Od zanemarivanja do globalne slave: Spomenici u socijalističkoj Jugoslaviji
Ko je naručio ove spomenike i kako je jugoslovenska kulturna politika i politika sećanja uticala na njihovu proizvodnju? Saznajte u petak u Novom Sadu.
U Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, u petak, 3. novembra, biće održana promocija knjige SHAPING REVOLUTIONARY MEMORY: The Production of Monuments in Socialist Yugoslavia, objavljena ove godine od strane izdavača Igor Zabel Association for Culture and Theory iz Ljubljane i Archive Books iz Berlina.
Promocija se održava u sklopu nacionalne naučne konferencije sa međunarodnim učešćem pod nazivom Spomenička skulptura posvećena NOB-u u Jugoslaviji, a publikaciju će nam predstaviti njene urednice dr Sanja Horvatinčić (Institut za povijest umjetnosti, Zagreb) i dr Beti Žerovc (Filozofski fakultet, Univerzitet u Ljubljani).
Pročitajte još na Gradnja.rs:
Od zanemarivanja i fizičkog uništenja do globalne slave
Kako se navodi u pozivu, publikacija predstavlja sveobuhvatan pregled ogromne proizvodnje spomenika u socijalističkoj Jugoslaviji (1945–1991) posvećenih antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi u Drugom svetskom ratu i socijalističkoj revoluciji.
„Od raspada Jugoslavije 1990-ih, ovi spomenici su bili podložni različitim sudbinama, od zanemarivanja i fizičkog uništenja do globalne slave generisane visokomodernističkom vizuelnom privlačnošću jednog broja njih. Ali puni obim, široka raznovrsnost i složen kontekst jugoslovenskog spomeničkog stvaralaštva, uključujući njegove različite protivrečnosti, ostali su uglavnom neistraženi“ – kažu organizatori.
Kako se ovo nasleđe danas ocenjuje i prima, kako u postjugoslovenskim državama naslednicama tako i na međunarodnom planu?
Knjiga nudi temeljno i interdisciplinarno istraživanje ovog fenomena i bogat vizuelni materijal za ispitivanje njegovih ključnih karakteristika i specifičnosti:
Koje su memorijalne prakse i komemorativne tradicije prethodile razvoju spomenika u socijalizmu?
Ko je naručio ove spomenike i kako je jugoslovenska kulturna politika i politika sećanja uticala na njihovu proizvodnju?
Ko su bili njihovi autori i šta je definisalo njihove formalne i tipološke karakteristike?
Kako je jugoslovenska spomenička produkcija bila povezana sa uporednim naporima u inostranstvu?
Koje su se komemorativne prakse razvile oko spomenika?
Kako se ovo nasleđe danas ocenjuje i prima, kako u postjugoslovenskim državama naslednicama tako i na međunarodnom planu?
Početak u 18 časova
Da podsetimo, Muzej savremene umetnosti Vojvodine nalazi se na adresi Dunavska 37 u Novom Sadu, a promocija je najavljena za 18 časova.
Razgovor s urednicama vodiće moderatorke Ana Ereš i Suzana Vuksanović.
