Izrada maketa danas dosta je napredovala u odnosu na nekad, ali je njihova svrha i dalje ista; Foto: Modelart
Fakta iz ad akta

Građevine u malom: Odakle potiču makete u arhitekturi?

Možemo da pretpostavimo da je od Drevnog Egipta do Antičkog Rima, postojala praksa izrade drvenih maketa za prezentaciju budućeg objekat, a ta praksa se nastavila dana današnjeg.

Projektni studio ModelArt iz Novog Sada u poslednje vreme nas često obraduje sa novim arhitektonskim maketama. Njihova verodostojnost, kvalitet izrade, a pojedinih i veličina, ostavljaju bez daha i opravdavaju titulu najboljeg maketarskog studija u državi. „Modelartovci“ slede tu tradicionalnu liniju škole arhitekture koja neguje crtež i realni model nekog objekta kao sastavni deo procesa stvaranja jednog arhitektonskog dela.

Iako se crtanje sve više potiskuje s arhitektonskih fakulteta od strane 3D digitalnih modela, maketa i dalje ostaje nezaobilazni medijum za prezentovanje arhitektonskih rešenja, koji praktikuju gotovo sve značajnije investitorske kompanije. Jednostavno sagledavanje jednog rešenja u realnom prostoru ne može da zameni nikakva 3D prezentacija na računaru ili projektoru. Iz tih razloga, arhitektonski fakulteti bi morali i dalje da podstiču maketarstvo, jer ono i dalje ima perspektivu u građevinsko-arhitektonskoj struci. Međutim, da li ste se ikada zapitali odakle potiče potreba za izradom maketa građevina, to jest, u kojem istorijskom razdoblju je počela da se primenjuje i na koji način smo mi za nju saznali?

Modelart, maketa termoelektrane u Pančevu

Jednostavno sagledavanje jednog rešenja u realnom prostoru ne može da zameni nikakva 3D prezentacija na računaru.

Jedan od prvih modela jedne građevine u stvari nije namenski model već dekoracija u vidu hrama, koji se nalazi na poklopcu koji je služio da natkrije žrtvenik ili kakav drugi prostor gde je goreo plamen. Jednostavnim formama u glini izvedene su konture hrama, koji je kasnije ispečen kako bi mogao da ima praktičnu upotrebu.  Takvih primera, gde su modeli određene građevine poslužili kao dekoracija za neki predmet, ima puno kroz istoriju, ali postavlja se pitanje kada kreće namenski pravljenih modela?

Uslovno rečeno, prva sačuvana maketa. Model hrama od keramike, 3. vek nove ere.

Prva maketa građevine

Možemo da pretpostavimo da je od Drevnog Egipta do Antičkog Rima, postojala praksa izrade drvenih modela, kako bi graditelj (arhitekta) vladaru ili nekom drugom nalogodavcu, prikazao konačni izgled neke građevine ili kompleksa. Međutim, takvi modeli nisu sačuvani pa sve ostaje u domenu pretpostavke.

Jedan od prvih sačuvanih modela neke građevine, koji je namenski pravljen da prezentuje ideju nekog arhitekte, predstavlja model kupole katedrale u Firenci, arhitekte Filipa Brunaleskija. Svi znamo koliko je ovaj arhitekta imao težak zadatak da izvede monumentalnu kupolu nad nedovršenom katedralom, ali i da prati kompleksne radove na izvođenju, pa je za potrebe prezentovanja i praćenja radova izrađen drveni model, kojoj se i dalje čuva u muzeju katedrale.

Model kupole katedrale u Firenci

Prve makete građevina možemo zapaziti na freskama na kojima su naši vladari predstavljeni sa zadužbinama u rukama.

Istorija izrade arhitektonskih modela u Srbiji je nešto drugačija. Prve modele građevina možemo zapaziti na našim srednjovekovnim freskama, na kojima su naši vladari ili oblasni gospodari predstavljeni sa svojim zadužbinama u rukama, koje prinose svetitelju kojem je određena crkva bila posvećena. Primera ima puno, jer svaka crkva koja je podignuta od strane bogatijeg poručioca ima vladarski portret, na kojem neko od Nemanjića, Lazarevića ili drugih oblasnih gospodara, prinosi model crkve. Kralj Milutin, kao jedan od najznačajnijih srednjovekovnih ktitora, prikazan je na više fresaka sa različitim modelima crkava u svojim rukama.

Vizantijski mozaici, sa predstavama vladara i velikodostojnika - Kralj Milutin
Vizantijski mozaici, sa predstavama vladara i velikodostojnika - Kralj Milutin
despot Jovan Oliver
despot Jovan Oliver

Meštrovićeva maketa od punog drveta

Na osnovu modela koji su oslikani i sačuvanih građevina, možemo primetiti da su modeli slikani po uzoru na izvedenu crkvu, što se zaključuje po nekim detaljima, poput prozora, kupola, trema ili koje druge dekoracije. Pretpostavlja se da su izgradnju crkava pratile i izrade drvenih maketa, iz praktičnih razloga prezentovanja arhitektonskog dela i praćenja radova i da modeli koje vladari drže u rukama nisu samo proste personifikacije. Naravno, kako ni jedan model nije sačuvan i ovo ostaje u domenu pretpostavke.

Najstariji sačuvani model neke građevine, koji se nalazi u Srbiji, jeste maketa neizvedenog Vidovdanskog hrama.

Inače, svoje glavne uzore za ovakav vid predstavljanja vladara sa modelom zadužbine, srpski vladari su preuzeli od vizantijskih careva. Ostale su sačuvane dve važne predstave, koje su izvedene u mozaiku, na kojima se vide ktitori sa svojim zadužbinama. Na jednom su prikazani carevi Konstantin, osnivač istoimenog grada, koji prinosi model gradskih zidina i utvrđenja i Justinijan, koji prinosi model svoje zadužbine, crkve Svete Sofije. Na drugoj predstavi je prikazan vizantijski velikodostojnik Teodor Metohit (posredovao u sklapanju braka kralja Milutina i princeze Simonide), kako prinosi model crkve Hrista Hore, koju je u tom trenutku obnovio i dogradio. Tradiciju srpskih srednjovekovnih vladara nastavlja i jedan savremeni srpski vladar, kralj Petar Karađorđević, koji je unutar svoje zadužbine, crkve Svetog Đorđa na Oplencu, prikazan kako prinosi model crkve svecu zaštitniku.

Međutim, najstariji sačuvani model neke građevine, koji se nalazi u Srbiji, jeste maketa neizvedenog Vidovdanskog hrama, vajara Ivana Meštrovića. Ona je izrađena od punog drveta, sa sve detaljima skulptura i druge dekoracije, za potrebe Velike svetske izložbe, koja se 1911. godine održavala u Rimu.

Model Vidovdanskog hrama, Ivan Meštrović

Da su pravljene od trajnijih materijala…

Razvoj modela građevina prilično je maglovit i nepoznat, pa se sigurnošću ne možemo utvrditi kada su počele namenske izrade arhitektonskih maketa i da li su ih izrađivale same arhitekte ili su im u tome pomagale zanatlije, poput stolara, ako pretpostavimo da su izrađivane od drveta. Ako se uzme da su izrađivane od drveta, možemo zaključiti da je to razlog što gotovo ni jedna maketa iz dalje prošlosti nije sačuvana do današnjih dana.

Kad ste već ovde…

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

Ostavite odgovor

Obavezna polja *