Arhitekta Borislav Stojkov dobitnik Velike nagrade za životno delo UAS
U radu je bio izuzetno angažovan na razvoju i unapređenju urbanističke i prostorno-planerske teorije i prakse, prilagođavajući stanju u Srbiji međunarodno prihvaćene ideje.
Erudita i stručnjak svetskog renomea, arhitekta iz Beograda prof. dr Borislav Stojkov, dobitnik je Velike nagrade arhitekture Udruženja arhitekata Srbije za životno delo za 2023. godinu – saopštili su iz Udruženja arhitekata Srbije.
Borislav Stojkov, u javnosti znan kao Bata Stojkov, bio je redovni profesor Univerziteta u Beogradu na Geografskom fakultetu, redovni je član Akademije inženjerskih nauka Srbije, bivši predsednik DAB-a, UAS-a i član Predsedništva arhitekata Jugoslavije. Široj javnosti je poznat kao novinar lista Politika za koji je napisao veliki broj tekstova o arhitekturi u periodu između 1975. i 2021. godine.
Pročitajte još na Gradnja.rs:

Biografija prof. dr Borislava Stojkova
Nakon sticanja diplome inženjera arhitekture na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1964), magistrirao je na istom fakultetu (1974) i doktorirao na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (1990). Specijalizirao je regionalno planiranje na MIT u Kembridžu, SAD (1970/71), u Londonu (1974) i Geteborgu (1975). U stručnom pogledu, bavio se uglavnom urbanizmom, od 1966. do 1990, a prostornim planiranjem od 1991. do 2015.
U naučnom pogledu, angažovan je u najvećoj meri od 1990. do danas. Bio je angažovan na velikim strateškim projektima u Srbiji i Evropi. Radio je kao profesor Univerziteta u Beogradu – Geografski fakultet, odsek za prostorno planiranje od 1993. do 2009. godine, kada je penzionisan.
Predavao je i na univerzitetima u Trstu, Beču i Drezdenu. Bio je predsednik Društva arhitekata Beograda, predsednik Udruženja urbanista Srbije i član Predsedništva arhitekata Jugoslavije. Redovni je član Akademije inženjerskih nauka Srbije, i član asocijacija prostornih planera, urbanista i arhitekata u Srbiji.

U radu je bio izuzetno angažovan na razvoju i unapređenju urbanističke i prostorno-planerske teorije i prakse.
Najveći broj od 220 naučnih i 140 stručnih radova Borislava Stojkova u oblasti urbanizma i prostornog (regionalnog) razvoja i planiranja i arhitekture, urađen je i objavljen u periodu između 1974. i 2017. godine.
Od 44 objavljene knjige u kojima je bio autor ili urednik/autor kao najznačajnije smatraju se Urbanizam Evrope (1995), Obnova gradova Srbije (1996), Urbani razvoj i obnova Prizrena (1997), tri knjige u saradnji sa ruskom Akademijom nauka (1997/1998) i dr.
U radu je bio izuzetno angažovan na razvoju i unapređenju urbanističke i prostorno-planerske teorije i prakse. Posle specijalizacije u SAD i Evropi, unosio je nove ideje u praksu u Srbiji preko objavljenih knjiga, članaka i planova, a bogato iskustvo iz prostornog planiranja koristio je angažovanjem i u Evropi.
Uslovima i stanju u Srbiji prilagođavao je međunarodno prihvaćene ideje o organskom rastu i razvoju gradova i regiona, održivom teritorijalnom razvoju, kulturnom identitetu gradova, aktivnom učešću javnosti u planiranju, konceptu pametnih gradova i mnoge druge ideje. Od 2010. godine oštro je kritikovao neoliberalni koncept u planiranju i izgradnji gradova u Srbiji.

Nagrade i priznanja
Nosilac je brojnih nagrada i priznanja u Srbiji i Evropi. Dobitnik je devet nagrada na arhitektonskim i urbanističkim konkursima u Srbiji i inostranstvu (Poljska). Na godišnjim Salonima urbanizma u Srbiji osvojio je Veliku nagradu, šest prvih nagrada kao i druge nagrade i priznanja. U toku karijere dobio je priznanja i druge nagrade stručnog i društvenog značaja, poput Oktobarske nagrade Obrenovca, nagrade Ministarstva kulture Poljske i dr.
Pored naučnog i stručnog rada, aktivno se bavi muzičkom umetnošću, sviranjem klavira (autodidakt) i putem napisa o muzici. U novinskim člancima je više puta objavljivao tekstove o prožimanju muzike sa drugim umetnostima (arhitekturom, kinematografijom, slikarstvom itd), dok je učestvovanjem u brojnim radijskim emisijama predstavljao različite kompozitore i njihovo stvaralaštvo.
Kompletan Curriculum vitae i opus professionalis prof. dr Borislava Stojkova možete pogledati ovde.
Pogledajte i intervju sa prof. dr Borislavom i Jelenom Stojkov za podcast Sfera:
Velika nagrade arhitekture za životno delo
Podsetimo, ovo važno arhitektonsko priznanje dodeljuje se od 1982. godine, a Velika nagrade arhitekture za životno delo za 2019. godinu pripala je arhitekti Lazaru Kuzmanovu iz Novog Sada, dok je dobitnik za 2020. godinu bio prof. arhitekta Vladimir Lojanica iz Beograda.
Dobitnici nagrade bili su za 2022. godinu prof. dr Aleksandar Keković, arhitekta iz Niša, predsednik Veća matične sekcije arhitekata Regionalnog centra Niš, i Zoran Radojičić, arhitekta iz Beograda. Pre toga, ovu nagradu osvojili su prof. arhitekta Dejan Miljković za 2018. godinu, kao i arhitekta Milorad H. Jevtić za 2017. godinu.
Молим вас немојте да чините медвеђу услугу уваженом колеги Стојкову. Није он академик већ члан Академије архитектуре. Колико знам!