3 alata za arhitekte koje mogu promeniti svakodnevni rad; Ilustracija: Marina Marković
Softver

Hoće li arhitekta u budućnosti postati programer?

Veštačka inteligencija neće nikada zameniti intuiciju i senzibilitet arhitekte, iako će zauvek promeniti lice struke. Ova tri alata to dokazuju.

Kada pomislite na arhitektu, zamišljate ga za radnim stolom iza A0 papira, šestarom i lenjirom? Slika koju zamišljate, arhitekta u “prirodnom staništu” nije slučajna. Posao arhitekte, od kad poznajemo pojam, bazira na alatima koji misao prevode u crtež i tako kroz nekoliko iteracija do finalnog proizvoda – famoznog projekta.

Do pre nekoliko decenija, a kroz čitavu istoriju graditeljstva, od egipatskih i antičkih graditelja do modernističkih arhitekata, medij se nije značajno razlikovao. Od crteža na pergamentu, pelir papira, do pojave CAD, kasnije i BIM kompjuterskih programa ideja se premeštala iz glave na papir. Međutim, kreativni proces ostaje nepromenjen.

Šta se događa kada mašinsko učenje i veštačka inteligencija zađu u kreativni proces arhitekte?

Šta se događa kada mašinsko učenje i veštačka inteligencija zađu u kreativni proces? Da li su arhitekte spremne na promenu razmišljana i do koje mere?

Veštačka inteligencija se koristi u mnogim poljima i razvija se impresivnom brzinom, a već se danas koristi u svrhe arhitekture, graditeljstva i urbanizma. Prethodnih nekoliko godina, razvijaju se alati koji se oslanjaju na veštačku inteligenciju, od većih do manjih razmera. Ovo su samo neki na koje vam skrećemo pažnju.

Spacemaker: automatizovano planiranje gradova

Ispomoć u polju planiranja gradova u cloudu i veštačke inteligencije povezuje arhitekte i investitore u procesu donošenja odluka koje se zasnivaju na bazama podataka. To, između ostalog, znači da različita lica mogu da prate i menjanju projekat istovremeno. Tim koji radi na razvoju softvera formiran je sa idejom poboljšanja načina razvoja gradova i vizijom da promene treba da se dešavaju sa porastom svetske populacije. Tim čini miks profesionalaca iz različitih sfera – arhitektura, dizajn, tehnologija i biznis.

Spacemaker pored integrisanja baze podataka, nudi automatsku manipulaciju projektima i planovima uz promenu parametara. Omogućava se kombinovanje do 100 kriterijuma – parametara u realnom vremenu koje rezultiraju efikasnijim studijama izvodljivosti, a kasnije i manipulacijom prostornih karakteristika projekta. Na ovaj način, trošeći manje vremena na analizu, stavlja se fokus na dizajn.

Finch: automatsko rešavanje osnova

Ovaj alat se vezuje za Grasshopper (RhinoCeros 3D Plug-in), međutim, ideja razvojnog tima jeste povezivanje i sa BIM softverima. Namenjen je ranim fazama projekta pri određivanju konceptualnog rešenja. Kroz definicije, Finch nudi različite mogućnosti – preko automatske adaptacije prostornih planova u 2D i 3D okruženju u odnosu na zadate parametre, uklapanja optimalnog broja prostornih jedinica u unapred određene granice, simultanog generisanja različitih volumena objekta pod uticajem istih parametara, kao i postavljanja rastera budućih konstruktivnih elemenata u nepravilnim planovima ili 3D formama.

Finch nudi mogućnost uklapanja optimalnog broja prostornih jedinica u unapred određene granice.

Korišćenjem ovog alata, u budućnosti, arhitekte mogu da se oproste od dano-noćnog ‘peglanja’ linija, okretanja modela i uklapanja stanova u gabarite u koje je jedva staju. Ovaj impresivni alat je u fazi razrade, sa inicijalnim planom pokretanja do kraja 2020. godine. Pročitajte još o ovom softveru.

CoPlannery: onlajn rukovođenje projekata

Za razliku od prethodna dva alata, ideja Coplannery-a se smešta i u finalnu, izvođačku fazu projekta. Platforma putem algoritma zaokružuje ceo proces projektovanja i izgradnje praveći procene budžeta i rizika. Softver koji se oslanja na veštačku inteligenciju, u odnosu na projektni zadatak, procenjuje aproksimativnu kompleksnost budućeg projekta i nudi različite opcije za usluge projektovanja, izvođenja, finansiranja i osiguranja.

Platforma, nakon procene, posreduje između poslodavca i zaposlenih stručnjaka tako što pojedince i kompanije, u bazi podataka, obaveštava o potencijalnim saradnjama.

Finalno, CoPlannery nudi mogućnost praćenja čitavog procesa – od sklapanja posla do realizacije, vodeći računa o ugovornim obavezama i isplatama.

Coplannery zaokružuje ceo proces projektovanja i izgradnje praveći procene budžeta i rizika.

Proces kreativnog razmišljanja kroz metodu probe i greške  – od ideje do realizacije, preusmerava se neuronskoj mreži veštačke inteligencije koja nudi sijaset rešenja. Proces se ubrzava, istovremeno pružajući niz relevantnih mogućih rešenja, temeljniji i promišljeniji krajnji rezultat. Pruža mogućnosti koje pomažu struci i ukazuju na ‘slepe tačke’. Proces istraživanja se svodi na minimum i omogućava veliki broj pokušaja u istom vremenskom periodu, do finalnog dizajna.

Arhitekta crtač ostaje u prošlosti

Da li se uvođenjem ovih alata menja uticaj arhitekte na projekat? Definitivno! Arhetipska slika arhitekte kao posvećenog crtača ostaće u prošlosti. Međutim, otvara se čitav svet mogućnosti sa kojim dosad nismo ni sanjali da ćemo se susreti. Bez obzira, veštačka inteligencija, iako često pod znakom pitanja, neće nikada zameniti intuiciju i senzibilitet arhitekte, iako će zauvek promeniti lice struke.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

4 komentara

  1. Dragan Markovich

    Zanimljiva tema. Da li će arhitekte postati programeri zavisi od toga koliko arhitekte žele da imaju slobodnog vremena i novca na raspolaganju. Naime, dve su stvari koje oblikuju ekonomiju i kapital u XXI stoleću. To su „globalizacija“ i „automatizacija“. Krativni proces će sigurno diživeti transformaciju. Ali, očekuje se da će razrada projekta doživeti radikalnu automatizaciju. Rad u programima kao što su Python ili Dynamo će se podrazumevati. Međutim, produktivnost rada u Srbiji, u arhitektonskoj struci ja mala, a stepen otvorenosti za primenu novih alata još manji, pa arhitekte mnogo toga rade „peške“ za ništa para, malo slobodnog vremena i odmore na koje teško kad mogu da odu zato što se „projekat mora predati“.

    1. Marina

      Upravo tako. Velikim delom, pogotovo u našoj zemlji, arhitekte rade kao ‘Cad monkeys’, gde štrikaju crteže pešaka, pešaka računaju količine itd., i taj deo posla se malo vrednuje a oduzima mnogo vremena, što dovodi u upit slobodno vreme i odmor koji su često od velikog značaja za poslove koji podrazumevaju neku vrstu kreativnog rada i inovativnosti.
      Mislim da je ključno pitanje koliko smo spremni da ulažemo u alate koji će nam dugoročno olakšati posao, iako ‘kratkoročno’ deluju skupo.

      1. Dragan Markovich

        Upravo tako. No, dadao bih još jednu činjenicu na ovu debatu…

        Svedoci smo da koleginice dominiraju po brojnosti u profesiji, po biroima, ali i kao studenti na fakultetima. Mislim da postoji jedan trend odlaska momaka iz profesije baš iz razloga što se kolege opredeljuju za rad za globalno tržite (vizuelizacije), ili odlaze u profesije gde je stepen automatizacije veći (programiranje).

        Znam da zvuči kao teška šovinistička izjava, ali to je neko moje zapažanje i zaključak koje mogu izvući iz svog 10-šnjeg iskustva rada u projektantskoj praksi.

        Mislim da je to rezulat jedne politike na nivou struke, gde se sve stvari koje „kratkoročno“ deluju skupo sistematski zaobilaze i preskaču.

        1. Marina

          Iako ne treba generalizovati, ne mogu da se ne složim sa Vama. Zaključak bi bio – malo više ulažite u ljudstvo i alate, svima će se na kraju isplatiti. ‘Radnik’ zadovoljan, posao efikasan.

Оставите одговор на Marina

Obavezna polja *