Muzej The Broad u Los Anđelesu izveden prema projektu Elizabet Liz Diler; Foto: Hufton + Crow
Aktuelno

Iva Čukić među 100 najznačajnijih žena koje ostavljaju pečat u svetu arhitekture

Uz stotinu intervjua i preko 400 fotografija i crteža, knjiga stavlja u fokus vodeće autorke u praksi iz svih krajeva sveta, uključujući i našu poznatu arhitektkinju.

Tokom protekle decenije, uloga rodne ravnopravnosti u arhitekturi dobila je na značaju. Razlog tome je praksa koja pokazuje da unutar profesije žene ostaju nedovoljno zastupljene, nedovoljno predstavljene, pa i nedovoljno plaćene.

U najnovijoj publikaciji Kraljevskog instituta britanskih arhitekata (RIBA), doprinos žena izgrađenom okruženju opravdano se priznaje i slavi. Knjiga „100 Women: Architects in Practice“ je bogato, raznovrsno i fascinantno istraživanje koje predstavlja rad izuzetnih arhitektkinja iz celog sveta.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Naslovna strana knjige „100 Women: Architects in Practice“; Foto: ©RIBA books

100 autorki iz 79 zemalja

Autori su višestruko nagrađivana i vodeća ličnost u svetu arhitekture, profesorka Univerziteta Prat, Harijet Heris, koja zajedno sa starijim naučnicama i spisateljicama Naomi Haus i Monikom Parinder, kao i nagrađivanim novinarom i urednikom portala arhitekture Dezeen, Tomom Ravenskroftom, predstavljaju priče 100 žena koje trenutno ostavljaju svoj pečat u svetu arhitekture.

Uz preko 400 fotogafija i ilustracija, knjiga stavlja u fokus vodeće arhitektinje u praksi iz svih krajeva sveta, te se vodi i geografskim balansom, kako bi se obuhvatilo šest kontinenata, odnosno autorke iz 79 zemalja, od Argentine do Zimbabvea i svuda između.

S tim u vezi, predstavljeni su „različiti svetovi, različite forme arhitekture i pristupi vezani za mesto“ koje ove autorke primenjuju u svojoj praksi, kroz uvid u njihove lične profile i inspirativne vizuelne prikaze.

Ivon Farel i Šeli Meknamara, dobitnice nagrade Mies Van Der Rohe za 2022. godinu; Foto: ©Alice Clancy

Namera publikacije je da doprinese povećanju vidljivosti žena u arhitekturi pružanjem zasluženog priznanja njihovim doprinosima.

Autori tvrde da svaka od njih ima znanje i talenat, te da zaslužuju da postanu prepoznatljiva imena u svetu arhitekture. Stoga je namera publikacije da doprinese povećanju njihove vidljivosti pružanjem zasluženog priznanja njihovim doprinosima.

Sa predgovorom Elison Bruks,  knjiga slavi najuticajnije arhitektkinje našeg vremena. Među njima su dobitnice RIBA Royal Gold Medal i mnogih drugih međunarodnih nagrada, kao što su Ivon Farel i Šeli Meknamara iz Grafton Architects, Fransin Huben iz Mecanoo, Liz Diler, Faršid Musavi, Ana Heringer, Momojo Kaidžima, Mariam Isufu Kamara i Jasmin Lari.

U ovoj selekciji kao predstavnica Srbije našla se Iva Čukić, njen pristup profesiji kroz organizaciju Ministarstvo prostora, odnosno prakse i rad sa zajednicom koji oni neguju pri oblikovanju prostora po principima društvene pravde.

Arhitektkinja Iva Čukić

Prva javna prezentacija 24. januara

„100 Women: Architects in Practice“ je neophodna knjiga za studente arhitekture i profesionalce, ali i širu javnost, služeći kao inspirativna kolekcija i referenca, bilo da su zainteresovani za unapređenje okoline i opšte dobro društva ili za rodnu ravnopravnost u ovoj i drugim profesijama.

Od 1. januara 2024. godine, knjiga će biti dostupna za kupovinu preko RIBA Books vebsajta, dok se već sada može rezervisati primerak putem ovog linka.

Prva javna prezentacija knjige zakazana je za 23. januar 2024. godine na Kraljevskom institutu britanskih arhitekata u Londonu, a nakon toga slede promocije u Njujorku, Johanesburgu i Dubaiju.

Izabrali smo za vas...

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

3 komentara

  1. Vladimir

    Pola sata pokusavan da na internetu nadjem neki rad doticne Ive Cukic, posto mi je poznata samo po komentaru da ce zgrada poste na Savskom trgu biti „ljepsa i starija“, jer verovatno nikad nije cula da su citava Varsava, Firenca, Drezden iznikli na isti nacin, iz pepela, i izlaze mi iskljucivo njene slike, nijedan projekat. Kako je moguce da je to nasa najveca zena arhitekta? Osim ako joj ucesce na N1 nije glavna referenca?

  2. Milos

    Rad u arhitekturi ne podrazumeva samo izvedene objekte a ucesce na N1 nije sramota koliko je sramotno da se vrednuje samo banalno i bahato zidanje.

    1. Vladimir

      Tim gore ako nema nijedan izvedeni projekat. Zamislite da guglam Fostera a izlazi mi dvadeset njegovih slika face i intervjui a nijedan njegov projekat – ni izvedeni ni neizvedeni.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *