Žardinjere u Ada Mallu; foto: Vita Verde
Zelena gradnja

Krovne bašte: Kako se pravilno izvode i koje su im prednosti

Ne samo da doprinose povećanoj estetici već zeleni krovovi imaju uticaj i na kvalitet vazduha, suzbijanje buke, regulaciju toplote, skladištenje kišnice…

Trend ozelenjavanja krovnih površina sve je prisutniji i na našim prostorima, a o svim benefitima ove vrste urbanih bašti, kao i o najvećim izazovima na njihovom projektovanju i realizaciji, porazgovarali smo sa Hansom Busterom, direktorom i vlasnikom firme Vita Verde, koja se bavi dizajnom i izgradnjom inovativnih rešenja za unutrašnje prostore kao i kreativnih projekata pejzažne arhitekture.

Buster je poreklom iz Holandije, na Balkanu živi poslednje dve decenije i, kako nam je priznao, Beograd je jedno od retkih mesta u kome se oseća kao kod kuće. U preduzetničke vode ušao je pre skoro petnaest godina kada je kompanija Vita Verde začeta u Grčkoj.

Po struci organizacioni psiholog, a u slobodno vreme zaljubljenik u prirodu, održiv dizajn i biljke, naš sagovornik navodi da je shvatio da svoje kvalitete, hobi i struku može spojiti u nešto što će doneti pozitivan efekat na ljude i naše okruženje kroz aktivnosti urbanog ozelenjavanja.

Pročitajte još na Gradnja.rs:

Zeleni krovovi smanjuju toplotu vazduha kroz proces evapotranspiracije; foto: Pixabay.com

Krovne bašte donose benefite i sa ekonomskog aspekta, kako u smislu energetske efikasnosti, tako i u povećanju vrednosti i atraktivnosti samog objekta.

Kako navodi, Vita Verde je do sada realizovala stotine zelenih projekata u regionu.

“Konkretno projektovanjem i izvođenjem zelenih krovova se bavimo od 2018. u Srbiji, a u Grčkoj još od 2010. godine. Za sada smo realizovali pet većih projekata u Srbiji i Crnoj Gori, kao i desetine manjih projekata za privatne objekte”, kaže Buster.

Što se većih projekata tiče, on i njegova kompanija najviše su ponosni na krovne bašte u tržnom centru Ada Mall u Beogradu, kako zbog zahtevnih tehničkih poduhvata tako i zbog kreiranja moderne urbane oaze koja doprinosi atraktivnosti i kvalitetu objekta.

Krovne bašte u tržnom centru; foto: Ada Mall

Pozitivan uticaj na mikroklimu i biodiverzitet

Pored toga što krovne bašte doprinose povećanoj estetici, takođe imaju mnogobrojne prednosti: uticaj na kvalitet vazduha, suzbijanje buke, regulaciju toplote, skladištenje kišnice i pozitivan uticaj na biodiverzitet i mentalno stanje ljudi. Takođe, navodi naš sagovornik, krovne bašte donose benefite i sa ekonomskog aspekta, kako u smislu energetske efikasnosti tj. uštede resursa, tako i u povećanju vrednosti i atraktivnosti samog objekta.

“Zeleni krovovi smanjuju toplotu vazduha kroz proces evapotranspiracije, a takođe deluju i kao izolatori zgrada, smanjujući energiju potrebnu za hlađenje i grejanje”, napominje Buster.

Skladištenje kišnice je, dodaje, još jedan bitan faktor u energetskoj efikasnosti, jer omogućava recikliranje kišnice i njeno ponovno korišćenje. Pored toga, uvođenjem novih zelenih površina u urbane sredine pozitivno utiču na mikroklimu i biodiverzitet i doprinose opstanku neophodnog ekosistema.

Svi zeleni krovovi se sastoje od sloja drenaže, supstrata i vegetacije; foto: Unsplash.com

Drenaža, supstrat i vegetacija

Postoji više vrsta krovnog zelenila, ali kada je reč o krovnim baštama, Buster kaže da ih obično delimo na ekstenzivne i intenzivne. Glavna razlika je u debljini slojeva supstrata i odabiru zelenila. U suštini, navodi naš sagovornik, svi zeleni krovovi se sastoje od sloja drenaže, supstrata i vegetacije.

Kod ekstenzivnih krovova sloj supstrata može biti debljine od 7 do 15 cm, a izbor biljaka se svodi na sedume i livadske biljke.

„Ove biljne vrste ne zahtevaju mnogo vode, a samim tim ni aktivno održavanje. Idealan su izbor za strme krovne površine jer se, uz odgovarajuća tehnička rešenja, mogu postavljati i na nagibima do 45˚. Ovo su uglavnom neprohodni krovovi”, navodi naš sagovornik.

Što se tiče intenzivnih krovova, dodaje, debljina sloja supstrata je ograničena jedino time koliku nosivost krov može da izdrži. Ovakva vrsta zelenog krova pruža mogo više mogućnosti u odabiru biljaka i omogućava čak i sađenje drveća.

„Postoje nebrojene opcije za dizajn ovakvih krovnih vrtova i mogu se predvideti kao sastavni deo zona za aktivno korišćenje“, ističe Buster.

Biljke za baštu biraju se i u skladu s klimom; foto: Pixabay

Sam izbor i dizajn sistema za zalivanje zavisi od izbora biljaka, kao i tehničkih ograničenja i uslova same arhitekture.

Kad je u pitanju održavanje bašte, ono zavisi od vrste zelenog krova, napominje naš sagovornik.

„Za ekstenzivne krovove je potrebno zimi isprazniti sistem za navodnjavanje, ukoliko ga ima, kako se cevi ne bi smrzle, a za intenzivne krovove pored toga postoji i redovno održavanje biljaka (orezivanje, zaštita, đubrenje). Kao što sam pomenuo, biljke se biraju i u skladu sa klimom kako bi se sprečilo ili umanjilo oštećenje biljaka tokom hladnih zimskih perioda”, kaže Buster.

Za intenzivne krovove, dodaje, neophodan je sistem za zalivanje, dok za ekstenzivni nije, osimako se ne nalaze u zonama jakih suša. Sam izbor i dizajn sistema za zalivanje zavisi od izbora biljaka, kao i tehničkih ograničenja i uslova same arhitekture.

„Da bi krovna bašta dobro funkcionisala i trajala godinama najvažnije je u startu odabrati adekvatne biljne vrste za date klimatske i urbane uslove. Na mikronivou je važna orijentacija i izloženost suncu pojedinačnih segmenata krovne bašte, ali uvek treba imati na umu da je ovo najizloženija površina i pristupati joj na adekvatan način. Takođe je neophodno odgovarajuće stručno održavanje u zavisnosti od vrste krovne bašte”, napominje Buster.

Izbor vrste zelenog krova diktira budžet; foto: Pixabay.com

Ne za veštačko zelenilo

Izbor vrste zelenog krova diktira budžet, gde su ekstenzivni krovovi povoljniji i pri samom izvođenju kao i dugoročno za odrđavanje. Intenzivni krovovi su daleko kompleksniji, imaju drastično veće količine supstrata i veće, zrelije a samim tim i skuplje biljke. Njihov nivo održavanja je zahtevniji što utiče na celokupni godišnji budžet.

Osim toga što nisu ni približno atraktivne kao prirodne krovne bašte, veštačko zelenilo ne doprinosi energetskoj efikasnosti i nema sve gorenavedene benefite koje krovne bašte pružaju.

„Smatram da zajedničkim snagama možemo pomoći poboljšanju kvaliteta života u urbanim sredinama i zeleni krovovi su svakako jedan od odličnih načina da u tome i uspemo”, ističe Buster.

Zeleni krov na poslovnom objektu Sirius u Beogradu, foto: Vita Verde

Zelene bašte kao potencijal za dovođenje i zadržavanje kupaca

Što se projektovanja tiče, poslednji interesantan projekat, sa kombinacijom intenzivnih i ekstenzivnih krovova na kom su on i njegove kolege radili jeste Hotel Marriott u Kotoru, u saradnji sa BusinessArt studiom. Buster dodaje da je zanimljiv izazov je bio da, uz pomoć dizajna, pomognu hotelu da se na prirodan način vizuelno uklopi u primorsko okruženje, uzimajući u obzir lokalnu klimu i vegetaciju.

„Klasičan primer ekstenzivnog zelenog krova smo izveli na vrhovima tehničkih prostorija u okviru piazzete na poslovnom objektu Sirius u Beogradu, a piazzeta i park su sami po sebi zeleni krov jer se nalaze iznad podzemne parking etaže i sadrže sve slojeve krovne bašte”,

„Projekat na kome trenutno radimo i na koji smo posebno ponosni je izvođenje dve intenzivne krovne bašte na terasama zgrade Beograđanke u saradnji sa Marera Properties. Prihvatili smo jedinstven izazov da na starijoj građevini sa komplikovanom statikom i ograničenjima u težini koju može izdržati dizajniramo bogat zeleni krov koji će ulepšavati ovu znamenitost grada“, ističe Buster.

Krovna bašta u Halkidikiju; Foto: Vita Verde

Ljudima nedostaje kontakt sa prirodom i uvek će se zadržati tamo gde imaju mogućnost da budu okruženi zelenilom.

Na pitanje da li je veća prisutnost biljaka u arhitekturi budućnost zelene gradnje, naš sagovornik spremno odgovara:

„Sigurno! Krovne bašte nisu novitet, ali sistemi koji se danas koriste i koji imaju pozitivan uticaj na urbanu sredinu jesu i mogu samo jos više da napreduju. Stručnjaci koji rade na modernim komercijalnim objektima su svesni da zelenilo i krovne bašte nisu samo nametnuti procenat zelenila koji moraju da ispune, već i potencijal za dovođenje i zadržavanje kupaca. Ljudima nedostaje kontakt sa prirodom i uvek će se zadržati tamo gde imaju mogućnost da budu okruženi zelenilom i atmosferom koju stvara“, kaže osnivač i direktor Vita Verde.

Kako Buster navodi na kraju, kao koordinator projekta Zeleni gradovi Srbije, pod pokroviteljstvom Vlade Kraljevine Holandije i Ambasade Holandije u Beogradu, posebno je ponosan što je zadužen da u Srbiju dovede još veći broj stručnih i inovativnih rešenja u oblasti zelenih zelenih krovova i uopšteno urbanih zelenih rešenja kako bi se zajedničkim snagama doprinelo unapređenju našeg okruženja.

Vita Verde tim; foto: Vita Verde

Kad ste već tu…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *