Limani 3 i 4 dobijaju nove komplekse i parkove: Zgrade do P+14, Češki magacin ostaje
Plan predviđa transformaciju bivše industrijske zone Neimar u stambeno-poslovni kvart sa javnim prostorima, sportskim sadržajima i izlaskom na Dunav.
Bivša industrijska zona između Limana 3 i 4 u Novom Sadu ulazi u novu fazu razvoja – predloženim planom predviđena je izgradnja stambeno-poslovnog kompleka spratnosti do P+14, uz formiranje parkova, sportskih terena i javnih prostora. Istovremeno, objekat Češkog magacina biće sačuvan i prenamenjen u sadržaj kulture.
Nacrt plana generalne regulacije opštegradskog centra i sportsko-rekreativnih sadržaja uz Bulevar despota Stefana trenutno je na javnom uvidu, a obuhvata površinu od 21,4 hektara u priobalju Dunava. Reč je o prostoru koji se prostire između Bulevara despota Stefana i Ulice 1300 kaplara sa severne strane, planiranog mosta u produžetku Bulevara Evrope sa zapada i odbrambenog nasipa uz Dunav sa juga.
Pročitajte još na Gradnja.rs:

Prostor bivše industrijske zone Neimar
Plan predviđa potpunu transformaciju ovog dela grada – umesto nekadašnjih industrijskih pogona Neimara planiraju se opštegradski centri sa stanovanjem, komercijalnim sadržajima i javno dostupnim prostorima. U tom okviru, predviđeno je i uvođenje novih trgova, šetališta i zelenih površina, kao i povezivanje sa rekreativnim zonama uz Dunav.
U zapadnom delu obuhvata planira se formiranje većeg kompleksa sa višeporodičnim stanovanjem i poslovnim sadržajima, uz objekte spratnosti od Po+P+8 do P+14. Sličan koncept predviđen je i u istočnom delu, gde se uz stanovanje planiraju ugostiteljski, trgovački i kulturni sadržaji, kao i objekti studentskog standarda.

Podela prostora na urbanističke celine
Planom detaljne regulacije utvrđeno je pet urbanističkih celina. U urbanističkoj celini 1, na delu kompleksa posebne namene u zapadnom delu Plana, planira se namena opštegradski centar, odnosno formiranje kompleksa sa stambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim objektima, okruženog javno dostupnom parkovskom površinom.
U okviru opštegradskog centra planira se višeporodično stanovanje za koje je karakteristično i učešće vanstambenih sadržaja iz okvira tercijarnih i kvartarnih delatnosti koji ne ugrožavaju stanovanje.
U okviru kompleksa određeni objekti mogu da preuzmu ulogu prostornih repera, odnosno da imaju višu spratnost do P+14.
U kompleksu je planirana je i predškolska ustanova, a moguće je predvideti i sadržaje za decu kao što su edukativni centri za jezike, muziku i likovne radionice. Planira se da spratnost objekata u okviru namene opštegradskog centra bude od Po+P+8 do P+14, a moguće je planirati i objekte niže spratnosti.
U okviru kompleksa određeni objekti mogu da preuzmu ulogu prostornih repera, odnosno da imaju višu spratnost do P+14. Spratnost objekta opredeliće maksimalni indeks zauzetosti od 40% i indeks izgrađenosti 3,2.
U okviru parkovske površine planiraju se ozelenjene i parterno uređene površine, šetališta i sadržaji pristupačni svim građanima, dok se zadržavaju postojeći objekti: postojeći objekat u kojem je Spomen-soba Rečne flotile i crkva Svetog Stefana Štiljanovića.
Urbanistička celina 2
Na prostoru bivše industrijske zone u istočnom delu Plana, u okviru urbanističke celine 2 planiraju se opštegradski i linijski centar, trg (skver), sportsko-rekreativna površina i saobraćajna površina.
U nameni opštegradski i linijski centar, na delovima parcela br. 7322 i 7323, obe u KO Novi Sad II, površine od 3,16 ha, formira se kompleks stambenih i stambeno-poslovnih objekata okružen javno dostupnim prostorima, u okviru kojih će se nalaziti šetališta i uređene površine.
U okviru centra planira se višeporodično stanovanje, kao i sadržaji ugostiteljstva, rekreacije, galerijski i izložbeni prostori, ateljei i sl., kao i moguće planiranje poslovnih objekata, objekata studentskog standarda, trgovinskog i turističkog karaktera.
Spratnost u urbanističkoj celini 2 takođe se kreće od Po+P+8 do P+14, dok određeni objekti preuzimaju ulogu prostornih repera, odnosno mogu da imaju višu spratnost od većine objekata, P+12 do P+14, navodi se u Planu.
Šta će biti sa Češkim magacinom
U okviru urbanističke celine 3 nalazi se objekat Češkog magacina, koji se nalazi uz kompleks studentskih domova. Češki magacin predstavlja vredan primer industrijskog nasleđa u zoni priobalja Novog Sada i Planom se zadržava uz zaštitu, obnovu i prenamenu u muzej mašinstva, centar industrijske baštine i slično, navodi se u Planu.
Sportsko-rekreativni sadržaji planiaraju se u južnom delu Plana, u okviru urbanističke celine 4, na površini od 7,09 hektara. Na prostoru između namena opštegradskog i linijskog centra i odbrambenog nasipa planiraju se šetališta, dečija igrališta, otvoreni sportski tereni i mesta za odmor.
Planira se pejzažno i parterno uređenje koje će uspostaviti vizuelnu i fizičku vezu sa nasipom, šetalištem na nasipu i posredno, preko nasipa, sa Dunavom. Prostor se planira za sadržaje koji omogućavaju pasivno i aktivno bavljenje sportom i rekreacijom korisnika, kao mesto susreta, odmora, igre i kulture, kaže se u Nacrtu.

Prostor nedakašenjeg Neimara uz Bulevar despota Stefana u vlasništvu je kompanije Aleksandar Group koja planira da na ovoj lokaciji podigne projekat Riverside.
U praksi, to znači da će ovaj deo Limana dobiti potpuno novi urbani karakter – kombinaciju stanovanja, komercijalnih sadržaja i javnih prostora, sa direktnim izlaskom na rekreativne zone uz Dunav.
Podsetimo, prostor nedakašenjeg Neimara uz Bulevar despota Stefana u vlasništvu je kompanije Aleksandar Group koja planira da na ovoj lokaciji podigne projekat Riverside.
Nadvišenje postojeće odbrane od poplava
Urbanistička celina 5 nalazi se u južnom delu Plana i čini je primarni odbrambeni nasip. Planira se nadvišenje postojeće odbrane do formiranja odbrane od hiljadugodišnjih visokih voda Dunava. Pored njegove odbrambene namene nasip se koristi i kao šetna staza i površina namenjena sportu i rekreaciji građana.
„Formiranjem pešačko-biciklističke staze i trim staze na nasipu ostvaruje se linijska veza sa sadržajima u okviru urbanističke celine 4, a posredno preko nje i sa ostalim urbanističkim celinama u okviru Plana“, objašnjeno je u Nacrtu.

Javni uvid do 11. juna
Plan otvara mogućnost jedne od najvećih urbanih transformacija u ovom delu Novog Sada, na prostoru koji je godinama bio van funkcije, ali sa izuzetnim potencijalom zbog blizine Dunava i centralnih gradskih zona.
U vreme trajanja javnog uvida, zainteresovani mogu svoje pisane primedbe povodom Nacrta dostaviti Gradskoj upravi za urbanizam i građevinske poslove Novi Sad najkasnije do 11. juna 2026. godine.
Javna sednica Komisije za planove, na kojoj će se razmatrati prispele primedbe, održaće se 18. juna 2026. godine.

Da li u Novom Sadu moze nešto drugi da se stvori ili nazida a da nije stambeni objekat? Ko će sve da živi u tim stanovima? Zgrade ružne, kao iz socrealizma. Lice jedna na drugu. Pravljene bez imalo maste. Za mene su arhitekte bile umetnici (zar niko nije video bar jednu Gaudijevu kuću) a sad su samo zanatlije. I čemu toliko.
visoke zgrade? A gde su parkovi, zelenila i razni kulturni sadrzaji? Samo stanovi, pa stanovi…Beton i samo beton
Najpametnije bi bilo kad bi kej spojili sa kejom na Šodrošu.To parče koje drži mornarica ili bivše brodogradilište bi trebalo da grad otkupi i da imamo celinu od kanala iza Žeželja pa sve do Čelareva.
Bolje da je zelena sportsko-rekreativna oaza napravljena. Sta ce nam stambeni kompleks? Stanovi u novim zgradama su prazni, prazne stanove neka prave tamo ka Rumenci.
Ne znam brate ko će da živi u tolikim stanovima, ali je jedno,da je NE IZDRŽ za život u Novom Sadu. 1000000 ljudi je dnevno i to je evidentno, od saobraćaja do tržnih centara, kafea kladionica, raznih firmi i svakakvih trange frange ekonomija.
Sa tim betonom, je podignuta temperatura u Novom Sadu za 10-12 stepeni u poslednjih 15 godina… Zato je leti 44 u plusu, od nekadašnjih 33-34!Pamtimi mi rodjeni ovde…
Nema kulture koja moze napuniti Kinesku i Ceski m.
svidja mi se što će biti kaskadne zgrade ako to stvarno tako izvedu! Ti soliteri će biti kao i one kule na Limanu… mogli su slobodno i više da idu.
Beton beton, samo beton, beton djeci treba,
Jer iz trave nonsalantno ljuta guja vreba