Nekadašnja kuća porodice Tajković u Sremskoj Mitrovici | Foto: Žikica Milošević
Kolumna

Od vinskog podruma do noćnog kluba: Priča o kući Tajkovića u Sremskoj Mitrovici

Kuća podignuta 1868. godine na Žitnom trgu dobila je obnovljenu fasadu, na kojoj se iznad prozora izdvajaju medaljoni s lađarima i ornamenti u obliku labudova.

Na Žitnom trgu u Sremskoj Mitrovici, nekadašnjoj Žitnoj pijaci, nalazi se kuća koja bi, kada bi mogla da govori, imala prilično zanimljivu priču. U njoj su se skladištili žito i kukuruz, trgovalo vinom, otvarao prvi noćni klub u gradu, a kasnije i pivnica. Menjali su se vlasnici, stanari i namene, ali je kuća, uprkos periodima zapuštenosti i propadanja, uspela da sačuva značajan deo svog arhitektonskog identiteta.

Reč je o nekadašnjoj kući porodice Tajković na adresi Trg Žitna pijaca 19, podignutoj 1868. godine.

Kuća je prvobitno pripadala porodici Vuković, koja se bavila trgovinom. U podrumu kuće čuvalo se vino koje su sami proizvodili i prodavali, dok je spratni deo velikog magacina, okrenut prema ulici, služio za skladištenje žita i kukuruza. Takva organizacija prostora nije bila slučajna. Sremska Mitrovica je tokom 19. veka bila važno trgovačko središte šireg područja, a blizina Save i gradskog pristaništa omogućavala je relativno jednostavan transport robe.

Kuća na Žitnom trgu tako nije bila samo mesto stanovanja već i deo privredne infrastrukture grada. U njoj su se preplitali porodični život, proizvodnja, skladištenje i trgovina, što je bilo karakteristično za građanske kuće ovog dela Vojvodine.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Foto: Žikica Milošević

Prema porodičnom predanju zabeleženom u tekstu o kući, nekretnina je i 1963. godine, uprkos lošem stanju, imala visoku cenu.

Nakon što je porodica Vuković prodala nekretninu, kuća je menjala stanare, a vremenom počela i da propada. Godine 1963. kupio ju je advokat Đorđe Tajković. Prema porodičnom predanju zabeleženom u tekstu o kući, nekretnina je i tada, uprkos lošem stanju, imala visoku cenu.

Tajkovićev otac Radovan došao je iz Bečeja u Sremsku Mitrovicu pred Prvi svetski rat, u kojem je i učestvovao. Posle rata otvorio je berbernicu, dok je Đorđe završio studije prava i postao jedan od svega pet advokata koji su šezdesetih godina prošlog veka radili u gradu. Sa suprugom Stankom odlučio je da obnovi kuću i vrati joj nekadašnji izgled.

To je bio prvi značajan zahvat na objektu o kojem postoje javno dostupni podaci. Uz stručnu pomoć Zavoda za zaštitu spomenika kulture, fasada je rekonstruisana na osnovu sačuvanih fragmenata, a obnovljeni su i vrata, prozori i krovna konstrukcija.

Foto: Žikica Milošević

Fasada koja govori o ambicijama građanskog društva

Arhitektonski, kuća je reprezentativan primer građanske arhitekture druge polovine 19. veka, sa motivima romantizma i renesansnog dekorativnog repertoara. Njena ulična fasada organizovana je u tri jasno izdvojena kompoziciona polja, naglašena bogato profilisanim okvirima i dekorativnom plastikom.

Prozori su uokvireni raskošnim floralnim ornamentima, dok se u kružnim medaljonima iznad njih nalaze predstave lađara. Posebno se izdvajaju motivi labudova spojenih krila na centralnom paru prozora.

Horizontalnu kompoziciju fasade naglašavaju kordonski venci i snažno profilisan završni venac sa nizom konzola i dekorativnih kaseta. Sve to stvara utisak reprezentativnosti koji je, očigledno, bio važan prvobitnim vlasnicima. U pitanju nije bila samo praktična trgovačka kuća, već i građevina kojom je porodica pokazivala svoj društveni i ekonomski položaj.

Foto: Žikica Milošević

Tri prostorne sobe povezivala su se dvokrilnim vratima sa centralnim salonom, dok je trpezarija bila ukrašena bogatom štuko dekoracijom

I unutrašnjost je bila projektovana u skladu sa spoljašnjom reprezentativnošću. Tri prostorne sobe povezivala su se dvokrilnim vratima sa centralnim salonom, dok je trpezarija bila ukrašena bogatom štuko dekoracijom. Ovakva organizacija prostora govori o načinu života imućnijeg građanskog sloja, u kojem je centralni salon imao važnu ulogu u prijemu gostiju i društvenom životu porodice.

Ime prvobitnog arhitekte ili graditelja kuće, međutim, nije navedeno u javno dostupnim izvorima.

Prvi mitrovački noćni klub

Istorija kuće nije se završila njenom obnovom. Naprotiv, jedan od najzanimljivijih delova njene biografije vezan je za podrum. Radovan Bata Tajković, sin Đorđa, otvorio je 1911. godine u nekadašnjem vinskom podrumu porodice Vuković noćni klub “La Bohème”, koji se u lokalnoj istoriji pominje kao prvi noćni klub u gradu u privatnom vlasništvu.

Nekadašnji prostor za skladištenje vina tako je dobio sasvim novu funkciju, a kuća je nastavila da bude mesto okupljanja Mitrovčana. Posle toga u podrumu je radila kladionica, dok je 2007. godine otvorena prva pivnica u gradu.

Od trgovačkog magacina do noćnog kluba, pa do pivnice – promena namene pokazuje koliko su istorijske građevine sposobne da se prilagođavaju potrebama različitih generacija, a da pritom ne izgube nužno svoju osnovnu arhitektonsku vrednost.

Foto: Žikica Milošević

Još jedna obnova i povratak starog izgleda

Danas je kuća u vlasništvu porodice Popović, koja je, prema pisanju lokalnog portala Ozon iz oktobra 2024. godine, uložila napore da joj vrati stari sjaj i očuva njenu istorijsku vrednost.

Fotografije sadašnjeg stanja pokazuju obnovljenu, koloristički naglašenu fasadu, sa belom dekorativnom plastikom koja se jasno izdvaja na toploj oker i ružičastoj podlozi. Obnovljena je i krovna površina, a u njoj su izvedeni krovni prozori.

Ovaj noviji zahvat predstavlja drugu važnu fazu u očuvanju kuće, nakon obnove koju su šezdesetih godina pokrenuli Đorđe i Stanka Tajković. Ipak, javno dostupni podaci za sada ne otkrivaju ko je projektovao noviju obnovu, ko je bio izvođač radova, niti kada je tačno izvedena.

Uloga Zavoda za zaštitu spomenika kulture je važna i za razumevanje šireg konteksta. Žitni trg, zajedno sa Trgom Ćire Milekića i Trgom Svetog Stefana, predstavlja zaštićenu prostorno-kulturno-istorijsku celinu.

Zavod može da propiše uslove i obezbedi stručni nadzor u okviru svojih nadležnosti, ali finansiranje radova u najvećoj meri ostaje na vlasnicima.

Intervencije na objektima morale su da poštuju konzervatorske uslove koji određuju izgled fasada, boje, dimenzije i oblik prozora, kao i karakter krovnih konstrukcija. Izvođač radova na fasadi bio je Petar Ignjić iz GRZ Ignjić, dok je sanaciju krova radio je statičar Igor Jevtić iz Sremske Mitrovice iz kompanije Destico.

U javnosti se, međutim, već godinama postavlja pitanje kako obezbediti sredstva za obnovu ovakvih kuća. U tekstovima lokalnih medija iz 2024. godine ukazivano je na propadanje fasada na mitrovačkim trgovima i visoke troškove njihove rekonstrukcije. Zavod može da propiše uslove i obezbedi stručni nadzor u okviru svojih nadležnosti, ali finansiranje radova u najvećoj meri ostaje na vlasnicima.

U tome je i jedan od ključnih problema zaštite privatnog graditeljskog nasleđa: društvena vrednost objekta često je mnogo veća od mogućnosti pojedinačnog vlasnika da finansira njegovu obnovu.

Foto: Žikica Milošević

Primer koji ne bi smeo da ostane izuzetak

Kuća Tajković pokazuje da je obnova moguća kada postoji spremnost vlasnika da ulože u očuvanje istorijske građevine, ali i da takvi primeri ne bi smeli da ostanu izuzetak. Zaštićeni trgovi nisu zbir pojedinačnih fasada već jedinstveni urbani ambijent, čija vrednost zavisi od očuvanosti čitavog niza objekata, njihovih proporcija, materijala, detalja i međusobnog odnosa.

Zato je priča o kući na Žitnom trgu mnogo više od priče o jednoj uspešno obnovljenoj građevini – možemo reći da je ovde zapravo u pitanju živo svedočanstvo o trgovačkom usponu Sremske Mitrovice ovaploćeno u jednoj zgradi, o građanskom životu 19. veka, porodičnim sudbinama i promenama društvenih navika tokom narednog stoleća.

Njena fasada, sa lađarima, labudovima i bogatom dekoracijom, danas ponovo privlači pažnju, ali možda je još važnije što je sačuvana kuća koja je uspela da preživi sve svoje različite živote. I sa nadom da će ovo biti prva u nizu kuća koje će povratiti stari sjaj iz doba Carevine, ne samo u Mitrovici, već širom Vojvodine, pa i van njenih granica.

Još od istog autora:

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *