Najčitanije priče jula na Gradnji: Hotel Slavija, rode u Novom Sadu i plan za Marakanu
Jul je doneo priče koje su otvorile važna pitanja o gradovima, arhitekturi i javnom prostoru. Ovo su tekstovi kojima ste poklonili najviše pažnje.
Da li su srpski gradovi ružni? Pitanje kojim smo otvorili jul mesec možda zvuči pregrubo, ali činjenica je da gradovi u Srbiji često deluju haotično i nedovršeno. A da li odgovor treba tražiti u posleratnom urbanizmu, tranziciji ili našem odnosu prema javnom prostoru, pokušali smo da odgonetnemo u ovom tekstu.
S druge strane, kao pozitivan primer urbanog preobražaja, osvrnuli smo se na projekat Silosi Beograd, kojim je nekadašnji gigantski kompleks za skladištenje žitarica pretrpeo transformaciju koja je iz temelja promenila način na koji moderni Beograd posmatra svoju industrijsku prošlost.
U proteklih 31 dan dali smo i svoje mišljenje o novom spomeniku na Terazijama, koji je s razlogom izazvao burne reakcije i podsmeh građana, ali i razgovarali s prof. Vladimirom Lojanicom, dekanom Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, povodom 180 godina postojanja ove visokoškolske ustanove.
U mesecu za nama napravili smo osvrt i na UIA Svetski kongres arhitekata u Barseloni, koji nagovestio je zaokret ka arhitekturi društvene odgovornosti, a slikom i rečju obreli smo se i kod Palate Pravde na Novom Beogradu gde je je u toku izgradnja kompleksa Panorama 26 kompanije GP Napred.
Nažalost, sedmi mesec tekuće godine ostaće upamćen i po odlasku dvojice velikana srpske kulture – profesora Aleksandra Kadijevića, autora više stotina naučnih radova i monografija i jednog od najznačajnijih istraživača srpske arhitektonske baštine, te njegovog oca Đorđa Kadijevića, reditelja i likovnog kritičara.
U nastavku, pogledajte kako izgleda Top 5 lista najčitanijih tekstova na portalu Gradnja.rs u julu 2026. godine.
Pročitajte još na Gradnja.rs:
5. Da li je parametrijska arhitektura konačno stigla u Srbiju?
Parametarsko projektovanje u Srbiji još uvek nije postalo deo uobičajene projektantske prakse, ali broj realizovanih i konkursnih radova, kao i sve veće prisustvo ove teme na arhitektonskim fakultetima, pokazuju da interesovanje za ovakav pristup kontinuirano raste.
Naravno, ostaje da se vidi kada će se stvoriti uslovi da parametarska arhitektura sa konkursa i eksperimentalnih projekata u većoj meri pređe u realizaciju, čime bi domaća arhitektonska scena dobila novu dimenziju istraživanja, inovacije i tehnološkog razvoja. Ceo tekst ovde

4. Plan za Marakanu: Novi sportski kompleks i stanovi za gotovo 3.000 ljudi
Tokom prve sedmice jula, Grad Beograd oglasio je rani javni uvid za potrebe izrade Plana detaljne regulacije za deo bloka između ulica Ljutice Bogdana, Rajka Mitića, Generala Pavla Jurišića Šturma, Bulevara oslobođenja, raskrsnice Autokomanda i ulice Dr Milutina Ivkovića, u gradskoj opštini Savski venac.
Prema PDR-u, čiji je obrađivač beogradski studio Bureau Cube Partners, na više od 24 hektara kod Autokomande predviđeni su stadion kapaciteta do 45.000 gledalaca, hotel, muzej, poslovni sadržaji i oko 205.000 kvadrata stanovanja za blizu 3.000 stanovnika. Ceo tekst ovde

3. Zašto su nove evro novčanice ostale bez evropske arhitekture
U petak, 24. jula, Evropska centralna banka (ECB) objavila je deset finalista koji su ušli u najuži krug izbora, nakon raspisanog konkursa za nove evro banknote, na koji je pristiglo više od 1.200 rešenja. Pobednika konkursa sada elektronskim putem bira javnost Evropske Unije, a javno glasanje biće završeno do kraja 2026. godine.
Vrlo demokratično i otvoreno, ali ne i najuspešnije – bar po pitanju arhitekture, koja je takođe zastupljena kod četiri finalna rešenja. Naime, ECB je sada odlučila da se na svim apoenima nađu isključivo građevine u kojima se nalaze glavne institucije Evropske unije. Svoje mišljenje o ovom potezu, dao je istoričar umetnosti Marko Stojanović. Ceo tekst ovde

2. Nedovršena zgrada u Novom Sadu postala dom kolonije belih roda
Nedovršena betonska konstrukcija pored auto-puta u Novom Sadu postala je dom najveće kolonije belih roda u Srbiji. Na mestu koje je za ljude simbol propale investicije, danas se nalazi čak 75 aktivnih gnezda — više ih ima samo jedna kolonija u Evropi.
Ali šta je to što je bele rode privuklo baš na ovo mesto? I šta će se dogoditi s pticama ako se objekat jednog dana završi ili pak sruši? O tome je za Gradnju govorio Uroš Stojiljković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Ceo tekst ovde

1. Matijevićev hotel na Slaviji dobija novu fasadu
Sa preko 24.000 pregleda, na prvom mestu prošlog meseca našao se tekst o postavljanju fasade na kulu beogradskog Hotela Slavija, najizazovnijem delu rekonstrukcije započete u decembru 2025. godine. O tome svedoče i ekskluzivne fotografije sa gradilišta na jugoistočnoj strani trga koji je ime dobio po ovom ugostiteljskom objektu.
Podsetimo, u novoj fasadnoj organizaciji znamenita vračarska zgrada će u gotovo čitavom omotaču biti upakovana u prozirnu staklenu zid zavesu, sa brisolejima kao predfasadnim elementima koji služe za smanjenje spoljašnjeg uticaja sunca u cilju poboljšanja energetske efikasnosti kule Hotela Slavija. Ceo tekst ovde

