U razgovoru sa Huw Robertsom iz Graphisofta
Intervju

Direktor Graphisofta za Gradnju: Veštačka inteligencija promeniće arhitekturu iz korena

Sa Huwom Robertsom razgovaramo o njegovom profesionalnom putu, značaju BIM-a u arhitekturi, ali i o budućnosti projektovanja kroz integraciju AI.

Osnovana 1982. godine u Budimpešti, Graphisoft SE danas je vodeća kompanija u oblasti građevinskog softvera, najpoznatija po svom proizvodu za 3D arhitektonsko-građevinsko projektovanje ArchiCAD, baziranom na Building information modeling konceptu (BIM).

Inicirajući „BIM revoluciju“ 1984. godine, Graphisoft kontinuirano nastoji da pruža inovativna i vrhunska rešenja za arhitekte i inženjere širom sveta, dok je Huw Roberts na mestu CEO-a ključna figura u vođenju kompanije ka uspešnoj budućnosti.

Sa preko 30 godina iskustva kao registrovani arhitekta i tehnološki izvršni direktor, njegove osnovne kompetencije uključuju razvoj i sprovođenje strategija rasta, pokretanje poslovne transformacije, osnaživanje timova i isporuku izuzetne vrednosti za klijente.

Na čelu kompanije od 2019. godine, Roberts ima dokazano iskustvo povećanja tržišnog udela, prihoda i profitabilnosti, kao i lansiranja i skaliranja novih proizvoda i usluga. Takođe je uspešno vodio i integrisao nekoliko akvizicija, proširujući Graphisoftov portfolio i doseg.

Kako ističe, njegova misija je da inspiriše i omogući Graphisoftovim klijentima, partnerima i zaposlenima da ostvare svoj puni potencijal i stvore pozitivan uticaj na svet, a na koje načine uspeva da postigne ove ciljeve, CEO multinacionalnog softverskog giganta objasnio je u razgovoru za portal Gradnja.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Huw Roberts, CEO kompanije Graphisoft; Foto: Gradnja
Kako je tekao vaš put od arhitekte do vodeće figure u softverskoj industriji?

Na koledžu sam bio kao i većina ljudi mojih godina – nisam tačno znao čime želim da se bavim. Onda sam pošao na kurs arhitekture i to mi se dopalo. Tada sam istovremeno pohađao poslovne i druge kurseve. Ali arhitektura, kreativnost i činjenica da možete da maštate o zgradama, a zatim da povežete tu ideju sa nečim opipljivim su me profesionalno privukli. Tako sam uplovio u svet arhitekture.

Specijalizovao sam za projektovanje bolnica, velikih institucionalnih i univerzitetskih zgrada. Rad na megaprojektima mi je prijao, uživao sam i bio prilično dobar u povezivanju složenih tehničkih zahteva. Bolnica je ogromna mašinerija sa mnogo sistema i ogromnom količinom podataka. Profesionalno me privlači ta mešavina u kojoj imate emocionalnu i ljudsku komponentu, ali i zahtevnu tehničku komponentu.

Borio sam se u to vreme sa brojnim profesionalnim izazovima, kao što su baratanje sa bazama podataka, komunikacija sa drugim inženjerima, potreba da razumete klijenta i odgovorite na njegove zahteve. Tih godina, nisam mogao da verujem koliko su nam računari bili loši i beskorisni u rešavanju složenih zadataka. Počeo sam da učim kako da radim stvari na računaru kako bih bio bolji arhitekta. Naučio sam da programiram, da koristim baze podataka, da pišem skripte i počeo sam da pravim razne funkcionalnosti i alate koje smo koristili kako bismo brže projektovali bolje zgrade.

Profesionalno me privlači ta mešavina u kojoj imate emocionalnu i ljudsku komponentu, ali i zahtevnu tehničku komponentu.

Moja karijera arhitekte je bila uspešna jer su moji projekti stizali na vreme i u skladu sa budžet, a i imali su manje grešaka od drugih. Dok sam to radio, privukao sam pažnju organizacije Američkog instituta arhitekata i bio sam izabran za predsednika Komiteta za arhitektonsku tehnologiju u praksi na nacionalnom nivou. Dok sam bio na toj funkciji, privukao sam pažnju softverskih kompanija. Zatim su me angažovali Autodesk, Bentley System, Graphisoft i drugi. Na kraju sam otišao u Bentley.

Sećam se da je jedan od mojih mentora tada istakao da je biti arhitekta najbolja prva karijera. Naučite kako pravilno da razmišljate. Kao arhitekta, moraš biti kreativan i tehnički dobro potkovan. Moraš razumeti ljude i ljudsku prirodu. Moraš razumeti prirodne nauke i fiziku. Moraš biti dobar prodavac jer je neophodno da ugovoriš novi projekat. Moraš klijenta uveriti u svoje ideje i zamisli. Sve ove veštine su dragocene.

Kada sam prešao u softversku industriju, uspešno sam koristio sve svoje arhitektonske atribute. Radio sam odličan posao u programima i imao zavidnu karijeru u Bentliju. Onda, kada je došlo vreme za nešto novo, otišao sam u drugu softversku kompaniju, pomogao im da se razviju i na kraju smo je prodali. Zatim sam potražio gde bih mogao da dodam novu vrednost i ostvarim uticaj, i našao novu priliku u Graphisoftu. Bilo je to čudesno profesionalno putovanje, ali veoma zabavno, i sleteo sam na idealno mesto!

Kada kažete da „ArchiCAD osnažuje timove da projektuju sjajne zgrade“, možete li detaljnije objasniti šta to praktično znači?

Cilj naše kompanije glasi: „Osnažiti timove da projektuju sjajne zgrade“. Želimo da osnažimo naše klijente softverom, uslugama i edukacijom. Imamo koristan programski alat koji možete koristiti u vašem poslovanju. Osim toga, imamo podršku koja vam pomaže da program savladate, konfigurišete i maksimalno iskoristite. To radimo sa arhitektama i inženjerima širom sveta već punih 40 godina.

Želimo da pružimo edukaciju na svim nivoima. Imamo: osnovni program kako savladati softver. Imamo: program učenja za rad u timovima. Imamo: program za firme koje žele da upravljaju celim ekosistemom informacija u digitalnom okruženju. Osim toga, želimo da međusobno povežemo sve stručnjake koje sarađuju sa nama kroz online zajednicu. Cilj je razmena znanja, najboljih praksi, saveta i profesionalna podrška.

Online zajednica je povezana sa našim sistemom tehničke podrške, tako da usred rada na projektu, ako želite pomoć, mi možemo da uskočimo.

Naše online zajednice čine stotine hiljada profesionalaca koji asistiraju jedni drugima. Možda postoji pitanje ili nedoumica o materijalu, možda o lokalnom zakonu ili zahteva kojih se arhitekte moraju pridržavati. Ili se možda radi o integraciji našeg softvera sa nekim drugim softverom, ili možda samo o nekom drugom softveru koji često koristite uporedo sa našim.

Online zajednica je povezana sa našim sistemom tehničke podrške, tako da usred rada na projektu, ako želite pomoć, mi možemo da uskočimo. I, to je mesto na kome sarađujemo sa našim klijentima i građevinskom industrijom. Tu možemo postavljati razna pitanja. Evo nečega o čemu razmišljamo. Šta vi mislite? Da li vam je to korisno? Mislim da radimo sjajan posao osluškujući naše korisnike i profesionalnu zajednicu generalno, a sve kako bi nam pomogli da napravimo bolju mapu puta za ono što u budućnosti sledi.

ArchiCAD je izazvao pravu revoluciju u svetu građevinsko-arhitektonskog projektovanja; Foto: Carl Heyerdahl/Unsplash

BIM sve više postaje sistem za podršku u odlučivanju, a ne sistem za puku proizvodnju tehničke dokumentacije.

Uzimajući u obzir značaj BIM-a u arhitekturi, možete li dati nekoliko praktičnih saveta za arhitekte koji žele da integrišu BIM tehnologiju u svoje radne procese?

Arhitekte uglavnom imaju veliki ego. Kao vaš kolega, mogu ovo da potvrdim (smeh). Većina arhitekata je sigurna u sebe, svoj potencijal i svoje sposobnosti. To je naša najveća snaga. Ali, to može biti ograničavajući faktor, pogotovo kada je usvajanje novih saznanja u pitanju. Tokom svog karijernog razvoja, nemojte biti ponosni da ne tražite pomoć od drugih.

Verujem da čovek treba da uči i da se prilagođava tokom celog života. Primera radi, stvari koje sam smatrao da su istinite pre 10 godina, to više nisu. Okolnosti su se promenile. Njihov kontekst je drugačiji. Način na koji se radi se transformisao. Društvo i profesija su se primenili. Ako želite da držite korak, morate da nastavite sa učenjem. Morate da se prilagođavate.

BIM je možda dobra ilustracija za to. BIM nije samo alat, već način razmišljanja. Da bi ste integrisali informaciono modelovanje, potrebno je da koristite brojne alate kao što su ArchiCAD, BIMcloud ili BIMx. Takođe, vi ćete koristiti programe za renderovanje, izradu tablica, baze podataka, alate za kolaboraciju, programe za reviziju i tome slično. Način na koji pristupate njihovoj integraciji se veoma razlikuje od ručnog ili CAD crtanja. Smatram da je najbolja primena BIM-a ona koja vam pomaže da povežete proces projektovanja i razmišljanja. Kao takav, BIM sve više postaje sistem za podršku u odlučivanju, a ne sistem za puku proizvodnju tehničke dokumentacije.

Ako posmatramo naš osnovni proizvod, ArchiCAD, postoji odličan besplatan edukativni materijal koji svako zainteresovan može da koristi. Reč je o osnovnoj obuci. Ali, imamo i program obuke na BIM Autor nivou. Ne radi se ovde o poznavanju samo jednog programskog alata, već o tome kako se oni povezuju sa alatima kao što su Rhino ili Grasshopper, Lumion ili Twinmotion. Kako napraviti potpunu integraciju i sinhronizaciju je ključno pitanje.

Zatim, imamo i obuku za BIM menadžera. Ukoliko imate tim inženjera koji zajedno sarađuje, kako pomoći timu da uspe? Kako upravljate bibliotekama, podešavanjem modela, procedurama, sinhronizacijom i označavanjem? Sve je to međusobno povezano.

Moje iskustvo je da morate naći balans, a tako da u neformalnoj sredini primenjujete ono što ste savladali tokom formalnog učenja. Neophodno je da postoji ravnoteža između strukturalnog učenja i ne-strukturalnog učenja koje vam dozvoljava da isprobavate. Možda vaši eksperimenti neće baš uvek uspeti, ali su više nego dragoceni. Da bi to sve dobilo smisao, mladim arhitektama je potrebna prilika i potrebno im je vreme.

Pored osnovne obuke, Graphisoft ima i program obuke na BIM Autor nivou, kao i obuku za BIM menadžera; Foto: Graphisoft

AI nam daje supermoći kako bismo mogli učiniti više i biti efikasniji u dodavanju vrednosti našim proizvodima i uslugama za naše korisnike.

Kako Graphisoft zamišlja integraciju veštačke inteligencije u ArchiCAD-u?

Mi posmatramo AI na tri načina. Interno, imamo AI koji radi prvi krug provere kvaliteta koda, radi prevod materijala, pružamo tehničku podršku na 19 različitih jezika. Zahvaljujući tome, očekujemo da ćemo uskoro biti jezički neutralni. AI će posredovati između različitih jezika. Imamo mnogo snimaka vezanih za obuku i učenje. U prošlosti smo morali da pronađemo nekoga ko govori srpski, japanski, portugalski… i svaki put ponovo snimimo video materijal. Umesto toga, sada u našem timu za uspeh klijenata koristimo AI za uređivanje videa, gde kolega govori na video snimku, a AI uređuje taj video na drugom jeziku.

Na ovaj način možemo učiniti više sa istom količinom resursa. Kao takav, AI nam daje supermoći kako bismo mogli učiniti više i biti efikasniji u dodavanju vrednosti našim proizvodima i uslugama za naše korisnike.

Drugi način na koji posmatramo AI je da znamo da postoji na stotine praktičnih AI aktivnosti i AI-ja koji se trenutno razvijaju na sceni. Želimo da osiguramo da naši klijenti mogu da povežu naš softver i da ga koriste s novim alatima. Postoje neke sjajne studije slučaja i primeri klijenata koji rade napredne stvari sa veštačkom inteligencijom u kombinaciji sa našim softverom. Nismo mi napravili te posebne mogućnosti, omogućili smo našim klijentima ili trećim licima da postignu to tako što smo obezbedili da naš softver ima prave tačke veze za AI.

Treći je kako ćemo napraviti nove mogućnosti u softveru koji koristi AI? Da bismo to uradili, proveli smo poslednje dve godine sastavljajući novi tehnološki okvir u našem softveru. Zove se prilagodljivi hibridni okvir (adaptive hybrid framework). Omogućava nam da modularizujemo veze i integraciju sa svim vrstama sistema, uključujući AI. Olakšava dodavanje novih mogućnosti softveru bez potrebe da ponovo sastavljamo i rekonstruišemo ceo softver. Može biti veoma fleksibilan i vrlo brzo proširen.

Kako veštačka inteligencija može poboljšati proces arhitektonskog projektovanja?

Jedan primer koji smo objavili pre dve nedelje: Archicad AI Visualizer, interfejs u ​​okruženju za modelovanje. Radite u Archicadu, napravili ste dizajn i znate, na primer, da je ovo poslovna zgrada, ali niste baš sigurni koji stil želite da joj date ili da li treba da bude zaobljena ili pravougaona. Samo želite malo inspiracije i da testirate mogućnosti. Otvorite Archicad AI Visualizer i sa nekoliko klikova i tekstualnim upitom kažete: „Moderna poslovna zgrada od čelika i stakla u skandinavskom stilu.“ Naš alat prebacuje vaš model u AI, vraćajući prikaze koji odgovaraju vašem upitu. I možete nastaviti da usavršavate taj upit da biste dobili baš onakvu zgradu kakvu želite.

Dok integrišemo mogućnosti veštačke inteligencije, moramo razmotriti kako je ta veštačka inteligencija obučena.

To je odličan primer kako ćemo izgraditi naše razumevanje odnosa prema veštačkoj inteligenciji i odnosa između korisnika i veštačke inteligencije. I, dok integrišemo mogućnosti veštačke inteligencije, moramo razmotriti kako je ta veštačka inteligencija obučena. Koje informacije su ušle u taj AI da bi razumeo zgrade? Da li su autorska prava jasna i kako biste definisali povredu? Postoje li rizici oko intelektualne svojine? Šta se dešava ako proizvede dizajn koji izgleda kao nečija već izgrađena zgrada? Postoje li rizici za korisnike ili nas?

Kako mi to vidimo, dok pravi nove slike sa vašim modelom i vašim uputstvima, to je vaše vlasništvo kao korisnika, kao arhitekte. Dizajnirali ste ovu masu i smislili ovaj način da opišete ono što želite da bude. Te slike su vaše vlasništvo. Da li želite da se vrate u miks za sve ostale? Ili želite da se sačuvaju samo za vašu privatnu upotrebu? Ono što se nadamo da ćemo naučiti je kako arhitekte reaguju na taj skup odnosa. Da li žele da se povežu sa širim zajednicom? Da li žele da ograniče obuku te veštačke inteligencije samo na prethodne zgrade sopstvene firme tako da ona bude obučena u njihovom sopstvenom stilu, a ne u svačijem stilu?

Dizajnirali smo naš pristup uključivanju AI imajući u vidu sva ova razmatranja, kako bismo osigurali da će naše mogućnosti koje pokreće AI imati etičku obuku, bez autorskih prava ili drugih ograničenja i da je njegov izlaz privatan za vas. Za funkcionalnost kao što je vizuelizacija, ova razmatranja su izuzetno važna. Ipak, kada uđete u kritičniji tehnički dizajn, ili automatizaciju dokumentacije, ova pitanja će postati još važnija.  

Koje su opasnosti primene AI alata u arhitekturi i građevinskoj industriji?

Smatramo da će veštačka inteligencije podržati arhitekte i njihovu kreativnost. Prvo, kao industrija, želimo da budemo potpuno uvereni pre nego što joj predamo neki važan posao ili zadatak. Ako se vratimo na primer vizuelizacije, savestan arhitekta neće uzeti odgovor od AI alata i samo ga nekritički dokumentovati i poslati na gradilište. Umesto toga, nove mogućnosti će inspirisati arhitekte i pomoći će im u promišljanju.

Ako bolje pogledamo, veštačka inteligencija je ništa drugo do vrsta alata za podršku u odlučivanju. S druge strane, ona olakšava delove posla koji nemaju dodatnu vrednost. Da li zaista treba da trošite svoje vreme na unos naslovnih blokova u crtež? Ne. To nije uzbudljivo. Niko to ne žali da radi. Delegiranje takvih zadataka na AI je ključno.

3D vizuelizacija – Archicad AI Visualizer; Izvor: Graphisoft

U mnogim arhitektonskim biroima, posebno onim koji koriste naš softver, projektanti, modelari i crtači više nisu međusobno razdvojeni.

Istovremeno moramo postaviti pitanje šta je uloga arhitekte? To su kreativnost, inženjerske veštine i iskustvo, mogućnost rasuđivanja i kapacitet da se pomeša i kroz jedan objekat integriše veliki broj ulaznih parametara. Dakle, vidimo AI kao skup alata koji pomažu našim softverskim rešenjima da osnaže arhitekte u onim stvarima koje najviše vole, dok istovremeno troše manje vremena na operativan rad.

Kako AI preuzima sve više i sve odgovornije poslove i zadatke, opasnost leži u situaciji gde će ljudi početi da obraćaju sve manje pažnje na detalje kako njihovo poverenje u AI bude raslo. I u nekom trenutku, ako AI pogreši, ljudi mogu početi da to ne primećuju. Ako razmišljate o procesu projektovanja, jedna od fraza u našoj industriji je Audit Trail. Želite da znate zašto je nešto to što jeste? Kako smo došli do ovog stanja? Ko je doneo takve odluke? Ko je bio odgovoran za to? Kao profesija, moramo da znamo odgovore na ova pitanja. Moramo znati ko je uključen i kako je do toga došlo kako bismo na pravi način pristupili problemu.

Šta predviđate kao budućnost BIM tehnologija u narednim godinama?

Mislim da će napredak biti sve brži i brži. Uveren sam da će fokus na saradnji, povezivanju ljudi, procesa i informacija nastaviti da raste. Način na koji se alati koriste biće sve više podrška profesionalcima u njihovim odlukama, a manje u razradi i proizvodnji.

Na starim crno-belim fotografijama arhitektonskih biroa mogli smo videti veliku prostoriju sa mnogo ljudi za stolovima sa crtežima. Oni su bili crtači i ono što su radili bilo je dokumentovanje odluka ljudi koji su sedeli u kancelarijama oko te sobe. Crtači, CAD crtači, BIM modelari imaju sličnu ulogu, pri čemu je svaki malo više integrisan u tim.

Kako struka napreduje, alati za proizvodnju i donošenja odluka se povezuju. U mnogim arhitektonskim biroima, posebno onim koji koriste naš softver, projektanti, modelari i crtači više nisu međusobno razdvojeni. Arhitekte i inženjeri projektanti su sada ti koji aktivno koriste program. I dok projektuju, oni istovremeno rade na modelima i crtežima. Ta integracija projektovanja i alata bi trebalo da bude težnja mladih arhitekata.

Biti stručnjak za alat, ali ne i stručnjak u struci može biti ćorsokak u karijeri. Isto važi za pronalaženje profesionalnog puta gde ste stručnjak u struci, ali ne i za alat. Danas su alati i tehnologije u arhitekturi toliko umreženi da morate da učite i jedno i drugo, i nastavite da učite tokom cele svoje karijere.

Izabrali smo za vas...

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

1 komentar

  1. Darko

    Hoće, hoće sigurno. Još kada bi AI mogao da sasluša klijenta i ispuni želje Investitora i reši sve detalje, uskladi i sinhronizuje sve discipline, i na kraju isprati izvođenje i racionalizuje cenu pojedinih pozicija da investitora objekat na kraju košta manje od predviđenog, tada, e tada stvarno AI preuzima naš posao.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *