Dve nove kule kraj Dunava redefinisaće horizont slovačke prestonice
Povezane u prizemlju staklenim paviljonima, kule integrišu napredne tehnološke karakteristike, istovremeno poštujući istorijski i kulturni kontekst Bratislave.
Međunarodna arhitektonska praksa KCAP pobedila je nedavno na konkursu za dizajn dva nova nebodera nedaleko od centra Bratislave. Sa visinom od 260, odnosno 184 metra, ove dve atraktivne kule trebalo bi da postanu ključni dodaci horizontu slovačke prestonice.
Pored toga, značajno će doprineti i urbanom razvoju Bratislave, budući da će obezbediti 1.100 novih stambenih jedinica, koje će imati otvorene poglede na grad i okolinu. Projekat je planiran za lokaciju u blizini mosta Apolo na Dunavu, na parceli od 8.200 metara kvadratnih.
Pročitajte još na Gradnja.rs:
Urbana obnova nekadašnje industrijske zone
Predmetna lokacija se nalazi u nekadašnjoj industrijskoj zoni, koja je prošla kroz proces značajne rekonstrukcije, te se transformisala u urbani centar mešovite namene koji kombinuje stambene, rekreativne i komercijalne prostore.
Novi tornjevi podržavaju ovaj proces urbanog obnavljanja, nudeći lak pristup javnom prevozu i obližnjim kulturnim znamenitostima.
Dizajn kula crpi inspiraciju iz geografske pozicije i strukture grada, koji je formiran i rekom Dunav i Karpatskim planinama.
Prema rečima arhitekata, dizajn kula crpi inspiraciju iz geografske pozicije i strukture grada, koji je formiran i rekom Dunav i Karpatskim planinama.
Strukturni dizajn objekata omogućava da većina apartmana ima poglede na grad, reku i okolni pejzaž.
Osim toga balkoni i lođe dodatno pomažu te balansiraju otvorene panorame sa zaštitom od vetra i sunčeve svetlosti.
Zeleni park u lokaciju uvodi staze inspirisane prirodom, te se u projekat integriše i rekreacija zajedno sa klimatski odgovornim dizajnom.
U zoni prizemlja, nebodere povezuju stakleni paviljoni i omogućavaju organizovanje zajedničkih prostora, unutrašnjih vrtova i pristup osnovnim sadržajima poput spremišta za bicikle i parkinga.
U neposrednoj blizini paviljona, zeleni park u lokaciju uvodi staze inspirisane prirodom, te se u projekat integriše i rekreacija zajedno sa klimatski odgovornim dizajnom.
Modularne fasade i obnovljivi izvori energije
Arhitektonski pristup prati principe održivog dizajna, uključujući efikasne strukturne sisteme, modularne fasade i tehnologije obnovljivih izvora energije poput toplotnih pumpi i fotonaponskih panela.
Orijentacija tornjeva usmerena je i na optimizaciju priliva sunčeve svetlosti i minimalizovanje uticaja vetra, kako bi se obezbedio udoban i ekološki senzitivan urbani ambijent.
Iako tornjevi kroz svoj dizajn integrišu napredne tehnološke karakteristike, istovremeno poštuju i istorijski i kulturni kontekst Bratislave.
Evo još jednog primera da nemamo samo mi „Beograd na Vodi“ i da navodno stare evropske prestonice ljubomorno čuvaju svoj drevni izgled.
Naravno da čuvaju. Ovo nije isto nikako kao Beograd na vodi.
Ovo je bukvalno isto kao Beograd na vodi. Prošle godine sam bio u Bratislavi i kompletna obala je izgrađena i izgleda kao Beograd na vodi. Biznis ne poznaje granice, gleda da izvuče profit. Ovo izgleda jednako bezlično i nastrano kao kod nas.
Mi se hvalimo Kulom Belgrade od 168m a jedna Bratislava ide na 260m. O Tirani da ne pricam.
Mislim da je stvarno irelevantno koliko je visoka najviša zgrada u kojoj državi. Obzirom na „snagu“ svih nabrojanih ekonomija siguran sam da gradnja nebodera nije naročit prioritet ovim društvima. Nekakav tupavi dick measuring competition za siromašne.
Dok se kod nas kuka na sve i svašta i ljudi su default protiv gradnje, u Bratislavi (koja takođe nema metro kao i BG) prave potpunu vizuelnu promenu