Marko Dabrović: Megaprojekti se više ne mogu voditi kroz Excel
Suvlasnik studija 3LHD objašnjava kako je iz potrebe za upravljanjem složenim projektima nastala platforma VOLUM3 i zašto digitalizacija danas predstavlja ključnu konkurentsku prednost.
Kada arhitektonski biro izraste do nivoa da projektuje objekte poput Hotela Lone ili Centra Zamet, granice tradicionalnog vođenja projekata brzo postanu vidljive. Trenutak u kom shvatite da kompleksnu arhitekturu više ne možete kontrolisati kroz nepovezane Excel tabele, zatrpane mail sandučiće i rečenicu „to ćemo rešiti u hodu“, obično je tačka u kojoj mnogi biroi i arhitekte pokleknu. Međutim, zagrebački studio 3LHD je u tom izazovu prepoznao priliku i odlučio da napravi sopstveni digitalni alat.
Tako je nastao VOLUM3 – kolaboracijska platforma koja je iz interne potrebe izrasla u digitalni ekosistem za upravljanje građevinskim projektima na nivou čitavog regiona. Razvijan skoro dve decenije kroz realne izazove na gradilištima i u projektantskim kancelarijama, ovaj softver danas uspeva da na jednom mestu poveže sve aktere: od investitora i vodećih projektanta, preko proizvođača materijala, pa sve do šefova gradilišta na terenu.
O tome kako digitalizacija menja kulturu projektovanja, zašto je ključno „vratiti dete materi“ kada su u pitanju specifikacije materijala i kako podaci čuvaju arhitektonsku viziju od kompromisa na gradilištu, razgovarali smo sa Markom Dabrovićem, suvlasnikom studija 3LHD i jednim od pokretača platforme VOLUM3, uoči njegovog predavanja na predstojećoj konferenciji BuildUp 2026: Megaprojekti – Powered by CRH.
Pročitajte još:
Iza vašeg studija 3LHD stoje neki od najvećih i tehnički najizazovnijih projekata u regionu. Da li je VOLUM3 nastao iz vašeg ličnog nezadovoljstva i onog trenutka kada ste shvatili da Excel tablice, gomile mejlova i zastarele verzije planova više ne mogu da isprate vašu arhitektonsku viziju? Kako je izgledao taj trenutak kada ste rekli: „OK, moramo sami da napravimo alat koji nam treba”?
3LHD je nastao kada je grupa studenata shvatila da zajedno mogu napraviti mnogo više i bolje nego pojedinačno. Suradnja je od početka bila više dio našeg indentiteta, pa je bilo prirodno da s rastom ureda počnemo razvijati i vlastite alate koji će tu suradnju podržavati.
VOLUM3 zato nije nastao u jednom trenutku niti samo iz nezadovoljstva postojećim softverima. Ideja je sazrijevala dugo, usporedno s razvojem 3LHD-a i razvojem tehnologije. Još 2000. počeli smo koristiti međusobno povezane Excel tablice za organizaciju projekta. Godine 2004. razvili smo prvi interni alat koji smo nazvali POT, Project Organization Tool.
Kada smo 2007. počeli raditi na većim i tehnički zahtjevnijim projektima, poput hotela Lone i Centra Zamet, shvatili smo da nam dotadašnji način izrade troškovnika više nije dovoljan. Formulacije poput „prema izboru projektanta“ nisu osiguravale da će se projekt izvesti onako kako smo ga zamislili. Zbog toga smo počeli puno detaljnije definirati proizvode, materijale, sustave i njihove performanse.
Bolja arhitektura zahtijeva bolju suradnju, jasnije odluke i podatke koji se ne gube između ljudi i faza projekta.
Oko 2010. razvili smo interni alat za izradu specifikacija. On nije promijenio samo način rada, već i kulturu ureda. Prešli smo iz načina razmišljanja „to ćemo riješiti kasnije“ u „o tome moramo odlučiti sada“. Ta promjena bila je važna jer kompleksna arhitektura zahtijeva da se projektantska namjera precizno provede kroz projektovanje, nabavu i gradnju.
Tek se 2013. pojavila ideja da te interne alate pretvorimo u kolaboracijsku platformu koju mogu koristiti svi sudionici projekta, a ne samo 3LHD. Uz pomoć evropskih fondova, tehnologije i mnogo energije, VOLUM3 je zaživio 2018. godine.
Od tada stalno razvijamo nove dijelove platforme, ali osnovna ideja ostaje ista: bolja arhitektura zahtijeva bolju suradnju, jasnije odluke i podatke koji se ne gube između ljudi i faza projekta.
Na megaprojektima, gde istovremeno sarađuju stotine inženjera, projektanata i izvođača, najveći šum nastaje u njihovoj komunikaciji. S druge strane, VOLUM3 funkcioniše kao jedinstveno okruženje za kompletnu razmenu podataka. Kako u praksi uspevate da podstaknete sve uključene aktere, od arhitekte u kancelariji do šefa gradilišta na terenu, da „govore istim jezikom“ i koriste jednu platformu za kolaboraciju?
Ljudi su bića navika i svaka promjena u početku izaziva otpor. Većina ljudi pritom nije svjesna koliko se podataka na projektu stalno ponovo prepisuje, koliko se informacija izgubi između e-mailova, tablica, telefonskih razgovora i različitih verzija nacrta te koliko je današnje projektiranje i građenje složenije nego prije.
Ključno je da investitor razumije vrijednost zajedničkog sustava. Njemu je najviše u interesu da informacije neometano prolaze kroz sve faze projekta, od prvog projekta do izvedbe i kasnije upravljanja zgradom.
Na početku gradilišta organiziramo prezentaciju za sve izvođače i projektante. Tu prezentaciju ponavljamo kako se u projekat uključuju novi izbođači, kooperanti i članovi tima. Nije dovoljno platformu samo tehnički uvesti. Potrebno je ljudima pokazati kako im ona smanjuje vlastiti rizik.
Ljudi dolaze i odlaze, ali podaci odluke i komunikacija moraju ostati dostupni.
Nakon nekoliko tjedana korišenja većina sudionika shvati da im VOLUM3 prije svega pruža sigurnost. Jasno se vidi koja je verzija dokumenta aktuelna, što je dogovoreno, tko je odgovoran, koji su rokovi i kako je neka odluka nastala.
Na velikim projektima broj ljudi koji započne projekat i broj ljudi koji sudjeluje na njegovu završetku mogu biti potpuno različiti. Ljudi dolaze i odlaze, ali podaci, odluke i komunikacija moraju ostati dostupni. VOLUM3 tako postaje institucionalna memorija projekta. Znanje ne odlazi s pojedincem koji više nije uključen.
Odnedavno imamo i nativnu mobilnu aplikaciju za Android i iOS, koja može raditi bez internet veze. To je razvijeno upravo prema zahtjevima izvođača jer na gradilištima internet često nije stabilan ili u pojedinim dijelovima zgrade uopće nije dosupan. Cilj nije prisiliti sve ljude da rade na isti način, već im omogućiti da informacije dijele kroz zajednički i razumljiv sustav.
Jedna od ključnih prednosti platforme VOLUM3 jeste direktna integracija kataloga građevinskih materijala i gotovih sistema. Kako ovaj „digitalni most“ između proizvođača i projektanata u praksi olakšava definisanje specifikacija i smanjuje prostor za greške i naknadne izmene tokom samog izvođenja?
Projektanti danas nemaju dovoljno vremena proučavati sve proizvode, varijante, tehničke sustave i njihove međusobne kompatibilnosti koji se svakodnevno pojavljuju na tržištu. U Dalmaciji, kada dijete plače, postoji izreka: „Vrati dite materi.“ Drugim riječima, pitanje treba vratiti onome tko o njemu zna najviše.
Projektanti znaju kakav rezultat žele postići, kako zgrada treba izgledati i funkcionirati te koje uvjete proizvod mora zadovoljiti. Međutim, često ne poznaju sve tehničke performanse, ograničenja i kompatibilnosti pojedinog proizvoda s drugim elementima sustava.
S druge strane, proizvođači, zastupnici i tehnolozi najbolje poznaju vlastite proizvode, ali često nemaju pristup projektu sve do faze tendera ili nabave. Tada je za kvalitetno usklađivanje već kasno. VOLUM3 pokušava povezati te dvije skupine dovoljno rano. Projektant definira projektnu namjeru i tražene performanse, a proizvođač i tehnolog može pomoći u preciznom oblikovanju rješenja.
Danas jedna naizgled mala zamjena može utjecati na dimenzije, spojeve, energetsku učinkovitost, požarne zahtjeve, akustiku, održavanje ili izgled zgrade.
To je posebno važno kod fasada, stakala, hidroizolacije, premaza, boja, rasvjete, strojarskih sustava i drugih elemenata koji više ne funkcioniraju kao izolirani proizvodi, već kao dio složenog sustava.
U prošlosti je izvođač često mogao jedan proizvod jednostavno zamijeniti dugim. Danas jedna naizgled mala zamjena može utjecati na dimenzije, spojeve, energetsku učinkovitost, požarne zahtjeve, akustiku, održavanje ili izgled zgrade. Posljedica može biti opsežno preprojektiranje, dodatni trošak i produljenje rokova.
Digitalni most između projektanta i proizvođača zatno nije marketinški kanal. Njegova je svrha da se bolje odluke donesu ranije, dok se još mogu provesti bez velikih posljedica za projekt.
Na sajtu VOLUM3 ističete pojam „eko-minimalizma” i smanjenja CO2 otiska kroz digitalizaciju procesa i rad bez papira. Pak, megaprojekti su po definiciji ogromni potrošači resursa. Može li digitalni menadžment projekta zaista napraviti opipljivu razliku u održivosti i da li profesionalci u Hrvatskoj i regionu danas biraju ovakva softverska rešenja iz ekološke svesti ili ipak zbog direktne uštede vremena i resursa?
Utjecaj digitalnog upravljanja i rada bez papira malen je u usporedbi s utjecajem građevinskih materijala poput betona, čelika, aluminija i stakla. Ne treba precjenjivati utjecaj same digitalizacije.
Ipak, svako u zaštiti okoliša treba obraditi svoj dio. Rad bez papira, manje putovanja i učinkovitija koordinacija imaju određenu vrijednost, ali najveći potencijal vidimo u kvalitetnijem upravljanju podacima o materijalima i proizvodima.
Kombinacijom kataloga proizvoda, specifikacija i troškovnika želimo projektantima omogućiti da razumiju koliko pojedini dio zgrade doprinosi ugrađenim emisijama ugljika. Tek kada su podaci strukturirani i povezani s količinama, moguće je uspoređivati različite proizvode i sustave te donositi odluke na temelju stvarnog utjecaja.
Smatram da će mogućnost povezivanja tehničkih performansi, količina, cijene i ugrađenog ugljika značajno unaprijediti način na koji projektanti i investitori donose odluke.
To može otvoriti potpuno novi način optimizacije projekta. Umjesto da se održivost promatra samo na razini cijele zgrade ili kroz opće certifikate, projektant može vidjeti posljedice izbora pojedinog materijala ili sustava.
Na toj integraciji radimo već duje vrijeme. Smatram da će mogućnost povezivanja tehničkih performansi, količina, cijene i ugrađenog ugljika značajno unaprijediti način na koji projektanti i investitori donose odluke.
Profesionalci danas softverska rješenja vjerojatno još uvijek prvenstveno biraju zbog uštede vremena, veće sigurnosti i smanjenja pogrešaka. Ekološki kriteriji postat će puno važniji kada budu povezani s istim procesom odlučivanja, a ne izdvojeni u dodatne tablice i izvještaje.
Na predstojećoj BuildUp konferenciji predstaviđete praktičnu primenu VOLUM3 platforme na više projekata velike razmera. Šta je vaša glavna poruka kolegama arhitektama i inženjerima koji se još uvek odlažu potpunu digitalizaciju gradilišta? Zašto je, po vašem mišljenju, prelazak na platforme poput VOLUM3 danas pitanje komparativne prednosti?
Prije svega, veliko hvala na pozivu i prilici da govorim o 3LHD-u, VOLUM3 i razlozima zbog kojih smo krenuli u digitalizaciju. Arhitektura je kao struka često podcijenjena jer investitori teško mogu jasno izmjeriti dodatnu vrijednost arhitektonskog rada. Kreativni doprinos je važan, ali sam po sebi često nije dovoljan da bi se rad arhitekata bolje valorizirao.
Ako kao glavni projektanti i kreatori projekta uz pomoć digitalnih alata možemo ubrzati procese, smanjiti broj pogrešaka, bolje upravljati promjenama i povećati transparentnost, tada naš doprinos postaje puno jasniji i mjerljiviji. Digitalizacija prvo omogućuje da počistimo vlastito dvorište. Moramo razumjeti koliko vremena trošimo na pojedine faze i zadatke, gdje se posao ponavlja, gdje nastaju kašnjenja i zato se odluke mijenjaju.
To nije važno samo velikim uredima i megaprojektima. U uredu od troje ljudi svaki izgubljeni sat, propuštena informacija ili nejasno definirana promjena može imati još veći uticaj na poslovanje. Osnovni problemi isti su na malom obiteljskom projektu i na projektu vrijednom desetke milijuna eura: vrijeme, komunikacija, odluke, promjene i odgovornosti.
Digitalni alati arhitektima i inženjerima omogućavaju da uz kreativnu odgovornost preuzmu i veću kontrolu nad procesom, valitetom i rizicima
Vjerujem da svaki ured i svaka tvrtka mogu rasti i skalirati svoje poslovanje tek kada njime mogu upravljati na temelju stvarnih podataka, a ne samo na temelju osjećaja i osobnog iskustva. Nakon toga možemo kvalitetnije upravljati cijelim projektom. Možemo sačuvati trag odluka, povezati zadatke sa sastancima i dokumentacijom, pratiti zahtjeve za promjene te smanjiti mogućnosti da se važna informacija izgubi između sudionika
Ne mislim da je glavno pitanje hoće li svi koristiti upravo VOLUM3. Važnije je razumjeti da projekte više nije održivo voditi kroz nepovezane Excel tablice, e-mailove, poruke i dokumente bez jasne veze između podataka i odluka. Digitalizacija ne znači da smo papir i Excel prenijeli na ekran. Prava digitalilzacija počinje kada se podatak unosi jednom zatim koristi kroz više faza i ostaje povezan sa svojim izvorom, odgovornom osobom i odlukom.
Komparativna prednost zato ne proizilazi samo iz bržeg rada. Ona proizilazi iz manje neizvjesnosti, manje ponavljanja, bolje kontrole promjena i veće sigurnosti za investitora, projektanta i izvođača. Na kraju, digitalni alati arhitektima i inženjerima omogućavaju da uz kreativnu odgovornost preuzmu i veću kontrolu nad procesom, kvalitetom i rizicima. Time možemo poboljšati vlastitu uslugu i osigurati da se arhitektonska ideja ne izgubi na putu od prvog koncepta do izvedene zgrade.
Marko Dabrović na BuildUpu 2026
Transformacija građevinskog sektora ne događa se preko noći, ali primeri poput platforme VOLUM3 jasno pokazuju da je prelazak na integrisane digitalne alate postao uslov opstanka i profesionalnog kredibiliteta. Arhitektura više ne sme da se oslanja isključivo na estetski dojam i kreativnu viziju – moderna praksa zahteva potpunu kontrolu nad podacima, rokovima i finansijskim rizikom u svakoj fazi projekta.
Kroz razgovor sa Markom Dabrovićem postaje jasno da cilj digitalizacije nije samo eliminacija papira ili brža komunikacija, već stvaranje „institucionalne memorije“ objekta. Kada se odlukama i podacima upravlja transparentno, arhitektima se vraća poluga kontrole nad sopstvenim projektom, čime se sprečava da se prvobitna ideja izgubi u šumi neusaglašenih izmena i naknadnih ušteda na gradilištu.
Poruka za domaću i regionalnu struku pred konferenciju BuildUp je više nego jasna: digitalna pristupačnost i uređenje sopstvenog dvorišta nisu privilegija velikih biroa i megaprojekata, već osnovna komparativna prednost za svakoga.
Više o praktičnim iskustvima, primeni na terenu i budućnosti upravljanja projektima imaćemo priliku da čujemo uživo na konferenciji BuildUp 2026: Megaprojekti koja se održava 29. oktobra u Sava Centru.
