Togetherness Togetherless; Foto: Hrvoje Franjić
Dešavanja

Kriza gradova u fokusu hrvatskog paviljona na 17. Venecijanskom bijenalu

Pojavnost paviljona definišu tri univerzalna elementa arhitekture: pod, stub i krov, materijalizovani korišćenjem resursa masovne proizvodnje i industrijskog nasleđa grada Rijeke.

Prošle nedelje je u Zagrebu predstavljen projekat „Togetherness / Togetherless“ – hrvatskog nastupa na 17. Venecijanskom bijenalu  – međunarodnoj izložbi arhitekture koje će biti otvoreno u Veneciji 22. maja 2021, s predotvarenjem 19. maja.

Poverenik ovogodišnjeg nastupa je arhitekta Idis Turato, a multidisciplinarni autorski tim koji je koncipirao i realizovao projekat čine arhitektica Ida Križaj Leko, istoričarka umetnosti Morana Matković, arhitekta i fotograf Ivan Dorotić, sociolog Davor Mišković, dizajneri Maša Poljanec i Leo Kirinčić, arhitektica Jana Horvat kao i kulturolog Renato Stanković.

Naziv paviljona označava potrebu za bliskošću i suživotom individualaca, ali i nemogućnost potpunog postizanja zajedništva.

Paviljon Togetherness / Togetherless je prostorna kompozicija, asamblaž aktera koji sugeriše kako se svakodnevnim, bazičnim elementima može stvoriti specifični ambijent, prostor trenutne zajednice. Naziv paviljona Togetherness / Togetherless nastaje kao kovanica na engleskom jeziku, istovremeno označavajući potrebu za bliskošću i suživotom individualaca, ali i nemogućnost potpunog postizanja zajedništva.

Pojavnost paviljona Togetherness / Togetherless definišu tri univerzalna elementa arhitekture: pod, stub i krov, materijalizovani korišćenjem resursa masovne proizvodnje i industrijskog nasleđa grada Rijeke. Grad je u ovom konkretnom slučaju shvaćen kao laboratorija i arhiv elemenata koji se istražuju, biraju, prikupljaju, okupljaju te konačno izmeštaju u sasvim novo okruženje kako bi im se upisala potpuno nova značenja i drugačiji prostorni odnosi.

Hrvatski paviljon; Foto: Hrvoje Franjić

Rijeka u fokusu

Istorija, reference i kontekst upisani u koncept paviljona svoje ishodište povlače iz iskustva grada Rijeke – Evropske prestonice kulture 2020. godine kao i višegodišnjih istraživačkih i izložbenih aktivnosti u sklopu programskih pravaca projekta. Samoj konceptualizaciji Togetherness / Togetherless projekta kao organizacioni i tematski okvir prethodila su istraživanja o fenomenima grada kroz aktivnosti DeltaLaba – Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam, zatim programske pravce „Slatko & Slano“ i „Dopolavoro“ projekta Rijeka 2020 – EPK, te konačno kroz izložbu i prateću knjigu “Fiume Fantastika: Fenomeni grada”. Projekat „Togetherness / Togetherless“ kondenzuje i objedinjuje zaključke ovih istraživanja i izložbe te ih koristi kao konkretno znanje predstavljeno kroz autentični izložbeni paviljon.

Kriza gradova

Paviljon „Togetherness / Togetherless“ stavlja u temu savremene izazove zajedništva, položaj pojedinca u društvu i mogućnost arhitekture da svojim pristupom analizira krizu gradova nastalu razvojem novih tehnologija, digitalizacijom, promenom uslova rada i stanovanja te različitim shvatanjima načina korišćenja, planiranja i gradnje javnog prostora. Referirajući se na temu 17. Venecijanskog bijenala – međunarodne izložbe arhitekture „How will we live together“ kustosa Hashima Sarkisa, posebno je značajan doprinos specijalizovanih lokalnih preduzetnika, majstora i radnika brodogradilišta, koji su svojim iskustvima i veštinama dodatno naglasili lokalni kontekst paviljona.

Pandemijsko Bijenale

Paviljon Togetherness / Togetherless, koji je već postavljen u venecijanskim Arsenalima i čeka svoje službeno otvarenje 21. maja u 15.30 sati.

S obzirom na činjenicu da će ovogodišnje Bijenale u Veneciji, zbog pandemijskih okolnosti, sigurno biti slabije posećeno nego ranijih godina te će sama organizacija imati znatno veći fokus na online sadržaj, važan element projekta „Togetherness / Togetherless“ je digitalni otisak projekta. Fokus komunikacije bit će na vidljivosti i diseminaciji čitavog projekta kroz službene web stranice togetherness-togetherless.com te sistemsku komunikaciju paviljona kroz društvene mreže. Autorski tim je na svojoj web, Instagram i Facebook stranici već počeo objavljivati segmente paviljona, njegovih detalja, narativa, zanimljivosti i procesa izrade, ne želeći pokazati čitav paviljon do samog otvaranja.

Kad ste već ovde…

Srodni tekstovi

PRIJAVI SE NA NEWSLETTER

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Ostavite odgovor

Obavezna polja *