Vila DL u Tivtu: Precizan odgovor na usku parcelu i gustu obalu
Uski front ka moru i gusta izgrađenost oblikovali su koncept vile od 485 m², gde arhitektura proizlazi iz ograničenja, a ne iz formalnog izraza.
Na parceli sa minimalnim izlazom na more i u gotovo potpuno izgrađenom okruženju, arhitektura nije imala luksuz slobode. Upravo zato postala je – precizan odgovor.
O projektu Vila DL – apartmanskom objektu od 485 kvadrata u Donjoj Lastvi kod Tivta – govori arhitekta Predrag Milutinović iz studija Mapa Architects, uvodeći nas u proces nastanka arhitekture koja proizlazi iz ograničenja parcele.
Pročitajte još na Gradnja.rs:

Jednostavan zahtev u složenom kontekstu
Polazna tačka projekta bila je, naizgled, jednostavna i očekivana za vilu na moru – klijent je tražio jasnu orijentaciju svih apartmana ka pogledu, maksimalno otvorene dnevne zone, oslobođen parter bez barijera i bazen koji neće razdvajati, već objedinjavati prostor.
„Međutim, ovi zahtevi su postavljeni u kontekstu koji je daleko od idealnog na parceli minimalnog fronta prema rivi, u gustoj i već formiranoj mikrostrukturi izgrađenog tkiva. Odgovor na takav zadatak nije mogao samo biti linearan. Razvijan je kroz niz brzih kroki modela i skica, ali i kroz kontinuirani dijalog sa klijentom“, kaže Milutinović i nastavlja:
„U tom procesu bilo je nužnih pomeranja i sa jedne i sa druge strane, ali je ključ ostao u zajedničkoj težnji da se pronađe jasan odgovor na konkretnu situaciju, ne apstraktan model, već arhitektura koja prihvata zatečeni ‘mikro haos’ i u njemu uspostavlja red“.

Projektom vile postignuta je arhitektura koja prihvata zatečeni ‘mikro haos’ i u njemu uspostavlja red.
Kako ističe sagovornik Gradnje, osnovna ideja oblikovanja bila je umetanje strukture koja ne deluje invazivno, već se mimikrijski uklapa u postojeću izgrađenu matricu. „Forma nije nametnuta kao autonomni gest, već je proistekla iz utilitarnog programa i ograničenja parcele. Upravo ta ograničenja postala su ključni generator arhitekture“, kaže Milutinović.
Kroz prve skice razvijena je ideja linearnog zida kao nosioca organizacije, uz koji se nižu sadržaji. Zahtev da svi apartmani budu orijentisani ka moru uslovio je postavljanje smeštajnog volumena upravno na liniju dnevnih zona. Ovim pomakom formiran je natkriveni prostor koji istovremeno povezuje i diferencira dvorište, omogućavajući jasnu hijerarhiju kretanja i boravka.

U dnevnim zonama, uprkos gustoći okruženja, ostvaruje se kontinuiran kontakt sa spoljnim prostorom, bez osećaja zatvorenosti.
„Iako je geometrija parcele nepovoljna i sužena u zoni dnevnih prostora, upravo takva postavka omogućila je oslobađanje značajnog dela partera. Taj prostor je dao dodatnu slobodu i preglednost,a dodatno je oblikovan kroz pažljivo odabranu vegetaciju koja unapređuje i definiše ambijent“, objašnjava autor.
Kretanje kroz parcelu organizovano je kao sekvenca prostora od ulaznog dvorišta, preko natkrivenog centralnog dela, do intimnijeg zadnjeg dvorišta. U dnevnim zonama, uprkos gustoći okruženja, ostvaruje se kontinuiran kontakt sa spoljnim prostorom, bez osećaja zatvorenosti.

Kako je organizovan program vile
Program objekta razvijen je kao kontinuiran sistem prostora sa jasnim funkcionalnim vezama. Prizemlje objedinjuje dnevne sadržaje – dnevnu sobu, trpezariju i kuhinju u jedinstvenom, protočnom prostoru koji se preko natkrivenog trema nastavlja ka spoljašnjoj kuhinji i zoni boravka. Spavaći blok organizovan je na dve etaže.
Na prvom spratu nalaze se tri apartmana koji se otvaraju ka zajedničkoj terasi iznad dnevnih zona, odakle se linearno, preko mosta, pristupa drugoj terasi iznad garaže, kao najisturenijoj tački ovog “pokrenutog” objekta prema moru.
Na drugom spratu smešten je master apartman sa dodatnim apartmanom za goste. Sve smeštajne jedinice imaju direktnu orijentaciju ka moru, objašnjava arhitekta Predrag Milutinović.

Most koji povezuje dva volumena
Konstruktivni sistem je armirano-betonski, skeletni, sa zidovima i platnima koji prate organizaciju prostora. Poseban segment predstavlja most koji povezuje glavni i pomoćni objekat.
„Rešen je kao slobodna greda (čelični rešetkasti nosači) oslonjena na dva masivna čelična stuba ispunjena betonom, kružnog preseka, delimično prislonjena na objekte, ali konstruktivno dilatirana”, objašnjava sagovornik Gradnje i dodaje:
„Njegova realizacija bila je dodatno uslovljena promenama tokom projektovanja, ali je upravo takvo rešenje omogućilo da se izvede u završnoj fazi gradnje, bez opterećenja procesa izgradnje i uz maksimalnu fleksibilnost na gradilištu”.

Gradnja uz more: voda kao glavni problem
Za Milutinovića i njegove saradnike – Filipa Pajovića, Slađanu Aničić i Helenu Planjanin – najveći izazovi pojavili su se u samom konceptu i postavljanju objekta, posebnih zona jer je program bio zahtevan – a parcela dodatno, što zbog svoje pozicije, geometrije – a sve to pojačano urbanističkim i postojećim ograničenjima u odnosu na zateknute već izgrađene mase i odnose.
„Projektovanjem je razmišljano o očekivanim problemima u izgradnji, pre svega zbog nivoa podzemnih voda jer je voda vrlo plitko, a sama blizina mora pojačava dodatno plavljenjem i jačim intenzitetima vode iz podzemnih izvora”, navodi osnivač studija Mapa Architects.

U periodu izgradnje obaran je nivo vode, koju težina objekta nadoknađuje pritiskom koji daje potpunu stabilnost i sigurnost.
Konstruktivci Bojana Drulović i Milomir Živanović su posebnu pažnju obratili na uzgon, koji je rešavan crpljenem vode u periodu izgradnje i formiranju kontra opterećenja dok izgradnja traje kako bi se preraspodelilo opterećenje na izgrađenim i slobodnim delom.
„U periodu izgradnje obaran je nivo vode, koju težina objekta nadoknađuje pritiskom koji daje potpunu stabilnost i sigurnost. Zaštita susednih objekata je posebna tema, zbog njihove blizine i same strukture tla sa već pomenutim problemom podzemnih voda”, napominje autor.

Arhitektura kao odgovor, ne spektakl
U kontekstu u kojem nova gradnja često teži dominaciji, ovaj objekat svesno bira drugačiji pristup. Tako projekat Vila DL postavlja težnju na arhitekturu kao precizan odgovor, a ne kao vizuelni spektakl.
„Svedena geometrija, odsustvo dekoracije i monohromatska belina ne služe neutralnosti, već smirivanju prostora i naglašavanju onoga što je suštinsko – proporcije, svetlosti i pogleda. Arhitektura ovde ne ruši postojeći urbani organizam ona ga disciplinuje i dopunjuje,” zaključuje arhitekta Milutinović.
Grafički prilozi








Foto-galerija
Faktografija
Vila DL
Donja Lastva, Tivat, Crna Gora
S Family
Predrag Milutinović & Mapa Architects
Filip Pajović, Slađana Aničić, Helena Planjanin
Bojana Drulović, Milomir Živanović
2024.
2026.
485 m²
P+2
Arco doo, Herceg Novi
Miloš Martinović












