Ono što se nalazi ispod površine zove se micelijum; Foto: Dmytro Ostapenko
Materijali

Zgrade od pečuraka? Budućnost građevine možda leži u materijalu kojeg ima svuda oko nas

Deo gljive zvani micelijum zbog svojih specifičnih karakteristika već je našao primenu u izradi mnogobrojnih održivih materijala, struktura i predmeta.

Gljive možemo sresti svuda: u vazduhu, u vodi, na drveću, u našim telima ili na plafonima naših kupatila. Mogu biti jestive i lekovite ali i halucinogene i otrovne ili mogu poprimiti druge jednostavnije oblike poput plesni. Mogu izazvati bolesti ali ih mogu i lečiti, tako što će pomoći stvaranju antibiotika. Gljive su takođe i primarni reciklator u prirodi proizvodeći enzime koji pomažu u razgradnji organskih materija, pretvarajući ih u minerale. Naredno pitanje je da li one takođe mogu biti i budućnost građevinarstva?

U zavisnosti od vrste micelijuma i podloge, mogu se proizvesti izolacione ploče, nameštaj, ambalaža, tkanina, pa čak i opeke.

Ono što mi zapravo vidimo od gljive samo jeste njen mali deo. Ono što se nalazi ispod površine zove se micelijum i ima izuzetne karakteristike. Ove izuzetno tanke niti se razvijaju u svim pravcima kreirajući složenu mrežu koja u kontaktu sa adekvatnom podlogom može da se ponaša kao izuzetno jak lepak. Ukoliko podlogu čini piljevina, razni poljoprivredni ostaci ili drugi slični materijali, koji bi inače mogli da ostanu neiskorišćeni i propadnu, u sintezi sa milecijumom mogu da kreiraju čvrst blok.

U zavisnosti od vrste micelijuma i primenjene podloge, konačni produkt se može iskoristiti za proizvodnju izolacionih ploča, nameštaja, materijala za pakovanje, tkanina, pa čak i opeke i to sa dobrim termičkim i zvučnim karakteristikama i dobrom otpornošću na vatru. Naučna istraživanja su pokazala da u pogledu fizičkih i mehaničkih karakteristika materijal na bazi milcelijuma podseća na ekspandirani polistiren, poznatiji kao stiropor, ali sa poboljšanim nivoom biorazgradivosti, piše ArchDaily.

Ecovative Design su pioniri dizajna zasnovanog na micelijumu, koji su koristili ovaj materijal za proizvodnju predmeta poput ambalaže. Velike kompanije poput IKEA i DELL već su počele da koriste njihovu ambalažu za pakovanje koja je potpuno biorazgardiva.

Kupola od pečuraka od 12 metara

Living studio iz Njujorka u saradnji sa Ecovative Design radio je na razvijanju projekta Hy-Fi, paviljonu koji je izgrađen u dvorištu čuvenog muzeja MoMA. Uz ARUP-ove tehničke savete, razvijene su cigle od micelijuma koje su u kalupima napravljenim od ostatak stabljika kukuruza, izvedene za manje od sedam dana. Ovim ciglama je izgrađena kupola visine 12 metara koja je nakon dvomesečne izložbe demontirana a cigle odnesene u kompostere, gde su zahvaljujući dobroj biorazgradivosti razgrađene.

Foto: Andrew Nunes

Cigle od micelijuma prave se u kalupima napravljenim od ostataka stabljika kukuruza.

Carlo Ratti Associati su sa druge strane u saradnji sa energetskom kompanijom Eni razvili arhitektonsku strukturu od pečuraka koja je izložena na Milanskoj nedelji dizajna. Jardim Circular je struktura od niza lukova koji se sastoje od jednog kilometra micelijuma. Budući da mnogi paviljoni za privremene izložbe stvaraju znatnu količinu otpada, Jardim Circular je bio potpuno razgradiv nakon završetka izložbe.

Foto: Marco Beck Peccoz

Izolacione ploče

Pored toga što se može koristiti za izgradnju arhitektonskih struktura, milecijum takođe ima potencijal u termičkoj i zvučnoj izolaciji. Prema istraživanju kompanije Ecovative žive pečurke postavljene između drvenih ploča mogu zajedno činiti efikasan izolacioni zid. U periodu od tri dana mecelijum raste i rastresite čestice se učvršćuju između drvenih ploča, te se formira izrazito jak sendvič zid.

Foto: Ecovative
Foto: Ecovative

Novi biološki zasnovani materijali imaće mogućnost samoregulacije, prilagođavanja, rasta i autonomne popravke.

Evropski istraživači na polju arhitekture, računarstva i biologije otišli su korak dalje. Oni su predložili stvaranje strukturalnog supstata na bazi micelijuma, zajedno sa nanočesticama i polimerima, kako bi se kreirala elektronika zasnovana na micelijumu.

„Micelijumske mreže će biti računarski aktivne, što će stvoriti potpuno nove biološki zasnovane materijale koji imaju mogućnost samoregulacije, prilagođavanja, rasta i autonomne popravke, što pruža radikalno alternativnu paradigmu savremenim pametnim zgradama koje se u velikoj meri oslanjaju na tehničku infrastrukturu.

Foto: Ecovative

Ogroman potencijal ali…

Iako je gradnja više puta pisala o upotrebi micelijuma, njegova sfera primene je za sada samo zagrebana. Naučni članci koji se baziraju na istraživanjima micelijuma gotovo uvek izvode isti zaključak; da je potrebno intenzivno istraživati i pažljivo eksperimentisati s materijalom kako bi se postigla efikasnost, konkurentnost i industrijski kvalitet potreban za masovnu upotrebu.

Isto tako istraživači se slažu da ovaj materijal ima ogroman potencijal u raznim oblastima. Budući da je 100% razgradiv i masovno ga ima širom planete, a može uključiti i primenu raznih organskih otpadnih materijala u micelijumu može biti budućnost građevine.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *