Izgubljen u prevodu: Novi spomenik na beogradskom trgu Terazije | Foto: Dušan Dželebdžić
Kolumna

Zašto kantaru nije mesto na Terazijama

Novi spomenik na Terazijama izazvao je burne reakcije ali i podsmeh građana. Istorija pokazuje da naziv ovog beogradskog trga nema veze sa vagom iliti kantarom.

Juče je na beogradskom trgu Terazije osvanuo spomenik u vidu velike vage, tj. trgovačkog kantara. Na prvi pogled moglo bi se pomisliti da velika vaga predstavlja logičnu asocijaciju na naziv Terazije. Međutim, upravo tu nastaje problem – naziv jednog od najpoznatijih beogradskih trgova nema nikakve veze sa trgovačkom vagom.

Naime, iako su terazije zaista sinonim za vagu ili kantar, pa se kao takve nalaze na zgradama koje imaju veze sa trgovinom ili pravom/advokaturom, taj naziv nema nikakve veze sa istoimenim trgom u Beogradu. Terazije jesu bile jedan od glavnih trgova još od 19. veka, ali nisu imale veze ni sa kakvom pijacom.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Skulptura vage sa dva tasa na Terazijama; Foto: Grad Beograd

Od čega zapravo potiče naziv trga

Naziv Terazije potiče od (staro)turske reči terazi što znači izvagati ili iznivelisati, a koristila se kao imenitelj za omanje kamene kule, koje su služile kao vodotornjevi, kojima bi se nivelisao pritisak vode. Jedna od tih kula-terazija nalazila se na mestu današnje Terazijske česme, koja je tako i oblikovana da formom podseća na osmanske terazije.

Inače, u Srbiji više ne postoje sačuvani ovi karakteristični obelisci, ali jedno naselje u Užicu takođe nosi taj naziv, verovatno po navedenom osmanskom vodotornju. Srećom, više osmanskih terazija je sačuvano na širem prostoru Istanbula, koji su različitih dimenzija i materijala.

Reč terazi koristila se kao imenitelj za omanje kamene kule, koje su služile kao vodotornjevi, kojima bi se nivelisao pritisak vode.

Terazijska česma | Foto: Wikipedia (Andrija12345678 – sopstveno delo)
Terazijska česma | Foto: Wikipedia (Andrija12345678 – sopstveno delo)
Terazije u Istanbulu | Foto: © Caner Cangül
Terazije u Istanbulu | Foto: © Caner Cangül

Spomenik kao promašeni likovni bukvalizam

Ako uzmemo u obzir ove istorijske činjenice, shvatamo da je navedeni spomenik, po svom konceptu, promašeni likovni bukvalizam, koji je opravdano izazvao podsmeh građana.

Kada bismo istom logikom tumačili nazive gradskih četvrti, mogli bismo da očekujemo spomenik petlu na Petlovom brdu, ogromnu višnju u Višnjici ili gazelu na mostu Gazela. Upravo zato javni spomenici ne bi smeli da počivaju na površnim etimološkim asocijacijama.

Spomenik na Terazijama | Foto: Dušan Dželebdžić

Saobraćajni inženjeri su naveli da postoji bojazan da se postavljanjem nekog predmeta na kružni tok ugrožava bezbednost učesnika u saobraćaju.

Sa druge strane, saobraćajni inženjeri su naveli da postoji bojazan da se postavljanjem nekog predmeta na kružni tok ugrožava bezbednost učesnika u saobraćaju.

Ovo je u najvećoj meri tačno, jer takvi predmeti mogu biti ometači prilikom vožnje, pogotovo ako je u pitanju manji kružni tok, kao što je ovaj na Terazijama.

U svakom slučaju, ovom spomeniku, velikom kantaru nikako nije mesto na Terazijama.

Izabrali smo za vas...

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Dizajn enterijera

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *