Ko čuva arhitektonsku ideju od konkursa do gradilišta? O realizaciji velikih investicija na BuildUpu 2026
O vremenu i ceni projektovanja, koordinaciji timova, ali i tome šta se gubi kada razradu već razvijenog rešenja preuzme novi projektantski tim, govorilo se na BuildUpu 2026.
Veliki projekti razvijaju se godinama, prolaze kroz različite faze i okupljaju brojne stručnjake. Tokom tog procesa menjaju se zahtevi korisnika, tehnička rešenja i uslovi realizacije. Kako obezbediti da arhitektonska ideja opstane kroz sve te promene i da autori učestvuju u odlukama koje određuju konačan izgled i funkcionisanje objekta?
To je bilo jedno od centralnih pitanja panela „Arhitektura velikih investicija: Od koncepta do realizacije“, održanog na konferenciji BuildUp 2026: Megaprojekti – Powered by CRH, 29. oktobra u Sava Centru.
Formalno uključivanje autora objekta u pripremu završne dokumentacije za izdavanje upotrebne dozvole predstavljalo bi korak ka boljoj praksi.
Razgovoru su prethodila pojedinačna predstavljanja projekata. Dragana Konstantinović i Slobodan Jović iz Studija 50 50 predstavili su „Novu viziju Novkabela“, Vladimir Đorić iz biroa Zabriskie govorio je o saradnji više od 20 biroa na Beogradskoj filharmoniji, Ilja Mikitišin iz biroa 4MIND o proširenju Elektrotehničkog fakulteta, a Dušan Milosavljević iz Marere o izazovima realizacije projekta Soul 64.
Moderatorka Vesna Krizmanić iz biroa Archinova Architecture usmerila je diskusiju na procese iza predstavljenih rešenja – od analize lokacije i ugovaranja projektantskih usluga do koordinacije stručnjaka i prisustva autora tokom izvođenja.
Pročitajte još na Gradnja.rs:
Koordinacija timova mora da bude prepoznata u ugovoru
Krizmanić je otvorila pitanje koliko su različite uloge arhitektonskog tima jasno definisane i ugovorene. Arhitekte na velikim projektima, uz razvoj sopstvenog rešenja, često koordiniraju rad drugih struka i preuzimaju odgovornosti koje zahtevaju dodatno vreme i resurse.
Vladimir Đorić je ocenio da pojedine uloge treba jasnije urediti i založio se za obavezan projektantski nadzor tokom realizacije javnih objekata. „Nažalost, dešava se da se veliki objekti realizuju bez učešća arhitekata“, rekao je Đorić.
Prema mišljenju moderatorke, interdisciplinarni tim koji je razvio projekat trebalo bi da prati njegovo izvođenje do kraja. Kao mogući pravac za unapređenje prakse pomenuto je i formalno uključivanje autora u završnu dokumentaciju koja prethodi upotrebnoj dozvoli.
Krizmanić se na ovu temu vratila i pred kraj razgovora, ukazujući da arhitekte neretko preuzimaju dodatne koordinatorske uloge da bi posao funkcionisao. Takvo angažovanje, ocenila je, treba učiniti vidljivim i vrednovati kroz ugovor.

Koliko se ulaže u projektovanje
Govoreći o vrednovanju projektantskog rada, Đorić se pozvao na istraživanje sprovedeno prethodne godine u okviru Asocijacije srpskih arhitektonskih praksi – ASAP. Prema podacima koje je izneo, prosečan udeo projektovanja u odnosu na direktne troškove izgradnje iznosio je oko tri odsto u Beogradu, a oko 1,5 odsto u ostatku Srbije, uključujući Novi Sad.
Te iznose ocenio je kao veoma niske u odnosu na obim posla i odgovornosti koje projektanti preuzimaju, ali i u odnosu na neke zemlje u regionu ili svet. Otvoreno je i pitanje rokova. Đorić je naveo da višegodišnje projektovanje složenog objekta ne treba automatski pripisivati sporoj administraciji.
Usaglašavanje zahteva, koordinacija i razrada sami po sebi zahtevaju vreme. Ukazao je i na potrebu da se sistematičnije prate trajanja velikih projekata, kako bi i investitori i projektanti mogli realnije da planiraju posao.

Novkabel i odluke koje prethode planu
Na primeru „Nove vizije Novkabela“, razgovor se vratio na fazu koja prethodi formalnoj planskoj i projektnoj dokumentaciji. Dragana Konstantinović objasnila je da je predstavljena strategija zasnovana na složenoj analitičkoj pripremi.
Prethodno istraživanje iskustava razvoja Novog Sada ukršteno je sa podacima, izgradnjom digitalnog blizanca i razmatranjem i lokacije i potencijalnih uticaja na nju. Cilj je bio da strateške odluke imaju argumentovanu osnovu.
Slobodan Jović je naglasio da projekat takve razmere treba da doprinese razvoju šireg okvira grada, uz uvažavanje interesa klijenta. U slučaju Novkabela, objasnio je, susret vizije autora i privatnog investitora omogućio je da se taj razvoj razmatra na strateškom nivou.

„Vi gradite grad, to je najskuplja stvar na svetu, a mi stalno pokušavamo da to uradimo što brže moguće“ – Slobodan Jović.
Posebno je upozorio na očekivanje da kvalitetno rešenje može nastati uz stalno skraćivanje vremena za rad. „Vi gradite grad, to je najskuplja stvar na svetu, a mi stalno pokušavamo da to uradimo što brže moguće“, rekao je Jović.
Konstantinović je dodala da predstavljanje strategije za Novkabel otvara dijalog o toj teritoriji još u ranoj fazi. Time se stvara prostor za razgovor pre nego što planski dokument bude završen i upućen na javnu raspravu.
Šta je proširenje ETF-a dobilo detaljnom ranom razradom
Ilja Mikitišin je proces izbora rešenja za proširenje ETF-a opisao kao transparentan, otvoren i inkluzivan. Posebno je izdvojio činjenicu da je pobednik konkursa dobijao ugovor za izradu projektne dokumentacije u unapred određenom obimu.
Takav postupak, objasnio je, omogućava učesnicima da od početka razumeju program, razgovaraju o projektnom zadatku i znaju kako će nastaviti rad ako njihovo rešenje bude izabrano.
Prema Mikitišinovim rečima, dokumentacija za ETF rađena je sa detaljnošću „na nivou malo unapređenog projekta za građevinsku dozvolu“. Ta rešenja zatim su ugrađivana u urbanistički projekat.

Dokumentacija je već u ranoj fazi razrađivana kroz brojne discipline, sa detaljnošću koja se približavala nivou projekta za građevinsku dozvolu.
Namena takvog pristupa bila je da se unapred otkriju problemi koji bi kasnije mogli da vrate postupak na prethodne korake. Razmatrani su i akustika i pristupačnost, uz usaglašavanje zahteva i potreba više fakulteta i drugih institucija u okruženju.
Mikitišin je naveo i primer prilagođavanja veze sa postojećim ETF-om. Na zahtev korisnika promenjen je nivo pristupa, što je zahtevalo remodelovanje konekcije, uz očuvanje osnovnog koncepta.
Kada razradu preuzme druga firma
U nastavku razgovora Mikitišin je ukazao na prekid kontinuiteta angažovanja autorskog tima. Kako je rekao, njegov tim nije dobio razradu narednih faza – projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje – već je posao poveren drugoj firmi.
Takav model ocenio je kao pogrešan zbog složenosti odluka koje su već donete. Novi tim mora da razume zašto je određeno rešenje usvojeno, kako su zahtevi usaglašeni i koje su posledice eventualnih promena.
Krizmanić je zato pozvala na inicijativu kojom bi se uredio kontinuitet angažovanja autora tokom narednih faza projektovanja i izvođenja.

Od projektantske odluke do isporuke betona
Dušan Milosavljević je temu koordinacije približio iz ugla proizvodnje i isporuke betona. Naglasio je da na velikom projektu moraju da budu sinhronizovani proizvodnja, tehnologija, kontrola kvaliteta, logistika i komercijala, uz jasno definisane odgovornosti i ciljeve.
„Najbitnije je da taj beton isporučimo na vreme i da stigne u kvalitetu na koji smo se obavezali“, rekao je Milosavljević.
Promena vremena, kvar ili zastoj opreme mogu da poremete planirano betoniranje, pa timovi moraju da imaju sposobnost i ovlašćenje da brzo reaguju. Prema njegovim rečima, davanje prostora zaposlenima da donose odluke doprinosi njihovoj stručnosti i odgovornosti.

Kako struka može da zaštiti kvalitet prostora
Završno pitanje moderatorke bilo je kako se arhitektura brani u praksi. Vladimir Đorić je naglasio značaj regulative, primene postojećih iskustava iz regiona i Evropske unije i jačanja stručnih institucija, uključujući formiranje arhitektonske komore.
Dragana Konstantinović je ukazala na edukaciju, integritet i autoritet struke, koji treba da omoguće i bolje razumevanje arhitekture u javnosti. Slobodan Jović je dodao potrebu za izborom stručnjaka zasnovanim na znanju i odgovornim ponašanjem onih koji preuzimaju posao.
Ilja Mikitišin je razgovor vratio na odnos zgrade i njenog okruženja. I privatni objekat učestvuje u zajedničkom prostoru i utiče na druge ljude. Upravo zbog tog uticaja, odgovornost projektanata i kvalitet svake faze dokumentacije imaju značaj koji prevazilazi pojedinačnu investiciju.
Pogledajte produženi aftermovie sa BuildUpa 2026
Zabeležite i datum narednog susreta: BuildUp 2027 održaće se 20. oktobra 2027. godine.
Konferenciju BuildUp 2026 powered by CRH Adria & Western Balkans podržali su EuroDOM, Kärcher, Isomat, Delta Real Estate, Knauf Insulation + MIVUS, Xella, Alumil, Intra Lighting, MC-Bauchemie, REHAU, Hörmann, Saint-Gobain Glass, PREFA, Geberit, Marera, Tarkett, Lamex Fundermax, Sika, TeamCAD, Garda, Mara Home, Schneider Electric, Fabbrica Estetico, K8 Properties, Volum3, Stegu Adria, Jekko, FEAL, SilentBox, Alpod FLOOREXPERTS, Blok Properties, TECE, Beton Plus, Nebessa, Atlas Sofas, Infinity Motion, Radin AG i Jugogradnja.
