Šta je zajedničko za pametne telefone, BIM i uštede u investicijama u građevinarstvu?
BIM za cilj ima prvenstveno povećanje produktivnosti i učinkovitosti, što povlači za sobom smanjenje troškova investicije, povećanje kvaliteta i umanjenje troškova održavanja, piše Petar Dragić.
Životne navike svih nas su se dosta promenile u poslednje vreme, naravno pod velikim uticajem novih tehnologija i inovacija koje sada dolaze bez velikog perioda „inkubacije“ pre same primene. Tako, samo pogledajte i vratite se unazad 5 godina, kada su se počeli masovno primenjivati smart telefoni jer to su bili telefoni koji su zapravo imali odličan ekran na dodir, wi-fi, aplikacije za stvari koje smo koristili do tada samo na računaru i olakšavali su komunikaciju bez posrednika GSM operatera – što prija za novčanik.
Većina ljudi danas ima smart telefon i pored toga što je odavno svima zamenio budilnik, koristi se za svakodnevnu komunikaciju (sve više preko različitih internet servisa), dostup do računa u banci (uvid i transferi) i za druge stvari koje su plod modernih inovacija. I možemo zaključiti da živimo u vremenu novih tehnoloških inovacija ili još tačnije u eri kada informacija ima ključnu ulogu. Pojedini smatraju da smo ipak i dalje u industrijskoj eri i da možemo ekonomski dosta uznapredovati navodnom „reindustrijalizacijom“ ali se lično ne bih složio i smatram da smo u poslednjih deset godina (ako ne i više) u eri Informacije ili u četvrtoj industrijskoj revoluciji sa čime se već mogu složiti.
Šta je to BIM i kakve veze imaju informacione tehnologije s građevinarstvom?
Ključna stvar i u ovome je novi tehnološki pristup koji u sebi ima za osnovu informacije, ali hajde da vidimo kako i zašto. Building Information Modeling bi bilo u prevodu informacijsko modelovanje objekata, naravno odnosi se na građevinske objekte kao što je zgrada, put, kuća, most, pruga i slično. Zapravo, ovo je pojam koji se javio u arhitekturi i građevinarstvu i on je sada popularizovan i kod nas jer sve što se vezuje u današnje vreme za informacione tehnologije ne poznaje bilo kakve granice i brzo dolazi do korisnika.
Istorijski gledano pojam BIM se javlja još 1970. godine u članku preduzeća Autodesk (G.A. van Nederveen i F.P. Tolman). Tako da u današnje vreme postaje prihvaćen izraz BIM i on predstavlja metodologiju, odnosno, skup pristupa i procesa građevinskim objektima od samog planiranja do nastajanja, životnog perioda, održavanja i uklanjanja objekta odnosno sveobuhvatni životni ciklus objekta.
BIM predstavlja skup pristupa i procesa građevinskim objektima od samog planiranja do nastajanja, životnog perioda, održavanja i njegovog uklanjanja
Najlakši način da se prezentuje neki građevinski objekat urađen po BIM metodologiji jeste da se pokaže njegov 3D izgled, odnosno, vizuelna predstava objekta koju samim tim može razumeti i šira javnost a koja nije iz sektora građevinarstva i arhitekture. Zapravo i 3D model spada u osnovne elemente po BIM metodologiji ali nije sam po sebi BIM model ako nema bitnu karakteristiku, a to su informacije.
Tako da rešimo osnovne zablude u BIM-u a to je ako imamo napravljen 3D model (koji treba biti solid) znači da imamo BIM model ili ako koristimo Autodesk Revit ili CGS Labs Plateiu, znači da smo već u BIM-u. Ne, to nije tačno! Navedena softverska rešenja omogućavaju BIM procese i samu integraciju. Plateia ili Revit i drugi su softveri koji omogućavaju da se kreiraju BIM modeli, a koji služe za dalju integraciju projekta po BIM metodologiji.
![](https://www.gradnja.rs/wp-content/uploads/2018/09/bim-softver-1-782x423.jpg)
BIM, je očigledno nešto lepo, ali čemu sve to?
Da, slažem se da je za oko lepo videti objekat odnosno model koji je u tri dimenzije (3D zgrada, 3D pruga, 3D put, 3D most i slično) ali da bi ti objekti bili funkcionalni, oni moraju imatu i određene atribute odnosno informacije, kao što bi npr. jedan put (3D model) kreiran po BIM metodologiji morao sadržati potrebne informacije koje nazivamo još i meta podacima.
I na osnovu tih informacija u modelu se zatim u sledećoj fazi mogu kreirati 4D modeli (3D model sa terminskom komponentom), 5D modeli (3D model za finansijskom komponentom), 6D modeli (modeli koji će služiti u fazi održavanja).
Da li nam je potreban BIM i ko ima koristi od toga?
Često je ovo kritičko pitanje u pogledu na BIM, što delom i podržavam jer i sam gledam i smatram da se neke stvari trebaju posmatrati sa kritičke strane ali da to bude objektivno, a ne otpor novim pristupima i novim tehnologijama što iziskuje i dodatne napore, učenja i usavršavanja korisnika odnosno svih onih koji će biti u tome. BIM je u mnogim zemljama usvojen kao regulativa i obaveza za sve projekte koji se rade za javnu upravu tako da u Evropi svakako prednjači Velika Britanija i skandinavske zemlje po tom pitanju. U našem regionu je to Slovenija (iako nema još zakonsku obavezu primene BIM-a) gde su urađeni pojedini projekti i izgrađeni objekti po BIM metodologiji i gde su se uočile prednosti u odnosu na tradicionalni pristup od same faze planiranja do projektovanja, gradnje i održavanja objekta.
BIM za cilj ima prvenstveno povećanje produktivnosti i učinkovitosti, što povlači za sobom smanjenje troškova investicije, povećanje kvaliteta i umanjenje troškova održavanja. A sve to se može jedino dostići saradnjom svih koji su uključeni na projektu u celokupnom životnom ciklusu.
Uzimajući u obzir i iskustva u zemljama koje su uvele BIM i ostvarile uštede u investicijama od 10 do 20%, kao i to da su formirane na određenim nivoima posebne radne grupa i tela koja se bave BIM pitanjima i benefitima digitalizacije u građevinskom sektoru, smatram da bi trebalo otpisati svaku sumnju u ovaj novi netradicionalni pristup.
Vrativši se na početak ovog članka i činjenice da su u današnje vreme, internet i informacione tehnologije učinile da se do novih saznanja, iskustava i tehnologija dolazi veoma brzo, period „inkubacije“ (ili onog našeg da treba vremena i vremena da to dođe…) je sve manji, tako da ćemo zasigurno u budućem početi primenjivati i BIM i na našem domaćem tržištu. Tome u prilog ide i to da su objavljeni i prvi tenderi od strane javne uprave za primenu i implementaciju BIM procesa i u Bosni i Hercegovini, tako da je to velika šansa za mnoge koji su spremni za promene i nove pristupe ali i izazovi za celokupan građevinski sektor (projektantske firme, izvođače, nadzor kao i one koji se bave održavanjem).
Kad ste već ovde…