Bez investicija u inovacije srpske firme neće moći dugoročno da rastu na lokalnom ili da uspeju na stranim tržištima; Foto: Tom Parkes on Unsplash
Građevinarstvo, Izdvojeno

Otvorena inovacija u građevinarstvu ili ko će prvi rešiti problem

Inovacija nije neophodna za početni uspeh na lokalnom tržištu, ali jeste neophodna za izlazak na strana tržišta i za borbu protiv stranih konkurenata koji ulaze na lokalno tržište.

Postoje dva tipa procesa inovacija: zatvorena i otvorena inovacija. Zatvorena inovacija se dešava samo unutar firme. Otvorena inovacija uključuje druge firme i pojedince u proces inovacije, najčešće partnere, distributere, važne klijente i eksperte.

Zatvorena inovacija je obično skupa jer podrazumeva da firma sama pokrije ceo proces otkrivanja problema i proizvodnje rešenja. Otvorena inovacija košta manje i može biti brža jer deli proces sa partnerima van firme. Neki problemi moraju da se reše zatvorenom inovacijom, ali veliki broj problema je lakše rešiv pomoću otvorene inovacije. Firme svih veličina koriste otvorenu inovaciju, ali male i srednje firme mogu da imaju najviše koristi jer lakše komuniciraju i često nemaju dovoljno resursa za zatvorenu inovaciju.

Građevinarstvo je visoko inovativna industrija i inovacija je podeljena između proizvođača i izvođača.

Građevinarstvo je visoko inovativna industrija i inovacija je podeljena između proizvođača i izvođača. Proizvođači nisu pod pritiskom projekata i imaju više prostora da se bave inovacijom. Sa druge strane, izvođači imaju bolji pristup klijentima i projektima i samim tim više informacija o potrebama tržišta. Otvorena inovacija između proizvođača i izvođača bi bila veoma korisna za obe strane jer bi povećala razmenu informacija o potrebama klijenata i tržišta.

Firma, inovacioni partneri i tržište; Ilustracija: Nikola Tošić

Bez investicija u inovacije srpske firme neće moći dugoročno da rastu na lokalnom ili da uspeju na stranim tržištima.

Praktičan savet građevinskim firmama, bilo da su proizvođači, izvođači, ili distributeri, jeste da prave otvorene inovacione mreže koje uključuju eksperte, partnere, i važne klijente kroz direktna pitanja, takmičenja, razmenu podataka. Tako će pojačati svoj međusobni odnos, biti otpornije na konkurente i sposobnije da uspeju i na stranim tržištima. Otvorena inovacija ima veoma visok povratak na investiciju, ali takođe rešava još važnije pitanje: „Ko će prvi rešiti problem?

Konkretan primer je naš klijent, građevinski proizvođač u EU koji na globalnom tržištu ima preko 40 proizvoda. Četvrtina proizvoda i oko 15 posto povećanja prihoda u periodu od 5 godina su rezultat otvorene inovacije sa ekspertima, distributerima i izvođačima. Ova otvorena inovacija je zahtevala minimalne investicije. Još važnije je da su ovi proizvodi omogućili ulaz na nova tržišta na kojima se sada prodaju i drugi proizvodi.

Inovacija u srpskom građevinarstvu

Srpsko građevinsko tržište ima manje proizvođača i globalno konkurentnih inovacija u odnosu na razvijena tržišta. Rast zarade srpskih građevinskih firmi je možda trenutno obezbeđen zadovoljenjem osnovnih potreba tržišta ali bez investicija u inovacije firme neće moći dugoročno da rastu na lokalnom ili da uspeju na stranim tržištima. Resursi za inovaciju u Srbiji su limitirani, specijalno u malim i srednjim firmama. U takvoj situaciji primena otvorene inovacije može da stimuliše rast.

Praktični saveti za razvoj otvorene inovacije

Razvoj otvorene inovacije se bazira na sakupljanju informacija o problemima i potrebama klijenata i tržišta, i smanjenju rizika pri dizajnu novih proizvoda, usluga, marketinških i prodajnih metoda, procesa. Proces otvorene inovacije moze da se podeli u tri koraka:

  • Definisanje tržišta na koje firma želi da uđe,
  • Definisanje inovacionih partnera sa kojima firma želi da sarađuje,
  • Dizajn proizvoda, usluga, metoda, procesa.

Prvi korak – definisanje tržišta – je veoma važan. Treba izabrati tržište, odnosno grupu klijenata koji imaju isti potrebu. Npr. ponuda nekretnina za britanske penzionere ili kvalitetan staffing za manje izvođače u EU. Tržište treba da bude dovoljno kvalitetno da stimuliše razvoj kvalitetnih inovacija koje su dugoročno profitabilne. Moj savet je da uvek treba prvo pokušavati ulazak na najbolja tržišta. Najčešća greška je birati slabija tržišta pod pretpostavkom da su lakša.

Najčešća greška je da se ulazak biraju slabija tržišta pod pretpostavkom da su lakša.

Drugi korak zahteva komunikaciju sa važnim potencijalnim klijentima, partnerima, ekspertima, ili drugima koji su na tom tržištu kao klijent ili prodavac. Ta komunikacija mora da bude sa ciljem razumevanja problema i potreba. Ovo mogu da budu intervjui, događaji, takmičenja, sajmovi, otvoreni pozivi za predloge, itd. Ta komunikacija nikada nije samo razvoj inovacije nego je uvek marketing i prodaja, specijalno ako se komunicira sa budućim klijentima.

Za treći korak – dizajn proizvoda, usluga, metoda, procesa – je važno da se radi što je agilnije moguće. Kad su u pitanju građevinski projekti teško je biti agilan, ali svaka forma fragmentisanja velikih projekata u više manjih smanjuje rizik. Nekada se prvo ulazi na novo tržište sa manje rizičnim proizvodima koji zahtevaju manje investicije, da bi se tek posle par proizvoda ušlo sa mnogo profitabilnijim proizvodima.

Osvajanje novih tržišta i rast

Ovaj proces treba da se ponavlja za više tržišta i da se stalno unapređuje. Prvi koraci u procesu ne zahtevaju veliku investiciju i samim tim moguće je testirati više tržišta odjednom i onda nastaviti proces samo sa najboljim kandidatima.

Rezultat bi trebalo da bude ulazak na nova tržišta i naravno dugoročni rast.

Kad ste već ovde…

Srodni tekstovi

PRIJAVI SE NA NEWSLETTER

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

1 komentar

  1. Dragan Markovich

    Koliko su arhitekte, inžinjeri i vlasnici biroa u Srbiji otvoreni za nove ideje, nove alata i efektivnije načine rada? Čini mi se da je to ključno pitanje.

    Prednosti inovacije su očigledne. Međutim, uzaludno je pričati o inovacijama kada nema ko da ih primeni.

    Kada se govori o inovacijama, „Zakon difuzije inovacije“ se često zapostavlja. Međutim, kako je reč o zakonu, bez njega se bilo koji novitet ne može implementirati.

    Kome „Zakon difuzije inovacije“ nije poznat, može da pogleda na Wikipediji:
    https://en.wikipedia.org/wiki/Diffusion_of_innovations

Ostavite odgovor

Obavezna polja *