Aktuelno

Narodna biblioteka u Prištini proglašena za svetsko čudo moderne

Prepoznatljivo delo zagrebačkog arhitekte, akademika Andrije Mutnjakovića, biće obnovljeno i spašeno od zuba vremena.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka u Prištini, nedavno je, u strogoj konkurenciji, izabrana za jednu od devet građevina na svetu koje ovu godinu dobijaju status „čuda arhitekture moderne“, što znači da će je spašavati prestižna fondacija Getty koja je deo J.Paul Getty Trusta, najveće i najbogatije umetničke institucije na svetu. Svake godine njihov stručni tim bira prioritete među najboljim delima 20. i 21. veka koje treba očuvati i osigurati im obnovu koja je često vrlo skupa, piše Jutanji List.

narodna-biblioteka-pristina

Biblioteka je počela s radom 1982. godine a njen oblik inspirisan je pčelinjim saćem.

 

Mutnjakovićeva biblioteka dobila je Getty Grant za sredstva za izradu konzervatorskog plana upravljanja, što obično znači predradnju i pripremu podloge koja dalje vodi u dobijanje većeg dela sredstva za obnovu objekta. Reč je o prvoj zgradi u regiji na koju je zaklada Getty „bacila oko“ i dodelila sredstva za zaštitu.

Do sada su takvu pomoć dobivale zgrade svetski poznatih arhitekata, na primer, neka dela Le Korbizjea. Na web stranicama, GF biblioteka u Prištini opisana je kao „šarmantna papazjanija stilova, materijala i referenci“.

U isto vreme, MoMA vodi pregovore da se dokumentacija o gradnji Mutnjakovićeve biblioteke pohrani u svom muzeju, u kojem se čuva dokumentacija o gradnji nekih zgrada Ludwiga Mies van der Rohe ili Zahe Hadid.

Foto: Blic, Flickr user Stephan Rebernik

Postani deo Gradnja zajednice

Najnovije vesti s našeg portala svakog petka u vašem sandučetu.

Srodni tekstovi

3 komentara

  1. miki

    ovo je baš nažalost papazjanija od objekta! stvar ukusa

  2. MamamiaC.

    Nije nego je inspiracija za polukružne bele kupole,
    došla od albanskih belih kapica polukružnog oblika , kao deo narodne nošnje.
    To je očigledno svakome ko ih pogleda jednom sa 2 grama mozga.

  3. Milos

    Zub vremena se na ovom objektu polomio. Od sve Srpsko-Albanske burne istorije ovo je nešto najgore što smo mi njima uradili.

Оставите одговор на miki

Obavezna polja *