Samo jedan mali detalj ogromne betonske barijere koja danas „krasi“ severoistočnu obalu u Japanu. Foto: Tadashi Ono
Antigradnja

Kako su Japanci zagradili sopstvenu obalu iz straha od narednog cunamija

Danas je obala u ovom delu Japana praktično skrivena od očiju iza sivog betonskog zida visokog do 12,5 metara. Zaštitni blokovi su sagrađeni samo da bi bili sagrađeni.

Nakon ogromne tragedije koja je zadesila Japan 2011. godine, kada je cunami praktično do temelja uništio nekoliko sela i odneo sa sobom hiljade života, japanska vlada je uvela brojne reforme uključujući relokaciju primorskih sela na više tačke i zabranu zidanja novih objekata na severoistočnoj obali.

No, najkontroverznija od svih bezbednosnih mera bila je izgradnja dugačkog nasipa od velikih betonskih blokova čak i na najranijivim delovima, piše Michael Hardy za Wired.

Obala bez pogleda na more. Foto: Tadashi Ono

Hodam po morskoj obali, želim da je snimim, ali je ne vidim.
– kaže fotograf Tadashi Ono.

Tadashi Ono bio je jedan od reportera koji su 2011. iz Japana izveštavali o tragediji i tek se nedavno vratio da izvidi u kojoj meri se stanje od tada promenilo. Dočekao ga je potpuno drugačiji prizor – može se reći i nedostatak istog – jer je danas obala u ovom delu Japana praktično skrivena od očiju iza sivog betonskog zida visokog do 12,5 metara.

„Kao fotografa me najviše zanima to kako su potpuno isključili pogled na more. Hodam po morskoj obali, želim da je snimim, ali je ne vidim“, kaže Ono koji iskreno smatra da je ovakva bezbednosna mera sasvim suvišna: „Pre cunamija, u ovom delu zemlje je bilo nekoliko mesta, ali danas ovde niko ne živi. Sve je pusto, tu su samo polja pirinča i prazni placevi. Zaštitni blokovi su sagrađeni samo da bi bili sagrađeni„.

Ko je zapravo profitirao

Mnogi lokalci potvrdiće Onovu teoriju, budući da ovde nije u pitanju samo problem „estetske“ prirode. Odluka o izgradnji zaštitnih zidova drastično je uticala na turizam u ovom delu zemlje koji, umesto polako da se vrati na noge nakon godina pauze zbog pomenutog cunamija, sada praktično ni ne postoji.

Ista stvar je i sa ribarstvom, a ribari se dodatno brinu da će zidovi poremetiti otok planinskih reka u more i tako narušiti biodiverzitet i nutritivni kvalitet u priobalnom delu.

Zapravo, pomenuti članak u magazinu Wireda naglašava da je izgradnja ovih masivnih betonskih ploča donela profit isključivo građevinskim kompanijama koje su radile na projektu pod velikim ugovorima sa japanskom vladom – i nikome drugom.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *