Biser secesije u Rumi; Foto: Gradnja.rs
Arhitektura, Izdvojeno

Dom JNA: Arhitektonski dragulj u Rumi koji vapi za obnovom

Uprkos devastiranom stanju, ova ikona Rume i dalje privlači pažnju svojom lepotom, dok svojom skulpturom na fasadi “Deda i unuk” opominje da moramo poštovati prošlost predaka.

Teško ćete proći Rumom a da vas put ne navede u centar grada. Baš tu, na uglu Glavne ulice i Ulice Vladimira Nazora, na samom urbanističkom čvorištu ovog grada u Sremu, smestio se veličanstven objekat u stilu secesije kojeg stariji Rumljani i danas pamte kao zdanje u kojem su tokom 60ih i 70ih godina prošlog veka proslavili svoje maturske večeri. Međutim, istorija je protunjala Domom JNA što se jasno može i videti na njenoj oronuloj fasadi.

Od Osiječkog kazališta do Hrvatskog doma

Plac na kom je davne 1912. godine objekat izgrađen, početkom 20. veka je pripadao vlastelinskoj porodici Pejačević. On se prostirao od ugla Glavne ulice i ulice Vladimira Nazora, pa sve do placa gde se i danas nalazi jedna od najstarijih gradskih zgrada, raniji vlastelinski magacin. Taj prostor je tokom godina parcelisan i prodat u formi manjih placeva, a potom ih je 1909. godine kupila organizacija “Hrvatski soko”.

Pretpostavlja se da je projekat Doma prvobitno (1906.) bio predviđen za Osiječko kazalište, ali pošto su oni odustali od ovog projekta, jedan Rumljanin iz porodice Benčić, koji je tada radio u Osijeku, doveo je projektanta Viktora Aksmana (Vladoje Aksmanović) u Rumu i ponudio njegov projekat za zgradu Hrvatskog doma, pišu Sremske novine.

Dom JNA u srcu Rume; Foto: Gradnja.rs

Švapski kraj

Nedugo zatim, 1912. godine, otpočeta je izgradnja Doma, koju su finansijski podržali i stanovnici Hrvatske i rumski Hrvati, neki radnom snagom, a neki omogućivši transport i materijal. Pretpostavlja se da je zgrada zidana kao određeni vid otpora germanizaciji slovenskog življa katoličke veroispovesti od strane neslovenske katoličke većine u tadašnjoj Austrougarskoj monarhiji.

Zanimljivo je i da je objekat građen u takozvanom Švapskom kraju, pretpostavlja se sa namerom da se izbegne svojevrsna getoizacija i podela Rume na germanski i slovenski deo. Otud i potiče prvobitan naziv – Hrvatski dom.

Prepoznatljivi ovalni prozori sa vitražima; Foto: Gradnja.rs

Skulptura obavezuje svaku sledeću generaciju da čuva i poštuje tradiciju i prošlost svojih predaka.

Hrvatski dom je zamišljen kao zdanje koje će pod svoj krov moći da primi sve kulturno-sportske organizacije rumskih Hrvata. Izgradnja objekta koštala  je tadašnjih 75.000 austrijskih kruna, a kao glavni izvođač radova navodi se izvesni Zvonimir Erbežnik.

Zgrada je projektovana kao ugaona građevina sa dva prizemna kraka i masivnim ugaonim ulaznim delom. Izgrađena je u stilu secesije, sa prepoznatljivim krovom u obliku petostrane lučne kupole i ovalnim prozorima sa vitražima.

Deda i unuk

Skulptura “Deda i unuk” u gornjem delu pročelja daje ovom objektu određenu upečatljivost i originalnost. Mnogi smatraju i da skulptura ima i duboko simboličko značenje, te da obavezuje svaku sledeću generaciju da čuva i poštuje tradiciju i prošlost svojih predaka.

Među sačuvanim spisima ostalo je zabeleženo da je prilikom otvaranja Doma, Milica Nikolajević, najstarija kćerka advokata Miloša Nikolajevića, recitovala pesmu Jovana Jovanovića Zmaja “Deda i unuk”, po čijim je motivima pretpostavlja se i urađena pomenuta skulptura.

Skulptura “Deda i unuk” u gornjem delu pročelja objekta; Foto: Gradnja.rs

Promene funkcija i vlasništva

Objekat je tokom vremena doživeo i određene izmene u pogledu arhitekture. U svom originalnom izgledu imao je pročelje koje je činio otvoreni trodelni trem, oslonjen na dva masivna stuba, da bi taj deo kasnije bio zazidan. Iznad ovog dela je polukružni prozor, a iznad njega se nekada nalazila i trodimenzionalna figura sokola raširenih krila.

Za vreme Prvog svetskog rata zgrada Hrvatskog doma služila je kao lazaret, odnosno kao vojna bolnica, da bi u period između dva rata objektu bila vraćena prvobitna namena, te su se u objektu nastavila okupljanja svih hrvatskih kulturno-sportskih društava u Rumi. Posle Prvog svetskog rata objekat je formalno bio u vlasništvu Hrvatske seljačke zadruge, od 1924. do 1958. godine. Sve do kasnih 60ih godina prošlog veka u zgradi se nalazila i kafana koju je držalo Hrvatsko kulturno prosvetno društvo “Matija Gubec”.

Objekat je izgrađen u stilu secesije; Foto: Gradnja.rs

Dom JNA mnogi pamte i po organizovanju igranki i maturskih večeri.

Međutim, posle više zahteva Garnizona JNA u Rumi, tokom 1957. godine, iz objekta su iseljene sve civilne institucije, a objekat je na dalje korišćenje dat Jugoslovenskoj narodnoj armiji, te je i zvanično 28. septembra 1958. godine postao Dom JNA. Tokom narednih nekoliko decenija Dom JNA se pamti kao mesto okupljanja stanovnika Rume, a mnogi ga pamte i po organizovanju igranki i maturskih večeri.

Ipak, kao i mnogi slični objekti u zemlji, zdanje je pratilo sudbinu države i društva, čiji je bilo značajan deo. Početkom raspada države, počela je i životna agonija ovog istorijskog objekta u Rumi. Danas se objekat nalazi u izrazito devastiranom stanju, do kog su doveli neosporno nemar i nerazjašnjeni imovinsko-pravni odnosi.

Mesto gde su se organizovale igranke i maturske večeri; Foto: Gradnja.rs

Hoće li se vratiti stari sjaj

Ipak ovaj rumski dragulj i dalje kao da donekle gordo stoji i strpljivo čeka da mu se vrati stari sjaj, što će po nekim izgledima moguće i doživeti. Naime, Grad Ruma je tokom 2019. godine otkupio objekat od Vojske Srbije.

“Ono što već sada mogu da najavim je da smo završili pregovore i da ćemo kupiti Dom JNA. Građani nas već pet godina prozivaju, s pravom, da zdanje loše izgleda, ali kao što većina ljudi to zna to je bio objekat u vlasništvu Vojske, koji nije u našoj nadležnosti, no kada završimo posao pristupićemo sanaciji objekta i vratiti mu prepoznatljiv izgled kakav mu i dolikuje. Oborili smo početnu cenu za 50%, tako da za sada sve ide po planu.”, rekao je predsednik Opštine Ruma, Slađan Mančić, tokom javnog obraćanja avgusta 2019. godine.

Zapušteni ulaz u Dom JNA; Foto: Gradnja.rs

Skulptura koja obavezuje

Međutim, kao što se na priloženim fotografijama može videti, objekat se i dalje nalazi u nepromenjenom stanju, te nas je interesovalo da li i dalje važe planovi za rekonstrukciju Doma. Nažalost, do datuma objavljivanja teksta odgovor nismo dobili od zvaničnika Opštine Ruma.

Svakako, kao i mnogi, i mi se najiskrenije nadamo da je projekat rekonstrukcije u fazi izrade i da će ovaj predivan arhitektonski dragulj zablistati starim sjajem.

Jer kao što nas skulptura „Deda i unuk“ obavezuje, svaka sledeća generacija mora da čuva i poštuje tradiciju i prošlost svojih predaka.

(UPDATE 28.4.) Kompaniji Asing doo iz Beograda dodeljen je ugovor 9. marta 2021. za rekonstrukciju vojnog kompleksa „Klub Vojske Srbije“ u Rumi. Vrednost ugovora je 47,6 miliona dinara.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

7 komentara

  1. Neko iz Rume

    Rumski, a ne rumljanski. Bar tako u Rumi kažemo…

  2. miki

    bože gospode kako lep objekat, nemojte ga osakatiti!

  3. Marija

    Sjajno napiaano.Podstice aktivnosti restauracije objekta.

  4. Vlada

    Opstina je kupila objekat, sad se radi projekat sa obnovu…nadamo se uskoro pocetku radova 🙂

  5. Biljana

    I Špicerov dvorac vapi za obnovom, imamo toliko gradjevina u nasoj koje vape za obnovom

  6. Nevena Kopanja

    nemojte ga samo obnoviti kao hotel Rubin u Kruševcu tako vam Boga
    Svako dobro

Ostavite odgovor

Obavezna polja *