In Memoriam, Kolumna

In memoriam: arhitekta profesor Milan Pališaški

Gotovo svaki segment života arhitekte Pališaškog bio je u duhu borbe za jedno bolje, modernije društvo – piše istoričar umetnosti Marko Stojanović.

Napustio nas je još jedan bard moderne arhitekture. U svakom pogledu borac za jednu novu epohu, arhitekta Milan Pališaški ostavio je vredan i neizbrisiv trag na polju naše arhitekture i dizajna u drugoj polovini 20. veka. Bio je svestrana ličnost, posvećen i dosledan u promovisanju principa modernizma, po uzoru na svoje velike kolege Misa, Korbizjea i Rajta.

Iskustva sa Sremskog fronta dodatno su potkrepila Milana u svojoj posvećenoj borbi za modernu arhitekturu i dizajn.

 

Milan Pališaški rođen je 1927. godine u Bačkoj Palanci. Gimnaziju završava u Novom Sadu, a arhitektonski fakultet 1953. godine u Beogradu. Nakon jedne decenije samostalnog rada, postaje nosilac stipendije Fordove fondacije, a gotovo dve decenije, od 1974. do 1993. godine, zaposlen kao profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Jedan je od izvornih članova-osnivača ULUPUDUS-a, od kojeg 1961. godine dobija Godišnju nagradu, a 1987. i Nagradu za životno delo. Godinu dana ranije osvaja nagradu 30. Oktobarskog salona u Beogradu i Oktobarske nagrade grada Beograda. Dobitnik je Velike nagrade SAS-a za životno delo, a bio je osnivač i stalni član Akademije arhitekture Srbije.

Gotovo svaki segment života arhitekte Pališaškog bio je u duhu borbe za jedno bolje, modernije društvo. Najpre kao još maloletni partizanski dobrovoljac, suprotstavio se 1944. godine okupatoru na tlu svog rodnog Srema. Bio je u društvu svojih budućih kolega i nerazdvojnih prijatelja, arhitekata Branislava Milenkovića i Bogdana Bogdanovića. Iskustva sa Sremskog fronta dodatno su ga potkrepila u svojoj posvećenoj borbi za modernu arhitekturu i dizajn.

Od stambenjaka do enterijera

Minimalistička jednostavnost, funkcionalnost i ekspresionistički detalji osnovne su karakteristike njegovih dela. Veoma je cenio stručno nadmetanje na konkursima, u kojima je učestvovao pola veka, od završetka studija do prvih godina 21. veka. Uspešno se dokazao na polju stambene arhitekture, projektujući sedam stambenih objekata u ulicama Svetog Save, Prote Mateje i Beogradske u Beogradu, a sve u duhu posleratne moderne Beogradske škole arhitekture. Od drugih izvedenih objekata izdvajaju se hotel i autobuska stanica u Bačkoj Palanci, poslovna zgrada Sat u Sremskoj ulici i Zanatsko-trgovački centar u ulici Maršala Birjuzova u Beogradu.

Izložbena arhitektura bila je jedna od specijalnosti arhitekte Pališaškog. S velikim uspehom je projektovao izložbene paviljone Jugoslavije na Svetskim izložbama u Tokiju, Vankuveru i Sevilji u periodu od 1985 do 1992. godine.

Pališaški je bio jedan od naših najpoznatijih enterijerista. Memorijalni muzej Ive Andrića, Muzej primenjene umetnosti u Beogradu, Etnografski muzej u Beogradu, enterijer zgrade „Geneks“ na Novom Beogradu (autor arhitekta Mihajlo Mitrović), uređenje, adaptacija i opremanje starog i novog segmenta Narodnog Pozorišta, kao i enterijer Muzeja Narodnog pozorišta u Beogradu, stajalište podzemne stanice „Vukov spomenik“ u Beogradu, rekonstrukcija nove kuće košarkaša i trenera Dušana Ivkovića u Beogradu, samo su neki od mnogobrojnih dela koja su ostala iza našeg proslavljenog moderniste.

Pravičan i podsticajan

Pališaški se ugledao na najpoznatije svetske moderniste, pa se kao i njegove slavne kolege sa velikim uspehom oprobao i na polju dizajna komadnog nameštaja. Fotelje, trosedi, stolovi, komode i drugi komadi, do poslednjih detalja su ergonomoski i estetski usavršeni, pa se mogu smatrati dostojnim omažima jednog Brojera ili Le Korbizjea.

Arhitekta Milan Pališaški bio je posvećeni kreator jednog modernog ukusa na polju arhitekture i dizajna. Do kraja života ostao je dosledan svojim idejama i principima, u borbi za jedan novi, lepši svet. Kao profesor, bio je strog, ali pravičan i pedagoški podsticajan prema svojim studentima i saradnicima, a u privatnom životu odmeren i veran prijatelj.

Milan Pališaški umro je 30. jula 2017. godine u Beogradu.

Foto: Knjiga „Milan Pališaški arhitekta“, urednik Slobodan-Giša Bogunović, izdavač: Sofos

[accordion title=“O autoru teksta“ close=“0″]marko-stojanovicMarko Stojanović, diplomirani istoričar umetnosti, vlasnik je jedinstvenog showrooma Shamliza u Beogradu. Aktivno se bavi temama arhitekture i urbanizma u glavnom gradu.[/accordion]

Kada ste već tu pročitajte i ovo:

Novi Beograd – ugroženi urbanizam

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *