Zgrada Generalštaba oštećena u bombardovanju | Foto: Gradnja
Aktuelno

Udruženje arhitekata Srbije uputilo otvoreno pismo Kušneru da zaustavi projekat Generalštab

UAS podseća da je Generalštab i dalje zaštićeno kulturno dobro i da je, uprkos oštećenjima, objekat konstrukcijski stabilan i moguć za rekonstrukciju.

Udruženje arhitekata Srbije (UAS) uputilo je 15. novembra 2025. godine otvoreno pismo Džaredu Kušneru u vezi sa planiranim investicionim projektom na lokaciji kompleksa zgrada Generalštaba u Beogradu. U uvodnoj analizi, UAS navodi da je projekat zasnovan na pogrešnim informacijama i da investitora izlaže ozbiljnim pravnim, stručnim i reputacionim rizicima.

U pismu se ističe da je Generalštab i dalje zaštićeno kulturno dobro, odnosno da lokacija ostaje upisana u Centralni registar nepokretnih kulturnih dobara. Prema navodima UAS-a, neuspešni pokušaji da se objekat ukloni iz registra predmet su istrage najviših tužilačkih organa. Udruženje naglašava da svaka intervencija na kompleksu predstavlja kršenje važećih zakona o kulturnoj baštini i da usvajanje lex specialisa 7. novembra ne menja njegov pravni status.

Srodni članci na portalu Gradnja:

Generalštab | Foto: Bojan Kovačević

Prema navodima udruženja, samo oko pet odsto objekta nosi vidljiva oštećenja, dok je ostatak konstrukcije stabilan i tehnički pogodan za potpunu restauraciju.

UAS navodi i da investicioni aranžman, čiji su detalji objavljeni u medijima, sadrži obaveze koje su u suprotnosti sa Ustavom Srbije i sa najmanje četiri nacionalna zakona. Udruženje smatra da su pojedini elementi ugovora neizvodljivi, uz ocenu da se projekat zasniva na netačnim ili nepotpunim informacijama o pravnom statusu lokacije.

Posebno se naglašava da u javnosti, stručnoj zajednici i građanskom sektoru postoji sve šire protivljenje predviđenoj investiciji. UAS navodi da se otpor projektu svakodnevno uvećava i da obuhvata studente, stručnjake iz oblasti arhitekture, urbanizma i konzervacije i organizacije civilnog društva.

Udruženje podseća i da je Deklaraciju o sudbini Generalštaba i Beogradskog sajma već potpisalo 76 domaćih i međunarodnih institucija, što, prema njihovim rečima, potvrđuje jedinstven stav stručne zajednice o značaju očuvanja ovog kompleksa.

Generalštab nije „ruševina“

U pismu se naglašava da Generalštab nije „ruševina“, već konstrukcijski zdrav objekat koji se može obnoviti kombinacijom restauracije i rekonstrukcije. Prema navodima udruženja, samo oko pet odsto objekta nosi vidljiva oštećenja, dok je ostatak konstrukcije stabilan i tehnički pogodan za potpunu restauraciju. Ovo stanovište predstavlja širok stručni konsenzus i oslanja se na višegodišnja istraživanja, kao i na već pripremljene projekte obnove koji ističu važnost lokacije za proces nacionalnog, regionalnog i međunarodnog pomirenja.

Traže raskid ugovora

Na osnovu uvodne analize, UAS zaključuje da je jedino održivo rešenje da investitor iskoristi ugovornu mogućnost za raskid saradnje. Udruženje smatra da bi nastavak projekta mogao dovesti do daljih pravnih komplikacija i dugoročnih reputacionih posledica.

Celokupna analiza i otvoreno pismo dostupni su na linku koji sadrži kompletan dokument Udruženja arhitekata Srbije.

Još na temu Generalštaba

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Dizajn enterijera

Srodni tekstovi

8 komentara

  1. Marko

    Pismo je odlično. Svaka čast kolege!

  2. DejanBG88

    Davljenik se i za slamku hvata

  3. ranko

    Pismo je inspirisano polititčkim motivima i konstatnom potrebom otpora prema svim projektima u gradu i državi.Posledice su velike.Društvo i struka su podeljeni i taj odnos ne donosi ništa dobro ,ni međuljudskim odnosima ni budućim ulaganjima i projektima.Moram reći da osvrt grupe arhitekata izlazi iz okvira problema pomenutih objekata i minimizira oštećenja objekata.Ipak treba čuti mišljenje statičara kao i razumnu analizu troškova čuvanja i izgradnje ruševine.

    1. Ljuba

      Mi nemamo Coloseum(Rim)Akropolj(Atina)zamislite da poruše Coloseum jer je sklon padu.Ovo malo istorije moramo sačuvati od trenutne pohlepe,ne od politike kako botovi kažu.Ovaj traži statičara,ja sam uradio statiku betonskih konstrukcija za 144 objekta.Mogu misliti šta će iza nas ostati ako o tome budu odlučivali M.Rističević,Jovanov…

      1. Ranko

        Poštujem iskustvo i učinak gospodina,ali tražim detaljnu analizu i tehnićki precizne podatke stanja svih bitnih elemenata kao i analizu saniranja i ponovne izgradnje.A vaše gadjenje i spominjanje efermenih ( u ovoj temi) nije pristojno.

    2. Bojan

      U pismu su navedene mnoge lazi koje su politicki motivisane . Dovoljno je videti ko su potpisnici i njihova politicka karijera i laiku bi bilo jasno o cemu se radi. Zgrade su ruglo grada a i neposredna opasnost za prolaznike . Generalstab nema nikakvu istorisku vrednost da bi bio ocuvan .

    3. Miodrag iz Peći

      Prvo o Kušneru. Znate li da on u ime svog tasta pregovara o ratu i miru u Ukrajini. Ali je i poslovan čovek koji će preporoditi npr. Albaniju. Zar nije malo čudno da Tiranski aerodrom ima više putnika od Beogradskog.
      Ti isti potpisnici su i protiv gondole od Kalemegdana do Ušća a Kotor se diči Gondolom od Lovćena do Kotora i biraju ogromnu zaradu da planiraju nove sadržaje i povećanje kapaciteta.
      Tačno je da treba zaštititi Beogradski Sajam ali čemu buka o Ljušinoj Šećerana. Pa tu je Ruševinu uzurpirao Ljubiša Ristić ali od komunjare se to može i očekivati jer je uzurpirao Katoličku Crkvu i Semenište kraj Bajlonijeve pijace takođe i stare zgrade BIP – a. Ovo je elektronski medij i sve je trajno zabeleženo kao i slavospevi o renovirano zgradi Železničke Stanice u Novom Sadu čija se nadstrešnica srušila odmah po objavljenom članku. Zgradu je sa sve peronima izgradio za šest meseci arhitekta Imre Farkaš. Rekonstrukcija je trajala tri godine. Protivnik sam bukvalno rekonstrukcije kakvu zagovaraju u vezi Generalštaba pre sam za potpuno rušenje i izgradnje po izvorni planovima poput Pošte 2.
      Pa i Dobrović se inspirisan Sutjeskom ili Neretvom nakalemio na porušeni izvorni Generalštab nego on je bio tada Bog i batina pa je predlagao npr. da umesto Novog Beograda bude veliko jezero.

  4. Sasa

    41. Inženjerska komora Srbije (IKS) – izvršni odbor niške sekcije arhitekata

    SAMO??? Gde je beogradska sekcija, i zasto nije kompletna IKS stala iza ovog pisma???
    Sramota…

Ostavite odgovor

Obavezna polja *