Kennedy Residence: Novi biser u nisci novobeogradskog modernizma
Zgradu dužine 93 metara, sa skoro 300 otvora i licem od preko 3.000 kvadrata, krasi fasada koja evocira tematiku reke i estetiku brodova.
Da veliki stambeno-poslovni kompleksi koji se grade u Beogradu mogu imati ambicije uklapanja u okruženje, kao i postići značajne domete u arhitekturi i izvođenju, pokazuje još jedan objekat kompanije Merin Group.
U pitanju je stambeno-poslovni kompleks Kennedy Residence čija je gradnja završena prošle godine, a za koji je arhitektonska firma Zabriskie iz Beograda bila autor i nosilac izrade celokupne projektne dokumentacije.
Pročitajte još na Gradnja.rs:
- Novi momenat u Hilandarskoj: Zgrada s fasadom od kompozitnog betona
- Top-down metoda izgradnje Revolucije kod Vukovog spomenika (dron video)
Atraktivna lokacija na Novom Beogradu
U pitanju je objekat na uglu ulica Džona Kenedija i Palmira Toljatija, u bloku 9A na Novom Beogradu, koji po mnogim karakteristikama spada u sam vrh ponude stambenih i poslovnih prostora na beogradskom tržištu.
Stambeno-poslovni kompleks Kennedy Residence ima 170 stambenih jedinica, 15 lokala i jednu lamelu office prostora, tri nivoa podzemne garaže, a sve ukupno zauzima površinu od oko 38.000 m².
Kolorit i materijalizacija perforiranih horizontalnih metalnih platna evociraju tematiku reke i estetiku brodova.
“Širi kontekst lokacije oličen u rukavcu Dunava i Velikom ratnom ostrvu, inspirisao nas je svojim tokom i svojom faunom da unesemo zakošene modularne elemente. Oni poput pera ili krljušti, pokreću ove duge fasade, talasaju ih, i unose jednu humaniju razmeru i mogućnost personalizacije – najčešće pominjane nedostajuće momente modernističkog nasleđa na koje se objekat nedvosmisleno nadovezuje” – navodi Ivica Marković, direktor projekta u Zabriskie.
Sjajna bela i perforirana horizontalna metalna platna, čiji kolorit i materijalizacija evociraju tematiku reke i estetiku brodova, u kontrastu sa tamnom fasadom, bili su dobitna kombinacija za sve učesnike u ovom poduhvatu, dodaje Milka Gnjato, kreativni direktor.
Povlačenjem središnjeg dela objekta od regulacione linije kreirano je proširenje javne površine i partera.
Kao jedan od najvećih kvaliteta objekta, projektovanog od 2018. do 2020. godine, autori navode uklapanje u okruženje.
„Svojom pojavnošću objekat ostvaruje dijalog kako sa užim tako i sa širim okruženjem, nadovezujući se na dominantan modernistički jezik Novog Beograda, s idejom da stanovnicima deluje blisko i podmlađujuće, i da u blok unese svežinu i ispriča priču o evoluciji ideje“ – nastavlja Marković.
Takođe, povlačenjem središnjeg dela objekta od regulacione linije kreirano je proširenje javne površine i partera koja je pažljivo dizajnirana i opremljena novim drvoredom, klupama i žardinjerama sa zelenilom.
Izbalansirana transparentnost objekta
Kao „highlight“ projekta izdvaja se i rešenje fasade, koje u relativno prihvatljivom budžetu postiže autentičnost, modernost, efektnost i dugotrajnost, a iz studija skreću pažnju i na balans transparentnosti objekta.
Kako objašnjava Gnjato, u organizaciji prostora stambeni prostori dobili su jedan vid savremene interpretacije novobeogradske uronjenosti u okolno zelenilo, dok terase koje su projektovane celom dužinom stana predstavljaju produžetak prostora dnevnih i spavaćih soba.
Rešenje fasade u relativno prihvatljivom budžetu postiže autentičnost, modernost, efektnost i dugotrajnost.
„Ograde od belog lima sa pažljivo odabranom perforacijom omogućavaju veću transparentnost iznutra za stanare, dok gledano spolja čuvaju intimu, odakle su manje transparentne tako da zadržavaju lakoću membrane u pojavnosti“ – naglašava Milka Gnjato.
„Jedan od ostvarenih dometa našeg projekta, koji ilustruje racionalnost rešenja je ostvarenih 73% korisne prodajne površine u odnosu na bruto izgrađenu površinu“ – ističe za naš portal Lela Alempijević, partner i direktor u Zabriskie.
Top-down metoda kao najveći izazov
Konstrukcija objekta je armirano-betonska, projektovana u kombinovanom, dominantno ramovskom sistemu, što je proizašlo iz zahteva klijenta za funkcionalnim i estetskim komforom stambenog prostora bez stubova.
Što se tiče materijalizacije fasade, primenjeni su kontaktna fasada (Roefix) i metalni perforirani paneli.
Dodaju da je najveći izazov za projektante, a posebno za izvođače, bila metoda izvođenja potpornih konstrukcija odozgo na dole („top-down“) koja se zasniva na konceptu da se podzemne međuspratne konstrukcije, ili njihovi delovi, iskoriste kao elementi razupiranja potporne konstrukcije, pa su nadzemne etaže izvođene paralelno sa iskopom i izvođenjem tri podzemne etaže.
Na kraju je upravo ta najizazovnija fasada rešena tako da je postala zaštitni znak objekta.
Kada je reč o samoj fazi projektovanja, iz Zabriskie tima navode da su relativno brzo postavili tražene strukture stanova i poslovnog prostora i u konceptu došli do najracionalnije i najefikasnije postavke.
„Međutim, najveći izazov u ovoj fazi je bilo upravo istraživanje oblikovanja fasade ka ulici Palmira Toljatija, budući da je objekat imao dužinu od skoro 93 m, sa skoro 300 otvora i površinom od preko 3.000 m². Na kraju je upravo ta najizazovnija fasada rešena tako da je postala zaštitni znak objekta“ – naglašava Milka Gnjato.
Merin Group je klijent koji razvoju svakog svog projekta pristupa sa težnjom za vanrednim objektima koji ostavljaju trag u slici grada.
Kako za Gradnju objašnjava Lela Alempijević, kompanija Merin Group je klijent koji razvoju svakog svog projekta pristupa sa težnjom za vanrednim objektima koji ostavljaju trag u slici grada.
„Nakon uspešno završenog projekta Merin Hill, započeli smo rad na drugom zajedničkom projektu. Saradnja našeg tima i projektantsko-inženjerskog tima Merin Grupe se nadovezala na prethodnu, pa nije bilo mnogo nepoznanica oko razumevanja generalnih ciljeva klijenta” –kaže Alempijević.
Milka Gnjato ističe: “Naš klijent je i ovog puta imao želju da se uz visok stepen racionalnosti i efikasnosti prostornih odnosa kreira upečatljivo rešenje u svojoj pojavnosti, na čemu smo mu veoma zahvalni, jer smo iz te saradnje iznedrili još jedan, nadam se, za investitora, vlasnike stanova i za naš grad vredan objekat.”
Nezadovoljni klijent kao najbolji učitelj
Lela Alempijević na kraju naglašava da je za Zabriskie ovo bio još jedan dokaz da najveći doprinos projektima mogu dati ukoliko svako ograničenje istinski posmatraju kao priliku za inovaciju.
„Imali smo veliki broj iteracija sa klijentom po pitanju rešenja fasade, pa je u jednom trenutku izgledalo da nećemo uspeti da dođemo do zajedničkog. Međutim, ispostavilo se da je nezadovoljni klijent ponekad i najbolji učitelj, pa u trenutku kada smo tako počeli da gledamo na stvari, došli smo i do rešenja“ – kaže Alempijević.
„Kroz veoma intenzivnu saradnju sa klijentom na ovom projektu, realizovan je objekat kao dokaz da je itekako moguće u realnom društveno-ekonomskom kontekstu graditi nove vrednosti u arhitekturi, podržavajući i oslanjajući se na one postojeće“ – zaključuje Milka Gnjato.
Grafički prilozi
Foto-galerija
Faktografija
Kennedy Residence
Novi Beograd, ul. Džona Kenedija/Palmira Toljatija
stambeno-poslovni kompleks
38.000 m2, 170 stanova, 15 lokala, jedna poslovna lamela na 10 nivoa
3Po+P+9+Ps
Milka Gnjato (kreativni direktor), Ivica Marković (direktor projekta), Milica Palamarević (Project manager), Bojana Kovačević (glavni arhitekta), Ivan Zuliani, Jelena Radojević, Ana Mićić, Dušica Plazinčić, Jelena Živančević, Valentina Obradović
2018–2020.
2022.
Ivana Stanojević dia (IBM Consult doo)
Spasoje Derajić dig, Maja Stjepanović dig
Dr Petar Santrač, dig
Danijela Mišković, dig
Dragana Mijailović Medenica, dig, Anja Grozdanić, dig.
Dejan Milojević, die
Sanja Marjanović, die
Slaviša Pantelić, die
Darko Todorović, dim
Marko Nikolić, dim
Dragan Stojanović, dim
Maja Đorđević, dipa
Dragan Jovičić
Slobodan Vuinac, dig
Strava studio
Sanja Ćirić, dia, Miloš Stojančević, dig, Jovana Milovanović, dia, Nemanja Rakijaš, dim, Miroslav Dmitrović, die, Katarina Erić, dia, Branka Janković, dia, Nikola Necić dia.
Situs inženjering – Predrag Karlaš, dig
Elita Cop d.o.o.
Relja Ivanić
cekajte, cekajte, estetika brodova kazete? nadovezuje se na dominantan modernistički jezik Novog Beograda?
ne znam da li neki deo bas najbolje ne kapiram, mozda uzivo izgleda malo bolje, ali meni je ovo monotonije od bilo kog i najmonotonijeg NBG modernog objekta.. kao da ga nije radio isti tim koji je radio Merin hill koji ipak ima neki karakter fasade.. jedno je kad tezimo minimalizmu pa to odsustvo detalja u nekoj odredjenoj razmeri ima smisla, ali kad se razmera poveca, i objekat dug 100m postane skoro blok, broj detalja bi trebalo isto malo da se poveca, ne?
stanovi isto nisu nista posebno, ove prolazne kuhinje kao prvo na sta naletis kad udjes u stan mi nikad nece biti jasne..predugi hodnici na uglovima – moze to i bolje..a najvise bih zapravo volela da ukapiram koncept ovog 4sobnog stana od 240+ m2.. sta tacno predstavlja ovaj blok u koji se ulazi iz kuhinje.. jer ako je tzv „laundry“ ne izgleda mi bas funkcionalno da obidjes ceo stan iz sobe da bi tamo odlozio ves..
ali, opet kazem, mozda ja nesto ne kapiram.. nadam se..
Ne može bolje kad ceo koncept diktira investitor, a ne arhitekte. Ne može bolje kad je suština samo u prodajnim neto kvadratima, čime se i diče u tekstu jer je to ključan zahtev investitora. Milka je pričala na jednom panelu kako izgleda proces projektovanja, pa ne mogu reći da su oni krivci, već naš sistem, društvo, položaj struke, muk struke, itd…
I slažem se, opis nema nikakve veze. Malo jeste bolji uživo perforirani lim, ali se pitam i kako će izgledati u eksploataciji.
A kićenje fasada LED trakama… no comment.
Postovana,
iskreno ne bih se slozila da ne moze bolje jer uvek i u svemu moze bolje. Prosto, ne bih se onda hvalila projektom koji je najvecim delom uslovio investitor, koji na 100m i 9 spratova ima 1 isti arh. vokabular u vidu perforirane ograde sa jos led rasvetom..pre bih, ako vec zelim da istaknem karakteristike projekta objasnila onda specificnost kontrukcije koja kao takva deluje inovativno za nase uslove..i jos posebno toliko velicanje u tekstu i uporedjivanje sa NBG modernom.. verujem da se modernisti prvih NBG blokova prevrnu svaki put u grobovima kad neko ovakve novije stvari s njima uporedi..
Niste me razumeli. Potpuno se slažem s Vama, a nadovezujem način na koji ovakvi objekti nastaju u našem sistemu poremećenih vrednosti.
Pratim izgradnju ovog objekta od početka.
Volumen koji je ugušio blok, preduboki stanovi bez svetla… nikakve veze nema s novobeogradskim nasleđem jer nasleđe veliča slobodne zelene prostore, prirodno svetlo, zdrav život, a ne samo broj kvadrata.
Naknadno kićenje investitorskog rešenja pridevima koji bi trebali da anestiziraju građane, ništa drugo. Marketing je čudo.
niko ne resava termomostove, ali niko, sve terase spojene, nemci godinama imaju resenje, apsolutno ne postoji nijedan termomost, pogledajte ISOKORB resenja firme Schöck
Ma prelepo – zatrpajte i ugušite Novi Beograd. Profit jedino merilo.. rezultat ruglo, zagušenje u saobraćaju, ukidanje prostranstva, zelenila, mirnoće i parkova na Novom Beogradu
Iskreno me interesuje da li je osoba koja je napisala tekst videla kako taj „velelepni“objekat izgleda u ambijent novobeogradskih blokova, kao hotel iz kupara iz sredine 80-tih godina koji je bačen u blok. Počevši od gabarita preko boje i osvetljenja . Spratnost objekta je nesrazmerna sa objektim u okolini ostavili su zgradu koja je na 20m od nje bez dnevnog svetla. Grad je zbog takvih arhitekata, investitora i urbanista doveden do nivoa samouništenja
super izgleda uživo. bolje nego na fotkama
Pogledajte osnovu stana od 243m2, da li nekome tu nešto bode oči? Nazovimo taj deo stana, kutak za robove bez dnevnog svetla, ne još bolje ostava sa mokrim čvorom! Ovo je nedopustivo, da neku tu provodi svoje vreme…..ovo je za svaku osudu!!!
kad si zadnji put video da kupatila sa prozorima?
Da da ….u pravu ste, kupatilo sa krevetom….onako da sobarica prespava kad se umori…..
Koliko ja vidim, to je walk-in garderober…
Nažalost, ne delim Vaše mišljenje. U levom uglu je očigledno krevet (jednokrevetan) upravo takav se nalazi i u spavaćim sobama. Pretpostavimo da je …. i garderober…upitan je sam ulaz iz kuhinje.
Garderober je pozicioniran u roditeljskoj spavaćoj sobi.
E ovo sam cekala. Da neko jos to primeti. Nazvah ga laundry namerno, ali graficki jezik je jasan. Jezivo. To je ono kad hoces da predstavis projekat, valjda biras sta ces prikazati. Sto bi rekli ‘smart design hides weak details’..Ali ne, highlight je 73% neto..🤦🏼♀️
nekada je tu gde sam odrastao bio veliki park! jezivo izgleda iz ptičije perspektive kao jeftini ogroman beli, plastični, samački hotel, a još je veća tragedija kad se priđe blizu ne biste verovali koja rugoba i na čega sve to skupa izgleda! vidi se iz aviona ko je sve završavao arhitekturu da veze nema, poražavauće za beograd da ga grade podobni i najbolji od nagorih, velika tuga!
Fasada ostala na nivou idejnog rešenja, nema veze sa NBg modernom ni formom ni suštinom. Trka za kvadratima i profitom vidljiva još od projekta Merin hilla-a, ovde pokazuje svoje još ružnije. Ni na Merin hill-u se nije vodilo računa o kontekstu, prilazna saobraćajnica je apolutno neprimerena objektu te veličine, da ne pominjem okolne objekte koji su prizemni ili niske spratnosti, pa sve izgleda groteskno.
U ovom slučaju profil ulice Palmira Toljatija apsolutno ne podržava spratnost ostvarenu na ovaj način, objekat uživo izgleda kao ledeni zid iz Igre prestola. Volela bih da vidim crtež situacije koji je predat na dozvolu, koji procenat zelenila je postignut i na koji način. Vrlo diskutabilno i poražavajuće za savremenu arhitektonsku praksu.
apsolutno sve potpisujem! svaka čast, nemam više uopšte nerava za detalje …. tuga
Bezličnost kao zaštitni znak biroa koji je projektovao…..
Gradjevinska nakaza. Liči na bolnicu a noću neonska svetla izgledaju sablasno. Uopšte se ne uklapa u okolinu, stanari iz zgrade u Palmira Toljatija nemaju svetla, temperatura u kraju je podignuta jer je još jedan prostor zagusen. Urbanističko nasilje. Koje se uskoro nastavlja u Bul. Mihajla Pupina