Gradilište kompleksa Panorama 26 u Novom Beogradu; Foto: Gradnja
Izdvojeno, Izvođenje

GP Napredov objekat u Bloku 26 dostigao punu visinu od 65 metara

Najviši objekat uz Bulevar Mihajla Pupina dobio je svoj konačni gabarit, a nakon završetka armiranobetonske konstrukcije slede radovi na fasadi i uređenju enterijera.

Kompleks Panorama 26 kompanije GP Napred, koji se gradi u Bloku 26 na Novom Beogradu, dostigao je svoju punu visinu od oko 65 metara, čime je završena izgradnja armiranobetonske konstrukcije i definisana konačna silueta budućeg kompleksa.

Dve godine nakon naše prethodne posete gradilištu, može se videti da su radovi dosta odmakli. Nakon završetka grubih građevinskih radova, u narednom periodu očekuje se izvođenje fasade, ugradnja instalacija i završni radovi u enterijeru, kada će objekat dobiti svoj konačni arhitektonski izgled.

Penthausi duple visine su na polovini objekta; Foto: Gradnja

Među stanovima u zgradi izdvajaju se penthausi duple visine, smešteni na polovini objekta.

Reč je o najvišem objektu uz Bulevar Mihajla Pupina, koji se sastoji od dve funkcionalne celine – stambene kule sa 17 spratova i poslovnog objekta od osam spratova, ukupne bruto površine od oko 68.660 kvadratnih metara.

Stambena kula projektovana je tako da deo stanova bude orijentisan prema Palati Srbije, dok se na sredini kule nalaze penthausi duple visine.

Prvi od tri objekta u transformaciji Bloka 26

Kompleks predstavlja prvu fazu planirane transformacije Bloka 26, u okviru koje je predviđena izgradnja ukupno tri stambeno-poslovna objekta. Nakon toga, predviđa se i izgradnja četiri poslovne kule od po 120 metara prema Bulevaru Zorana Đinđića.

Po završetku, novi kompleks će značajno promeniti vizuru jednog od najprometnijih delova Novog Beograda, neposredno uz Bulevar Mihajla Pupina i Palatu Srbije.

Urbanistički projekat koji potpisuju Jovan Mitrović i Dejan Miljković

Energoprojekt u novoj fazi poslovanja

Projekat u Bloku 26 istovremeno predstavlja i jedno od poslednjih velikih ostvarenja koje je razrađivao Energoprojekt kao javno akcionarsko društvo. Nakon što je početkom jula većinski vlasnik Napred razvoj povećao udeo na više od 90 odsto akcija, pokrenut je proces prinudnog otkupa preostalih akcija, čime kompanija ulazi u novu fazu svog poslovanja.

Podsetimo, razradu projekta objekta u Bloku 26 radio je Energoprojekt Arhitektura i Urbanizam, dok idejno rešenje potpisuju arhitekte Jovan Mitrović i Dejan Miljković.

Pogledajte kako danas izgleda gradilište:

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Gradnja.rs (@gradnja)


O megaprojektima na BuildUp 2026

Projekti poput kompleksa u Bloku 26 pokazuju koliko velike investicije danas utiču na razvoj gradova i menjaju njihovu vizuru. Upravo će megaprojekti biti jedna od centralnih tema konferencije BuildUp 2026, koja će 29. oktobra u Sava centru okupiti investitore, projektante, izvođače i predstavnike javnog sektora kako bi razgovarali o planiranju, projektovanju i realizaciji najvećih građevinskih poduhvata u Srbiji.

Izabrali smo za vas...

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Dizajn enterijera

Srodni tekstovi

10 komentara

  1. DejanBG88

    Baš je lepo čučnula ova zgrada. Sviđa mi se i ostatak projekta, mada mislim da nisu trebali da limitiraju visinu poslovnih kula jer je ova lokacija kao stvorena za 200-250+ metara zgrade. Pošto izgradnja poslovnih kula nije tako blizu, taman ima dovoljno vremena da pivotiraju projekat ka duplo višim kulama.

    1. Nikola

      Upravo
      .cemu limitiranje.. poenta nije da se odmah usele..nego vremenom kako grad raste tako se i pune sadrzajem.. msm pola stospratnica u Sidneju je i dalje 1/3 prazna ali zato ke idealna za offi8soace po odličnoj ceni..za mala i veća preduzeća.. i sve u preko 250 m.. nema logike više graditi ništa niže pogotovo u Beogradu..ako ovako nastavimo da limitiramo pojesce Srbiju..kule i trebaju da budu oko 250-30 metara sa dobrim sadrzajima oko njih i tako se pravilno razvija hrad bez prenaseljenosti nedostatka zelenila..jer upravo taj medju prostor je bar u Sidneju mesto mini šuma parkova impozantne lepote sa sve podzemnim.parkingom.. mada oni su problem parkinga resili tako sto su izgradili 40spratne garaze u sred grada lepo i prijatno projektovane..sa hiljadama parking mesta..

  2. Nikoola

    Arhitektama oduzeti licencu. Neverovatno mi je da neko isprojektuje nesto toliko ruzno. Pritom stanovi se prodaju kao veoma lux, a arhitektura kao iz doba Jugoslavije. Nije ni cudo sto im prodaja stanova ide bas lose. Premium kupci zele vrhunsku arhitekturu.

    1. Li

      Sto se mog licnog stava tice stan do treceg sprata.
      Sve preko toga su kavezi za ptice.
      Nema dviriste ,ima terasu skucenu i tu su mi neki premijum vlasnik.
      Premijum si prijatelju ,kada sednes u dvoriste ,nogom si na tlu a ne letis kao ptice

  3. Aleksandar

    Radio sam na zgradi. Subotom kad počinje služba, zvona dižu iz (mrt…) najdubljeg sna. Nemam ništa protiv zvona, samo kažem da su lepo zatvorili crkvu sa tri strane. Još jedan uspešan projekat gradskih urbanista. Samo Napred.

  4. Jevrem

    Ma to je bayno….nastavi jos visinu….uzece to crni djavo pod svoje….kakva rugobq od objekta..

  5. miki

    živimo u vrlo uzbudljivom vremenu, vreme će pokazati na čega beograd liči i kvalitet arhitekture, sretno

  6. Art

    Čemu ovoliko visoke nehumane zgrade .Sa ti spratova deca ne izlaze na ulicu a i sam prostor po tom gBaritu spavaće utisak da si medju strancima. U današnje vreme u takvim zdanjima deca neće moći napolje bez prat je odraslih i ne razlikovanja stranaca od komšija.Uzas za življenje.Suprer za stan na dan

  7. Nun den

    Moja lična iskustva iz Frankfurta su da skladno rasporedjeni, estetski lepi i dobro održavani soliteri/neboderi čine udobnu funkcionalnu sredinu. Ne razumem čemu tolika odbojnost prema visokim zgradama? Ko zna, možda zatucanost i nesposobnost individue da se prilagodi novitetima nakon odrastanja u brvnari?

  8. Marko

    @NunDen Novi Beograd nekako i može da podnese visoko gradnju ali Zvezdara, Palilula, Čubura sa uskim ulicama ne mogu. Nema trotoara da se hoda pravolinijski, parkinga, hladovine, kontejneri su izbačeni gde im mesto nije. I sve to uglavnom radi investicione gradnje za izdavanje, ko hoće da živi „pa nek izdrži.“
    Ja bih rekao da upravo nedostatak urbanog iskustva i pristaje na ove frustrirajuće kompromise.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *