Nacrt Generalnog urbanističkog plana Novog Sada do 2030.
Urbanizam

Šta sve predviđa Generalni urbanistički plan Novog Sada do 2030. godine

(UPDATE 21.7.2022) GUP 2030. usvojen je 21. jula 2022. godine.

Pored izgradnje kompleksa uz obalu Dunava kao i na Trandžamentu, nacrt plana predviđa i povećanje broja parking mesta u novogradnji, eko stanovanje kao i Zone završenih celina.

Nacrt Generalnog urbanističkog plana (GUP) Novog Sada do 2030. godine nalazi se na javnom uvidu od 28. decembra i trajaće do 5. februara 2022. godine. To je krovni dokument kojim se utvrđuje strategija urbanističkog razvoja grada kroz definisanje namene prostora, granice građevinskog područja, gradnje infrastrukture, a planovi se dalje razrađuju drugim dokumentima, kao što je plan generalne regulacije.

U obilnoj dokumentaciji na skoro 300 stranica i brojnim grafičkim prilozima definisana je urbana strategija grada i pravila građenja, a ovo su neke od najvažnijih odrednica iz GUP-a.

Srodni članci na portalu Gradnja.rs:

Pogledajte panel o GUP-u koji je organizovao Gradnja.rs:

Izgradnja na brodogradilištu

Ono što je svakako najviše skrenulo pažnju javnosti jeste izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa na brodogradilištu neposredno uz Dunav. U planu se navodi da “bivše brodogradilište koje se nalazi na veoma atraktivnoj i vrednoj lokaciji već duži niz godina nije u funkciji, te se nameće potreba preispitivanja namene tog zemljišta.”

Dalje se navodi da će Novosađani time dobiti “kvalitetan izlazak na reku, sa raznovrsnim sportsko-turističkim sadržajima, dok će na prostoru starog brodogradilišta i sadašnje kasarne rečne flotile, biti formirani kompleksi sa stambenim i poslovnim sadržajima, okruženi javnim prostorima.”

Planirana izgradnja na brodogradilištu; Foto: NSUrbanizam

Realizacija projekta uslovljena je dogradnjom nasipa, odnosno sistema odbrane od poplava.

U nastavku se kaže da će u okviru ovih prostora nalaziti šetališta, ozelenjene površine i biciklističke staze, i koja će biti pristupačna svim građanima. Pristupačnost i privlačnost priobalja svim stanovnicima grada u takvom rešenju postaje novi urbani i socijalni kvalitet uređenja obale, koliko prema gradu toliko i prema vodi.” – navodi se u nacrtu GUP-a.

U nacrtu GUP-a navodi se i da je realizacija tog projekta uslovljena dogradnjom nasipa, odnosno sistema odbrane od poplava. Tačno iznad ovog dela grada predviđena je i izgradnja četvrtog mosta preko Dunava.

Kompleks na Trandžamentu

Od interesantnih stvari svakako je izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa na Trandžamentu u podnožju Petrovaradinske tvrđave. U gradnji na ovoj lokaciji odavno se priča, a sada je to u nacrtu plana i utvrđeno dok će se daljim planovima definisati i visina budućih objekata.

Kompleks na Trandžamentu; Foto: NSUrbanizam

1,5 parking-mesto na jedan stan

Što se tiče stanogradnje, novost je da se na područjima koja su planirana za nove zgrade, na parceli u nameni višeporodičnog stanovanja planira se od 1,3 do 1,5 parking-mesto na jedan stan. Moguća su odstupanja usled prostornih ograničenja (izgrađeni objekti u okruženju, oblik i veličina parcele i sl.) na pojedinim delovima grada i lokalitetima, tako što će se planirati manji odnos broja stambenih jedinica i parking-mesta, ali ne manji od 1 stan/1,1 parking-mesto.

Prema nacrtu, visina stambenih objekata u zonama višeporodičnog stanovanja ograničava se na osam nadzemnih etaža. Izuzeci su mogući na značajnim saobraćajnim pravcima ili u područjima proširenja stanovanja – izgradnja na slobodnim terenima, i to na manjim površinama (jedna parcela ili jedan blok zgrada), što bi se utvrdilo planovima kojima se razrađuje Generalni urbanistički plan.

Planirana izgradnja uz Bulevar Evrope i na Telepu (crveno); Foto: NSUrbanizam

Visina stambenih objekata u zonama višeporodičnog stanovanja ograničava se na osam nadzemnih etaža.

Visina će se takođe definisati planom detaljnije razrade, u skladu sa konkretnim uslovima lokacije, izgrađene strukture u okruženju i potreba korisnika, s tim da se ne preporučuju objekti za stanovanje veće visine od 30 metara.

Takođe, stanovanje je moguće i na višim spratovima poslovnih objekata, u vidu poslovnih apartmana.

Odstupanje od definisane površine parcele stanovanja može iznositi do 10 %, osim za parcele površine do 300 m2, gde se ne toleriše odstupanje. Veća odstupanja se tolerišu samo izuzetno (već izgrađeni susedni objekti, mogućnost etapne izgradnje i sl.).

Minimalna širina parcela kod slobodnostojećih objekata ili objekata u prekinutom nizu može odstupiti do 10 % u odnosu na pravila.

Zone završenih celina

Novi nacrt plana donosi takozvane Zone završenih celina, to jest to su oni delovi grada čija je urbanističko-arhitektonska realizacija i oblikovanje završeno. Osnovna smernica za nove intervencije je prostorno usklađivanje i kvalitetno uklapanje sa postojećim načinom i pravilima izgradnje i podizanje opšteg kvaliteta javnih prostora.

Od posebnog su značaja vredne prostorne celine: naselja slobodnostojećih objekata višeporodičnog stanovanja (Limani, Novo naselje, Stara Detelinara, Blok VIII u Petrovaradinu i druge), zone tradicionalnog porodičnog stanovanja (Adamovićevo naselje, delovi Telepa, Podbare, Salajke, Petrovaradina, Sremske Kamenice i druge pojedinačne zone) i posebne prostorne celine (Ranžirna stanica, kompleksi industrijskog nasleđa, stare kasarne i vojni objekti i drugo). Navedene celine karakterišu tradicionalno najkvalitetniji prostori i objekti Novog Sada, Petrovaradina i Sremske Kamenice.

Za sve zone je karakteristično da imaju prepoznatljivu urbanističko-arhitektonsku strukturu, pa je daljom planskom razradom obavezno očuvanje prostornih karakteristika i kvaliteta ambijenata po principu harmonizacije – uklapanja u zatečeno urbano tkivo. Pažljivo definisanim uslovima uređenja i građenja doprineće se očuvanju i unapređenje dostignutog stepena kvaliteta ovih prostora, navodi se u nacrtu.

Eko stanovanje na Majevici

U nacrt plana uvodi se ekološko stanovanje koje je predviđeno između ostalog i na Majevici. Planiraju se blokovi prosečne veličine oko 5.000 m2 (uz 10 % tolerancije), indeksa zauzetosti 35 % i indeksa izgrađenosti 3.2. Spratnost objekata je do čak Po+P+9. Osim stanovanja, u okviru ove zone planiraju se poslovni sadržaji, kao i površine javnih namena (obrazovanje, zdravstvo, kultura, zelene površine, trgovi i sl.).

Osnovna odlika prostora sa namenom eko stanovanja, odnosno energetski održivog i ekološkog stanovanja je: energetski efikasan, ekološki funkcionalan i udoban za život. Primena pametnih i inovativnih sistema se osim u izgradnji objekata primenjuje i u izgradnji infrastrukturnih sistema, navodi se u planu.

Eko stanovanje na Majevici; Foto: NSUrbanizam

Saobraćajne veze

Kako se navodi u dokumentaciji, u zoni auto-puta E-75 očekuje se značajna realizacija poslovanja, nakon usvajanja predloženih urbanističkih planova i realizaciji servisne saobraćajnice uz auto-put.

Takođe, izgradnjom gradske magistrale (produžetak Bulevara Evrope), stvoriće se uslovi za realizaciju planiranih površina na ovom delu ulaznih pravaca.

Prema nacrtu GUP-a, železnički saobraćaj će se postepeno uključivati u prigradski prevoz putnika, sa ciljem da opsluži celu teritoriju Grada Novog Sada. To podrazumeva uvođenje modernih šinskih vozila i veći broj polazaka.

„Revitalizacijom i elektrifikacijom pruga na teritoriji Grada, stvoriće se uslovi za bezbednije, brže, ekološki čistije i jeftinije odvijanje ovog vida prevoza“, kaže se u nacrtu.

Spens i Jugovićevo

Kako se navodi u dokumentaciji, Sportski i poslovni centar „Vojvodina”, popularni Spens, će se upotpuniti izvođenjem kompleksa bazena (centra za vodene sportove), a planira se izgradnja novog fudbalskog stadiona tako da on postane glavni gradski fudbalski stadion sa svim potrebnim pratećim sadržajima.

Sportski centar „Jugovićevo” se planira za izgradnju atletskog stadiona, a od ostalih sadržaja se mogu planirati: akvapark ili kompleks otvorenih i zatvorenih bazena, fudbalska igrališta, tereni za rukomet, košarku, odbojku, sportske dvorane, teniski tereni, klizalište, skejt bord park i sportski tereni na otvorenom.

Pasarele i podzemni prolazi

Kada je u pitanju pešački i biciklistički saobraćaj, nacrt predviđa proširenje pešačke zone na Ulicu Ise Bajića, deo Ulice Ignjata Pavlasa, Ilije Ognjanovića i Dunavske ulice, što će omogućiti spajanje Dunavskog parka i Dunavske ulice bez presecanja tokova automobila.

U plan je ucrtan i podzemni prolaz kod Futoške pijace u pravcu Bulevara oslobođenja.

Planirana je pešačka denivelacija (pasarela) preko Beogradskog keja naspram Dunavske ulice čime će se povezati pešačka staza na Beogradskom keju sa Dunavskim parkom i pešačkom zonom u centru.

U planu je i ostvarenje nove pešačke zone u podgrađu Petrovaradinske tvrđave, što će biti omogućeno zatvaranjem Beogradske ulice u Petrovaradinu za saobraćaj motornih vozila, osim javnog prevoza, a isto važi i za „gornji plato“ tvrđave.

Podzemni prolaz kod Futoške pijace i pasarela kod Beogradskog keja; Foto: NSUrbanizam

Dva nova mosta

Pored gore navedenih pešačkih zona, planiraju se manje pešačke zone unutar zonskih i lokalnih centara (Kineska četvrt, Svilara, itd.), zatim izgradnja pešačko-biciklističkog mosta preko Dunavca ka Ribarskom ostrvu, te ukidanje lokalne železničke pruge Petrovaradin–Beočin i pretvaranje u turistički koridor „Zelena staza” koja će omogućiti odvijanje pešačkog i biciklističkog saobraćaja po njemu.

U okviru ostale saobraćajne mreže planirana je izgradnja mosta preko Dunava u produžetku Bulevara Evrope, dogradnja Sentandrejskog mosta na četiri saobraćajne trake, povezivanje Bulevara Jaše Tomića sa Temerinskom ulicom (Ulicom Koste Šokice), izgradnja Severne ulice uz Kanal DTD (omogućiće alternativu Partizanskoj ulici), spajanje ulica Ilariona Ruvarca, Prvomajske i Ljubice Ravasi, izgradnja primarne saobraćajne mreže na Mišeluku, izgradnja denivelisane raskrsnice kod Futoške pijace (tunel) i dr.

Luka i Marina Šodroš

U oblasti vodnog saobraćaja, planira se opremanje i osposobljavanje postojeće međunarodne luke „Novi Sad” na Kanalu Novi Sad – Savino Selo za pretovar svih vrsta tereta, što zahteva rekonstrukciju keja, operativne obale i potrebne mehanizacije, kao i modernizacija i opremanje putničkih pristaništa po svetskim standardima, kako bi grad privukao što veći broj stranih turističkih brodova.

Na Dunavu se planira postavljanje pet međunarodnih putničkih pristana na teritoriji grada, kao i izgradnja međunarodne marine u zoni kanala Šodroš, na levoj obali reke Dunav, neposredno uz glavni plovni put.

Groblje i azil

Nacrtom plana GUP-a predviđa se povećanje površine Novog groblja za 18 hektara što je predviđeni kapacitet za narednih 20 godina.

U planu se navodi i da će se na severo-istoku grada graditi Centar za zaštitu životinja – azil kao i groblje za kućne ljubimce.

Javni uvid do 5. februara

Nacrt Generalnog urbanističkog plana (GUP) Novog Sada do 2030. godine će biti na javnom uvidu do 5. februara 2022. godine na stranici Javnog preduzeća “Urbanizam”, kao i u svim mesnim zajednicama u Novom Sadu.

U toku trajanja javnog uvida biće održane i tri javne prezentacije u amfiteatru Spensa. Prezentacije su zakazane za 10, 14. i 21. januar u 10 časova.

Izabrali smo za vas:

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

8 komentara

  1. Ranko Radovic

    Kako plan rešava postojeći problem nedostatka parking mesta? Kao što je poznato, mnogi investitori su gradili stambene objekte bez parking mesta i sada ljudi koji su kupili te stanove nemaju gde da parkiraju svoja kola.

    Nije reč o pojedinačnom slučaju, već se može govoriti o nečemu što je uobičajna stvar.

    1. Uroš

      Nisu krivi investitori! Kivi a je na institucija a koje su zakazane usled neznanja i korumpiranosti

  2. Nikola Munjas BA MISAD

    ++ NOVI SAD <3 KRALJEVSKI GRAD ZAPADNOG BALKANA ++

  3. Nikola

    A da li će biti zelenila i da li će oko grada biti posadjeno drveće i zelenilo pogledajte Madjarsku od peska su pretvorili raj zelenila.

  4. Anti beton

    Da, pišete, veoma površno, da je predviđen nobi nasip. Prema GUP-u 600 m. u dalje u Dunavu, korito se sužava, reka produbljuje, samim tim ubrzava, a opasnost od plavnog talasa multiplikuje. Telep i Liman u značajno većoj opasnosti od poplava nego danas.Marina u Šodrošu je poseban „biser“, a most koji će uništiti ovaj prelepi i preznačajni ekosistem je nepotrebni nonsens (za građane). Naravno, vi nemate hrabrosti da napišete da je GUP pravljen za jednu firmu, te da će, to i hradonačelnik kaže, profit od komplexa Brodogradilište biti 1,5 milijardi €. Ko još da misli o poplavama i 200 vrsta zaštićene flore i faune koja će zauvek nestati. Viva beton, viva korupcija, viva profit!

  5. miki

    ka se ja popnem u moj penthaus na 38 sprat u nju nau ,a ono puca pogled na kukuruze i pazovu na jugu ,a na severu i zapadu vidim kuću zvonka bogdana i kolone na granici sa kroacijom! ma to je život! neprocenjivo!

  6. Neda Maras

    Sta je sa ul. Gavrila Principa. da li se ruse stare kuce, kod Disa?

  7. Dragica Tomic

    Sta je sa plinom i kanalizacijom na Alibegovcu.Nemoze da se živi od smrada septički jama koje isumpavaju preko ulice u kanal.

Оставите одговор на Ranko Radovic

Obavezna polja *