Microsoft i Apple prelomili: Svoje nove zgrade grade od drveta
Data centar od CLT-a? Apple radnja od masiva? Postavlja se pitanje kako će upotreba drveta promeniti građevinsku industriju.
Tehnološki giganti Microsoft i Apple doneli su odluku da u svojim najnovijim građevinskim projektima koriste drvo kao primarni građevinski materijal. Ova promena ne samo da odražava njihove strategije održivosti, već postavlja i novi standard u industriji.
Microsoft gradi data centre sa unakrsno lameliranim drvetom (CLT), dok je Apple otvorio svoju prvu prodavnicu napravljenu od masivnog drveta. Ove inovacije označavaju pomak ka smanjenju ugljeničnog otiska u velikim komercijalnim objektima.
Pročitajte još na Gradnja.rs:

Microsoft: Drvo u digitalnoj infrastrukturi
Data centri su tradicionalno građeni od betona i čelika, ali Microsoft sada istražuje alternativu koja smanjuje emisiju ugljen-dioksida. Njihovi novi objekti u Severnoj Virdžiniji, projektovani od strane globalne arhitektonske firme Gensler i inženjera iz Thornton Tomasetija, kombinuju čeličnu konstrukciju sa CLT tavanicom. Ovaj hibridni pristup smanjuje ugljenični otisak za 35% u poređenju sa čeličnim strukturama i čak 65% u odnosu na tradicionalne betonske montažne objekte.
Pored toga što omogućava lakšu i ekološki prihvatljiviju gradnju, CLT pruža i bolju energetsku efikasnost, što je ključno za objekte poput data centara koji zahtevaju ogromne količine energije za hlađenje i održavanje serverskih sistema.
Microsoftov novi data centar u Severnoj Virdžiniji kombinuje čeličnu konstrukciju sa CLT tavanicom.
Prema Microsoftu, cilj kompanije je da do 2050. godine ukloni iz atmosfere ekvivalent svih emisija ugljen-dioksida od svog osnivanja 1975. godine. Zbog širenja mreže svojih data centara, zabeležen je porast indirektnih emisija za 30,9%, pa se dekarbonizacija objekata nameće kao ključna inicijativa.
„Rad sa partnerima, vladama i zajednicama je ključan za rešavanje klimatskih promena. Testiranjem materijala kao što je CLT u našim data centrima želimo da podstaknemo inovacije i inspirišemo širu industriju“, poručuju iz kompanije.
Apple: Prodavnica od masivnog drveta
Dok Microsoft koristi CLT za infrastrukturne objekte, Apple se odlučio na masivno drvo za svoje maloprodajne prostore. Nova Apple prodavnica u Majamiju, smeštena u Apple Miami Worldcenter paviljonu, predstavlja prvi objekat ovog brenda sa dominantno drvenom konstrukcijom.
Inspirisan lokalnom art-deko arhitekturom, objekat je dizajniran tako da kombinuje drvenu strukturu sa zakrivljenim krovom i staklenim ulazima. Apple je u saradnji sa dobavljačima odabrao FSC sertifikovano drvo kako bi osigurao odgovornu nabavku materijala i značajno smanjio ugrađeni ugljen-dioksid u objektu.

Nova Apple prodavnica u Majamiju predstavlja prvi objekat ovog brenda sa dominantno drvenom konstrukcijom.
„Želeli smo efikasno stručno rešenje koje se može nabaviti lokalno i koje pomaže u smanjenju ukupnog ugljeničnog otiska projekta“, ističe BJ Siegel, lider Apple tima za dizajn maloprodaje.
U prodavnici dominiraju prirodni materijali, a poseban akcenat je stavljen na svetlosne efekte i akustičnu udobnost. Struktura od masivnog drveta formira centralni prostor kome se pristupa preko staklenih ulaza na oba kraja zgrade, dok su unutrašnji elementi izrađeni od hrastovine.
Ako se pitate ko je projektovao ovaj objekat, Norman Foster očito nije pošto se ne spominje u saopštenju već se samo kratko objašnjava da je dizajn uradio “Appleov in-house tim”.

Šta znači prelazak tehnoloških giganata na drvo?
Odluka kompanija poput Microsofta i Applea da pređu na drvo u svojim objektima pokazuje da održiva gradnja postaje imperativ, čak i u tehnološkom sektoru. Korišćenje CLT-a i masivnog drveta ne samo da smanjuje emisiju ugljenika, već i otvara vrata daljem istraživanju ekološki prihvatljivih materijala u komercijalnoj i infrastrukturnoj gradnji.
Ovi projekti postavljaju pitanje – da li će drvo postati standard i u drugim sektorima visokogradnje? Ako giganti poput Microsofta i Applea investiraju u ovu tehnologiju, moguće je da će i druge velike kompanije slediti njihov primer, čime bi se značajno promenio način na koji gradimo budućnost.