Novi Sad izlazi na reku: Urbanisti planiraju novu stambenu zonu uz Dunavac
Planovi generalne regulacije predviđaju uređenje obale, nove opštegradske centre, sportsko-rekreativne zone i stambeno-poslovne blokove na površini od 21 hektara.
Imajući u vidu da je svaki kupljeni kvadrat postao valuta sigurnosti, čini se da za stanogradnju u Srbiji nema zime. Jedan od takvih primera stiže iz Novog Sada, u kojem se intenzivno planiraju nove urbane zone i proširenje stambenog fonda.
Trenutno se na novosadskom ranom javnom uvidu nalazi nekoliko planova generalne regulacije koji predviđaju nove stambenjake. Najnoviji među njima, ali i najinteresantniji, čini se plan izlaska grada na reku, odnosno uređenje i naseljavanje obale rečnog rukavca po imenu Dunavac.
Pročitajte još na Gradnja.rs:
Planom opisana dva opštegradska centra
Opisano područje se širi ka severu sve do Bulevara despota Stefana i ulice 1300 kaplara, na kojem se trenutno nalaze objekti vojske i barake nekadašnje industrijske zone. Dotični lokalitet ima jedan od najvećih potencijala za investicije, s obzirom na ogromnu površinu, prirodno okruženje, blizinu Dunava, obližnji kej, ali i već postojeću urbanu matricu dobro poznatog novosadskog Limana.
Ukupna površina koja se u ovom slučaju posmatra ima 21 hektar. Planom su opisana dva opštegradska centra, jedan uz ulicu 1300 kaplara, na mestu vojske, a drugi na Bulevaru despota Stefana. Njihova ukupna površina iznosi 10 hektara, a u okviru sadržaja planiraju se stambeni i stambeno-poslovni objekti do 10 spratova, sa prostornim reperima od 14 spratova, uz maksimalni indeks zauzetosti do 40%.
Očekuje se da objekti uz reku imaju atraktivne vizure, sa sadržajima ugostiteljstva poput restorana i kafe-barova. U okviru opštegradskog centra urbanisti su predvideli i predškolsku ustanovu, a potencijalno se ostavlja prostor i za edukativne centre i likovne radionice.

Planiraju se stambeno-poslovni objekti do 10 spratova, sa prostornim reperima od 14 spratova, uz maksimalni indeks zauzetosti do 40%.
Ozelenjavanje bi u ovom slučaju trebalo da prožima stambeno-poslovne blokove, odnosno objekte, kao i sportsko-rekreativni sadržaji. Uz Bulevar despota Stefana predviđen je i skver površine 3.500 kvadrata koji bi funkcionalno povezao sadržaje u stambeno-poslovnim zonama, sportsko-rekreativne površine i pešačke zone.
Spomenute sportsko-rekreativne površine u okviru zelenila protezaće se obalom Dunavca na površini od 78.000 kvadrata. Sadržaji koji bi trebalo da privuku značajan broj Novosađana na ovom prostoru su šetališta, sportski tereni, dečja igrališta, teretane na otvorenom, polja za igru i slično. Uz sam zeleni pojas naći će se i odbrambeni nasip sa šetalištem.
Izmene u okviru saobraćaja čine se posebno interesantnim. Naime ulica 1300 kaplara bi trebala da ostvari novu vezu sa Bulevarom despota Stefana u cilju adekvatnijeg protoka saobraćaja, dok će preostali istočni deo postati slepa ulica. Most preko Dunava u produžetku Bulevara Evrope će definitivno podići atraktivnost i pristupačnost opisanom području.

Transformacija „Češkog magacina“
Konstrukciji mosta, iznad obližnjeg Ribarskog ostrva, pristupaće se putem rampi na uglu sa Bulevarom Evrope i ulicom 1300 kaplara, u okviru koje je predviđena kružna raskrsnica.
Još jedan interesantan detalj krije se u ideji o transformaciji „Češkog magacina“ u namenu kulture, poput muzeja mašinstva ili centra industrijske baštine. Zgrada je evidentirana kao spomenik kulture i trenutno čini deo fundusa Biblioteke Matice srpske.
Kao naručilac izrade plana potpisana je firma DOO „Neimar“ Novi Sad, a kada bi izgradnja trebala da otpočne još uvek nije poznato, s obzirom na postojeće vojne objekte koji su još uvek u funkciji.
Nove zgrade na Telepu i Rotkvariji
Još aktuelnih planova govore u prilog budućoj stanogradnji. U ulici Ćirila i Metodija na Telepu, u okviru urbanističkog bloka 505, planira se trospratna zgrada sa podrumskom etažom kao stambena ili stambeno-poslovna, a kao naručilac izrade plana navodi se kompanija „Vlasina Inženjering“ d.o.o.
Ista firma planira izgradnju i na uglu ulica Vuka Karadžića i Đorđa Markovića Kodera. Stambeni, odnosno stambeno-poslovni objekat imaće spratnost u rasponu od prizemlja sa dva sprata i potkrovljem do prizemlja sa četiri sprata i potkrovljem.


Kompanija „Ćojder Invest“ d.o.o. Novi Sad planira stambeni kompleks preko puta Fudbalskog centra „Vujadin Boškov“.
I veternička stanogradnja nastavlja da se razvija u standardno poznatom maniru kao i poslednjih nekoliko godina. Budući da je Veternik prepoznat kao atraktivno mesto za ulaganje u investicije, s obzirom na svoj položaj između Novog Sada i Futoga, u tom pogledu kompanija „Ćojder Invest“ d.o.o. Novi Sad planira stambeni kompleks preko puta Fudbalskog centra „Vujadin Boškov“.
Na ovom prostoru nepravilnog oblika, omeđenom ulicom Heroja sa Košara i ulicom Nikole Mihajlovića, naći će se stambeni kompleks u vidu dvospratnice sa povučenim spratom.
Urbanisti planiraju još stambenjaka i na Bulevaru patrijarha Pavla, u neposrednoj blizini novoizgrađene zgrade Hitne pomoći. Prazan prostor između prisutnih zgrada biće popunjen četvorospratnicom sa potkrovljem, ali i ozelenjenim skverom sa terenima za igru dece ili istrčavanje pasa.

Da li će sve izraženija dinamika rasta adekvatno transformisati ovaj grad u savremeni regionalni centar?
S obzirom na ambiciozne urbanističke planove i zainteresovanost investitora da ulažu na najatraktivnijim novosadskim lokacijama, čini se da se potencijalno očekuje preobražaj grada u drugačiji Novi Sad.
Popunjavanje horizonta novim kvadratima intenzivnije je kao nikada pre. Da li će sve izraženija dinamika rasta adekvatno transformisati ovaj grad u savremeni regionalni centar?
Trenutne uvide u opisane planove moguće je ostvariti do 19. novembra, odnosno 2. decembra tekuće godine.

Stambeno-poslovni objekti do 10 spratova, sa prostornim reperima od 14 spratova. Buhahaha!
Na obali Dunava se ni slucajno ne smeju graditi visespratnice. Limani su najblize reci sto je moguce. Uz obalu je najvazniji nasip, a veliku ulogu ima i relativno uzan pojas zelenila i drveca koje po malo stiti od poplavve, proizvodi kiseonik, smanjuje efekat globalnog zagrevanja.
Sve ok,ali čemu tolika spratnost… Četiri sprata na takvoj lokaciji su dovoljna. Sve ostalo je preterivanje
Na žalost, novosađani od ovog prebrzog razvoja imaju malo kvalitetnog života, postaju robovi u Gradu rođenja i stranci sami sebi. Mladi rade u Beogradu, za preživljavajuću zaradu, a tu izgradnju kupuju oni koji nemaju zaradu već bogatstvo od negde, od igara na sreću.
Kvalitet života nije kvantitet.