Posle 20 godina čekanja: Gugenhajmov muzej Frenka Gerija u Abu Dabiju otvara se u decembru
Sa oko 80.000 kvadratnih metara površine i više od 11.000 kvadrata galerijskog prostora, Gugenhajm Abu Dabi postaje najveći muzej iz Gugenhajmove mreže.
Posle gotovo dve decenije planiranja, odlaganja i izgradnje, jedan od najiščekivanijih muzejskih projekata današnjice konačno dobija datum otvaranja. Muzej Gugenhajm u Abu Dabiju, koji potpisuje čuveni arhitekta Frenk Geri (1929–2025), biće otvoren za javnost 11. decembra 2026. godine, čime će biti zaokružen jedan od najambicioznijih kulturnih poduhvata u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Smešten na ostrvu Saadijat, u okviru kulturne četvrti koja već okuplja neke od najznačajnijih svetskih muzeja i institucija, Gugenhajm Abu Dabi predstavlja najveći muzej iz Gugenhajmove mreže. Njegovo otvaranje označava novu fazu razvoja ovog dela Abu Dabija, koji se poslednjih godina pozicionira kao jedno od najvažnijih globalnih središta umetnosti i kulture.
Pročitajte još na Gradnja.rs:

Najveći Gugenhajm do sada
Muzej je razvijan u saradnji sa Fondacijom Solomona R. Gugenhajma i Odeljenja za kulturu i turizam Abu Dabija, a projektovan je kao institucija posvećena modernoj i savremenoj umetnosti iz različitih delova sveta.
Kompleks obuhvata oko 80.000 kvadratnih metara bruto površine, dok će više od 11.000 m² biti namenjeno galerijama raspoređenim kroz 30 izložbenih prostora. Time će postati najveći Gugenhajmov muzej, nadmašivši postojeće ustanove u Njujorku, Bilbau i Veneciji.
Još od 2009. godine institucija sistematski formira kolekciju savremene umetnosti sa posebnim fokusom na radove nastale posle 1960-ih, uključujući dela umetnika sa Bliskog istoka, iz Azije, Afrike i Latinske Amerike, čime nastoji da ponudi širu perspektivu istorije savremene umetnosti od one koja je tradicionalno zastupljena u zapadnim muzejima.

Gerijeva arhitektura prilagođena pustinjskoj klimi
Projekat nosi prepoznatljiv rukopis Frenka Gerija, ali je istovremeno prilagođen specifičnim klimatskim uslovima Persijskog zaliva. Kompozicija muzeja formirana je od niza međusobno povezanih volumena različitih dimenzija, organizovanih oko centralnog atrijuma.
Posebno se izdvajaju veliki konusni tornjevi inspirisani tradicionalnim arapskim vetrotornjevima, koji doprinose prirodnoj ventilaciji i smanjenju toplotnog opterećenja objekta. Konstrukcija kombinuje čelik, kamen, drvo i staklo, dok razuđena forma stvara niz spoljašnjih i unutrašnjih prostora različitih ambijenata.
Ovo predstavlja jedno od najznačajnijih ostvarenja pozne faze Gerijeve karijere, ujedno i jedno od poslednjih velikih dela realizovanih prema njegovom autorskom konceptu.

Dvadeset godina čekanja
Ideja o izgradnji muzeja prvi put je predstavljena još 2006. godine, ali je realizacija više puta odlagana. Na dinamiku projekta uticali su globalna finansijska kriza, izmene u obimu investicije, kao i kontroverze u vezi sa uslovima rada na gradilištu, zbog čega je projekat godinama bio predmet međunarodnih rasprava.
U međuvremenu je nastavljen razvoj muzejske kolekcije i prilagođavanje izložbenog programa budućem objektu, pa će muzej vrata otvoriti sa već formiranim fondom umetničkih dela i pripremljenim međunarodnim programom izložbi.
Muzej vrata će svoja otvoriti sa već formiranim fondom umetničkih dela i pripremljenim međunarodnim programom izložbi.

Arhitektura kao magnet
Gugenhajm Abu Dabi deo je šire strategije razvoja Kulturne četvrti Saadijat, u kojoj se već nalaze Luvr Abu Dabi, Zajedov nacionalni muzej i umetnički centar teamLab Phenomena, dok su u pripremi i novi sadržaji poput Prirodnjačkog muzeja Abu Dabija.
Otvaranjem Gugenhajma ovaj deo grada dodatno će učvrstiti poziciju jednog od najznačajnijih kulturnih i arhitektonskih centara Bliskog istoka, potvrđujući ambiciju Abu Dabija da kroz vrhunsku arhitekturu i umetnost postane jedno od vodećih kulturnih središta sveta.
Za razliku od Guggenhajma u Bilbau, koji je postao simbol „Bilbao efekta„, muzej u Abu Dabiju predstavlja Gerijevu najveću muzejsku realizaciju i reinterpretaciju istog koncepta u potpuno drugačijem klimatskom i kulturnom okruženju.
