 u Minhenu, vodeći svetski sajam građevinske industrije koji je okupio preko 2.000 kompanija iz 60 zemalja.
Kada je pak reč o događajima u zemlji, s velikom pažnjom pratili smo razvoj sudbine kompleksa Generalštaba i Beogradskog sajma, kao i dešavanja vezana za specijalizovanu izložbu Expo 2027 u Beogradu, a nismo zapostavili ni manje sredine, te smo vas upoznali i s udruženjem građana koje se organizovano borbi za očuvanje arhitekture, zelenila i karaktera Sombora.
S velikom pažnjom pratili smo razvoj sudbine kompleksa Generalštaba i Beogradskog sajma, kao i dešavanja vezana za specijalizovanu izložbu Expo 2027 u Beogradu.
U obilju intervjua, za Gradnju su u godini na izmaku govorili i proslavljeni japanski arhitekta Kengo Kuma, čileanski arhitekta hrvatskog porekla Smiljan Radić Clarke, kao i važni akteri savremene arhitektonske scene u Srbiji i regionu poput Lazara Kuzmanova, Nemanje Zimonjića, Ksenije Đorđević ili Dinka Peračića.
Nažalost, proteklu godinu pamtićemo i po odlasku Frenka Gerija, jednog od istinskih velikana svetske arhitekture, ali i smrti arhitekte i teoretičara urbanizma Leona Kriera, dok je srpska arhitektonska struka ostala bez Dejana Babovića, Blagote Pešića, prof. Aleksandra Radojevića i Veroljuba Verka Trifunovića.
Konačno, uz uvek čitane rubrike o domaćim, regionalnim i svetskim arhitektonskim projektima, brojne najave za izgradnju novih objekata širom Srbije, te aktuelne urbanističke planove i arhitektonske konkurse u zemlji i regionu, ovih 10 tekstova „isplivali“ su, isključivo vašom zaslugom, kao najčitaniji na portalu Gradnja u 2025. godini.
Želimo vam srećnu i uspešnu Novu 2026. godinu!
Top 10 za 2025.
10. Etno-kuća Stara Frajla u Bačkom Petrovcu
Objavljen početkom septembra, tekst našeg saradnika Žikice Miloševića pokazuje nam da i u eri „neprirodne fascinacije novim objektima“ u Srbiji postoji interesovanje za obnovu starih bisera arhitekture, bilo da su to palate, vile i dvorci, koji često propadaju, ili pak obične tradicionalne kuće koje nose pečat lokalnog duha i kulture.
U tom kontekstu, ova obnovljena vojvođanska kuća Bačkom Petrovcu, originalno sagrađena 1913. godine, predstavlja dobar putokaz kako pojedinac, a pritom “arhitektonski i kulturološki pismen” može revitalizovati jedan lep, a dotad neugledan objekat koji je budio samo nostalgiju, u kvalitetan smeštajni kapacitet. Ceo tekst ovde

9. Klima uređaji: Panasonic rešenje bez spoljne jedinice
Sat ističe – od avgusta 2028. godine sve spoljne jedinice klima uređaja moraće da budu uklonjene sa uličnih fasada u granicama nepokretnih kulturnih dobara i zaštićenoj okolini kulturnih dobara, a od avgusta 2033. godine ovo pravilo će se primenjivati i na sve ostale fasade.
Kao savršen odgovor na ovaj veliki izazov za mnoge, kompanija Panasonic predstavila je RAC Solo – hiperkompaktni klima uređaj koji se odlikuje efikasnim kanalskim dizajnom i dubinom od samo 165 mm, što ga čini idealnim za uklapanje i u najzahtevnije okruženje. Ceo tekst ovde

8. Krenula masovna proizvodnja Superdrveta
Krajem maja, u rubrici Materijali objavili smo veoma čitan tekst o američkoj startap kompaniji InventWood, koja je započela masovnu proizvodnju prvih serija Superdrveta (eng. Superwood), novog materijala napravljenog od modifikovanog drveta koje je znatno jače od običnog, pa čak jače i od čelika.
Superdrvo je još 2018. godine osmislio naučnik sa Univerziteta Merilend Liangbing Hu i inicijalno je predviđeno je da se koristi za fasade, dok je u planu da se postepeno stavi u upotrebu i za strukturne elemente koji bi mogli zameniti beton i čelik u izgradnji čvrstih objekata. Ceo tekst ovde

7. Najveći gradovi na svetu po broju stanovnika u 2025. godini
Povodom Svetskog dana populacije, koji se obeležava 11. jula, nezavisna platforma World Population Review objavila je ažuriranu listu najnaseljenijih gradova na svetu. Među prvih 20 dominiraju megalopolisi Azije, Afrike i Latinske Amerike poput Tokija, Nju Delhija, Šangaja i Lagosa.
Beograd se našao na 399. mestu sa 1.412.960 stanovnika i godišnjim rastom od +0,16%, što ga čini jedinim gradom iz bivše SFRJ prisutnim na listi. Podaci jasno pokazuju da više od polovine svetske populacije živi u urbanim sredinama, a predviđa se da će taj udeo porasti na 66% do 2050. godine. Ceo tekst ovde

6. Top 25 građevinskih firmi u Srbiji po profitu u 2024. godini
Polovinom meseca juna, na osnovu zvaničnih finansijskih izveštaja, analizirali smo koji arhitektonski biroi ali i građevinske firme su u Srbiji ostvarile najveću operativnu dobit u oblasti izgradnje stambenih, poslovnih, javnih i industrijskih zgrada u 2024. godini.
Na samom vrhu liste nalazi se kineska kompanija China First Highway Engineering, sa dobitkom od 5,2 milijarde dinara, što je više nego dvostruko u odnosu na drugoplasiranu firmu Deka Inženjering. Treće mesto pripalo je firmi Lotex Group. Ceo tekst ovde

5. Vila TLS u Beogradu proglašena za Kuću godine 2024.
Jednoglasnom odlukom stručnog žirija, za Kuću godine 2024 – Powered by EuroDOM proglašena je Vila TLS u Beogradu, autorsko delo Predraga Milutinovića, osnivača beogradskog biroa MAPA Architects – objavila je Gradnja 13. februara, okončavši tako takmičenje započeto 16. decembra 2024. godine.
Kako je naveo stručni žiri, arhitekta Milutinović pokazao je umeće rada ne samo na velikoj skali već i posvećenosti detaljima koji čine da ovaj total design projekat odskoči od konkurencije. “Njena vanvremenska estetika osigurava joj ulogu vile i za narednih sto godina” – ističe se u obrazloženju. Ceo tekst ovde

4. Montažna kuća među krošnjama kod Barajeva
Poslednjih godina veoma popularna tema na portalu Gradnja, izgradnja modularnih objekata našla se na našoj listi oličena u projektu pod imenom Furo Treehouse, smeštajnom objektu u Staroj Lipovici kod Barajeva čiji je vlasnik – ali i autor – Nikola Anastasović.
Površine od 31 m², ova kućica na stubovima visokim šest metara ima stakleni plafon i krevet koji izlazi na terasu, te nam pokazuje kako savremeni pristup montažnoj gradnji može doneti udobnost, sigurnost i doživljaj koji ostaje u pamćenju. Ceo tekst ovde

3. Novi plan za most preko Boke Kotorske
Sredinom marta, u crnogorskoj kompaniji za puteve Monteput održana je prezentacija novog idejnog rešenja za most koji bi prvi put spojio dve obale Boke, a koji bi trebalo da se nalazi na mestu koje je ranije stidljivo spominjano – u opštini Herceg Novi, između Kumbora i Luštice.
Novi plan uradila je kompanija Građevinski institut Makedonija AD iz Skoplja, a rešenje podrazumeva izgradnju brze saobraćajnice sa četiri trake, u okviru koje je projektovan most dužine 1,7 km koji će biti vizuelno nalik na Pelješki most u susednoj Hrvatskoj. Ceo tekst ovde

2. Koliko košta kompletno renoviranje stana u 2025. godini
Na drugom mestu naše godišnje liste našao se tekst arhitektinje Sonje Brstine, čija je stručna analiza, objavljena krajem avgusta, imala za cilj da otkrije koliko u proseku košta kompletna adaptacija stana u Srbiji danas — uključujući radove, materijal, projekat i nepredviđene troškove.
Kroz pregled svih radova koji vas očekuju tokom kompletne adaptacije trosobnog stana od 70 kvadrata i sabiranjem njihovih prosečnih cena na tržištu dobili smo okvirnu cenu renoviranja po kvadratnom metru, koja vam je, nadamo se, poslužila kao orijentir u poređenju sa kupovinom novogradnje. Ceo tekst ovde

1. Kako zakon „Svoj na svome“ funkcioniše u praksi
Objavljen 19. decembra, tekst Aleksandre Koneski koji se bavi nedavno usvojenim Zakonom o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima – u javnosti poznatom kao „Svoj na svome“ – uspeo je ekspresno da se uspne na sam vrh liste najčitanijih u 2025. godini i još uvek je aktuelan.
Iako se ovaj zakon često doživljava kao jednostavno rešenje za legalizaciju nelegalnih objekata, njegova primena u praksi otvara niz pravnih, poreskih i tehničkih pitanja. Stoga smo za vas izdvojili pet ključnih činjenica koje je neophodno znati pre pokretanja postupka upisa nelegalnog objekta. Ceo tekst ovde

Bonus: Mapa gradilišta Srbije
Jedan od najpopularnijih servisa portala Gradnja.rs i naš „večiti favorit“ na listama čitanosti, Mapa gradilišta je jedinstven B2B alat za pretragu novih stambenih, poslovnih i infrastrukturnih projekata u Srbiji, a u trenutku pisanja ovog teksta statistika kaže da ju je u 2025. godini posetilo više od 41.000 korisnika, koji su ostvarili preko 146.000 pregleda. Sve o Mapi ovde

Srećni praznici!
