Pogled na kompleks Sava Centra; Foto: Facebook Stranica ‘Stare slike Novog Beograda’
Fakta iz ad akta

Sava Centar: Život jugoslovenskog staklenog dvorca

Za života dugog 43 godine, kroz 120.000 kvadratnih metara prošlo je 10 miliona posetilaca, održano je 8.000 skupova i 20.000 manifestacija.

Često stavljana u drugi plan, jugoslovenska socijalistička graditeljska tradicija i njeni progresivni dometi u veku iza nas, ne samo da su promenili tehnologiju građenja već su kroz svoju oštru, na prvi pogled hladnu arhitekturu, kroz samo nekoliko decenija uticali na način života čineći ga onim što danas smatramo ’savremenim’.

Oblikovan pravilnim formama izlivenim u ’betonskim kalupima’, kubičnim geometrijama pravilno raspoređenih višespratnica – Novi Beograd, iako neretko nazivan betonskom spavaonicom, sam po sebi, predstavlja remek-delo jugoslovenske arhitekture.

Primeri dobre prakse savremenih blokova gradova u kojima živimo značajno duguju višedecenijskom periodu graditeljstva iza kojeg stoje inovativne ideje jugoslovenskih arhitekata, urbanista i inženjera. Brutalistička utopija sa stambenjacima i renomiranim stanovima, kongresnim i bioskopskim salama, tržnim centrima, samoposlugama i trafikama činila je Novi Beograd, a uz njega i novi način života u gradu.

Sava Centar danas; Foto: sahraguate/Flickr

Nominacija za Oskara arhitekture

Pričajući o Novom Beogradu, pa čak i u krugovima struke, Sava Centar se, neretko, zaobilazi kao tema. Iza dugog postojanja ovog objekta stoji mnoštvo zabeleženih podataka, filmova, priča i anegdota. O njegovoj važnosti govori mnogo toga – nominacija za Prickerovu nagradu 1978. godine, koja se smatra Oskarom arhitekture, četrdeseto-godišnja tradicija koja je ispratila više od 10 miliona posetilaca ali i činjenica da je 43 godine nakon izgradnje – Dom prijateljstva, i dalje, najveći kongresni centar nekadašnje države.

Svojom grandioznom veličinom, futurističkim oblikovanjem i sadržajem, beogradski stakleni dvorac otpočeo je eru poslovnog života nekadašnje države. Osim toga, decenijama u nazad, iz velike dvorane Sava Centra kultura je počinjala, šireći se vazduhom pravo kroz portal na ulice Beograda. Malo po malo, uloga ‘kongresne prestonice’ evoluirala je u epicentar kulturnog života.

Četiri decenije nakon što je podignut, Sava Centar, u svoj svojoj specifičnosti nikada nije temeljno rekonstruisan. Prvenac kongresnog turizma i ’trendseter’ kulture vremenom postaje zanemaren, bledeći uz sva svetla reflektora koji se neprekidno pale.

Kutak Sava centra danas; Foto: sahraguate/Flickr

Projekat Sava Centra završen je kroz mesec dana, dok je izgradnja prve faze – izvedena u 11 meseci.

U martu 1976. godine u kancelariju glavnog projektanta Direkcije za izgradnju Beograda, a danas poznatog arhitekte, Stojana Maksimovića, stigao je zahtev za izgradnju prostora gde će se naredne godine održati Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji (KEBS). Takav međunarodni događaj nisu mogle da podrže tadašnje konferencijske sale i poslovni prostori, s toga je bilo potrebno sagraditi moderan, zaseban objekat – kongresni centar od 50.000 kvadratnih metara koji bi se našao na mestu gde je dugo planirana beogradska Opera.

Projekat Sava Centra završen je kroz mesec dana, dok je izgradnja prve faze – izvedena u 11 meseci. Sledeća faza podrazumevala je izgradnju propratnog hotelskog smeštaja. Kompletno izveden kompleks koji broji preko 120.000 kvadratnih metara, izgrađen je periodu od dve godine.

Čestitke graditeljima

Predsednik Tito je, prilikom svečanog otvaranja Sava Centra u maju 1977. godine, rekao: „Ovaj prekrasni objekat, koji će nam poslužiti i za međunarodne skupove i za naše unutrašnje sastanke, pokazuje visoku sposobnost naših graditelja. To znači da u našoj zemlji može da se izgradi sve ono što se stvara i u drugim visokorazvijenim zemljama. Čestitam graditeljima ovog objekta koji će služiti za dobro, ne samo Beograda, nego i cijele naše zajednice“.

Zaista je bilo tako, Sava Centar je svojom veličinom, organizacijom i raznovrsnim sadržajima nastavio da služi više od 40 godina, čak i u značajno pogoršanom fizičkom stanju i smanjenim kapacitetima.

Otvaranje Sava Centra 1978. godine; Izvor Facebook Stranica ‘Stare slike Novog Beograda

Moderna vremena – moderna arhitektura

Sava Centar kao celina je bio značajan zalogaj arhitekture onog vremena i savremen graditeljski poduhvat čiji je cilj bila reprezentativnost jugoslovenskog društva. Pod nazivom Dom prijateljstva našla su se tri objekta fizički i oblikovno ukomponovana u jednu celinu – glavna kongresna zgrada, koncertna dvorana i hotel Interkontinental. Organska struktura i razigran raspored povezana u jedinstvenu harmoničnu celinu sa tada, najsavremenijim ugrađenim materijalima, tehnologijom i estetikom. Na vešt način, arhitektonskim trikom, povezani su objekti različitog sadržaja u kompaktnu celinu, ostavljajući ih dovoljno različitim u svojim specifičnostima, a opet tako da se stekne utisak jedinstvenog kompleksa.

Kompleks Sava Centra iz vazduha; Izvor sajt Sava Centra

To je naizgled spontan spoj vidnih konstruktivnih elemenata vešto nametnutih posetiocu kao nagoveštaj dometa tehnologije.

Sava Centar prepoznajemo po velikim kosim staklenim površinama beskonačnih fasada. Međutim, on je mnogo više od toga. On je naizgled spontan spoj vidnih konstruktivnih elemenata vešto nametnutih posetiocu kao nagoveštaj modernog života i dometa tehnologija – trodimenzonalna rešetka u ulozi ornamenta u foajeima, modernistički ukrašeni mašinski kanali kao svedoci savremenih tehnologija, prostrane sale i hodnici sa tek po kojim stubom, velikih raspona – značajnih visina, lebdeći galerijski prostori, gole betonske površine, pažljivo dizajnirani natpisi i grafike, kao i mnogi drugi veći i manji promišljeni detalji, su sve ono što čini Stakleni dvorac. Pojedinačno specifični, a međusobno povezani u skladnu celinu.

Sava Centar prepoznajemo po velikim kosim staklenim površinama beskonačnih fasada; Foto: sahraguate/Flickr

Sava Centar prepoznajemo po velikim kosim staklenim površinama beskonačnih fasada.

Dvoranu Sava Centra karakterišu najrazličitiji, u to doba, savremeni – tehnički, svetlosni, akustični i prostorni elementi koje je trebalo da sadrži jedna koncertno-kongresna sala. Dobivši kritike o nedovoljno dobrim akustičnim svojstvima, arhitekta Maksimović se šaljivo žalio kako su mu ‘ukrali’ 15 metara namenjenih za salu za koje se on zdušno borio.

Osim komercijalnih i javnih prostora, projekat Sava Centra čini pregršt manjih konferencijskih sala, ekskluzivnih prostorija, kancelarija za iznajmljivanje i upravu kao i integrisan tržni centar s radnjama za izdavanje. Kao takav, danas se može okarakterisati multifunkcionalnim centrom – modernističkom gradu u malom.

Detalj enterijera; Foto: sahraguate/Flickr

Svedok kulture duge 43 godine

Životni vek Sava Centra sa iščekivanjem počinje 1978. sa pomenutom međunarodnom konferencijom KEBS-a, a traje i dan danas. Za života dugog 43 godine, kroz 120.000 kvadratnih metara prošlo je 10 miliona posetilaca, održano je 8.000 skupova, 20.000 manifestacija sa 1.600.000 posetilaca. Kongresno – koncertna dvorana postala je prvi dom Festu, poznatom međunarodnom festivalu filma. Na bini našli su se operski i pop pevači, filharmonjski orkestri, svetski baletski, plesni ansambli kao i mnogi drugi autori i umetnici. Održano je nebrojano konferencija, predavanja, poslovnih i političkih sastanaka i konferencija za novinare.

Od ključnih političkih do ključnih kulturnih trenutaka, Sava Centar je punim kapacitetom gostio nekoliko generacija.

Prepoznatljiv enterijer Sava Centra; Foto: sahraguate/Flickr

Kraj Sava Centra ili novi početak?

Dok tražimo krivca u propadanju jednog od, neskromno govoreći, najvećih dela jugoslovenskog graditeljstva, Sava Centar dobija novog vlasnika koji će preuzeti odgovornost njegovog očuvanja i održavanja s planom investiranja i revitalizacije. Nije prvi put da propadanje ovog zdanja pokušava da se reši, međutim kratkoročna – instant rešenja nisu urodila plodom, a Sava Centar je nastavio da propada.

Prethodne godine prodat je na javnom nadmetanju iz trećeg puta, sa uslovom da se namena centra ne menja i da se u narednih pet godina kontinuirano investira u njega. Oslanjajući se na iskustvo ne tako slavnih pokušaja revitalizacija značajnih objekata naše istorije, javlja se opravdana sumnja u budućnost ove građevine. Međutim, ova prilika može značiti i ponovno rođenje beogradskog, sada već, kultnog mesta.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

5 komentara

  1. Tanja

    Sava centar je naj lepši objekat u ovom delu sveta. Prelep. Ni Pompidu centar u Parizu mu nije ravan.
    Daj Bože pameti i sluha novih vlasnika, da ostane isti, samo uglačan.

  2. miki

    moj otac je učestvovao u izgradnji sava centra i ta građevina je za mene remek delo arhitekture! teško da će je ikad i jedna druga zgrada posle njene izgradnje nadmašiti u lepoti i perfekciji izvedbe i komunikacije sa terenom ,savršenost ! za mene posle objekta savremene umetnosti ovo je najlepša građevina u beogradu! nadam se da će zadržati sav enterijer u prvobitnom obliku i rasporedu , sam kolorit i instalacije koje su mi i danas fascinantne kao i topli pod koji i posle 45godina nije izgubio ni boju ni sjaj!

  3. Slaviša Gacić

    Šta ste hteli reći ovim tekstom?

    1. janko

      Koji deo texta nije jasan te je potrebno tumacenje?

  4. Darko

    Po meni je Sava Centar potvrda one izreke: Sto Je Tito napravio ovi sadasnji ne mogu ni da okrece“

Оставите одговор на Tanja

Obavezna polja *